Veliki povratak europskog bizona

8 godina nakon što je istrijebljen lovom, divlji europski bizon (Bison bonasus) je vraćen na dine nizozemske obale. To bi moglo otvoriti put njegovom povratku i na ostali dio europskog kontinenta.

Ova najveća europska kopnena životinja je posljednji put viđena na području Nizozemske prije više stotina godina, a njena je europska populacija istrijebljena do 1927. godine. Usprkos nastojanjima da se tijekom pedesetih godina prošlog stoljeća vrsta ponovno uzgoji u divljim predjelima Poljske, europski bizon je svejedno i dalje ugrožen.

Upravo zato šumari europskim bizonima (kojih u Europi ima oko 7 tisuća) u tijeku trajanja zime često donesu dodatnu hranu za lakše preživljavanje hladnoće.

Nizozemsko istraživanje o 22 bizona koji žive u Kraansvlaku, dini od 330 hektara s prirodnim jezerima koji su dio nacionalnog parka Zuid-Kennemerland, daje nadu kako bi europski bizon ipak mogao preživjeti.

Naime, u tom istraživanju se dovodi u pitanje to je li šuma prirodno stanište te životinje, što otvara niz mogućnosti o tome da se te bizone pokuša integrirati  u neke druge krajolike.

“Tradicionalno se smatralo kako je europski bizon šumska životinja, ali nismo bili sigurni u to. Vjerovali smo i da šume nisu baš dobre za njih, jer su tijekom zime tražili hranu na mnogim mjestima. Dolazili su do sijena, što nije prirodno ponašanje”, tvrdi Yvonne Kemp, voditeljica projekta i koautorica istraživanja.

Obnova bizonske populacije je započela u travnju 2007. godine. Trebali su doprinijeti smanjenju širenja trave i niskog raslinja koje je već počelo narušavati bioraznolikost područja.

Istraživanje je pokazalo kako bizoni mogu preživjeti bez dodatne hrane koju su dobivali u šumi, kao i da se mogu sami snaći i na manjim prostorima. Osim toga, ispalo je i da mogu živjeti blizu ljudi.

“Dok god se ljudi bizonima ne približavaju na manje od 50 m, životinja nije pod stresom”, objasnila je Kemp.

Učinak bizona na taj krajolik je očigledan, a i bizonima odgovara novi životni prostor. “Uzbudljivo je gledati kako se priroda prilagođava”, dodala je Kemp.

Anita.J.

geek.hr

Povezane vijesti

Toplotni talasi i skriveno zagađenje: Zašto nuklearna energija možda uopšte nije ‘zelena’

Foto: Unsplash Rat protiv Irana izazvao je pozive da se udvostruči nuklearna energija. Ali da li je ona zaista „čista“, može li evropska energetska mreža...

Evropske šume gube sve više biomase

Foto: Impuls Evropske šume gube više biomase nego što se ranije mislilo, a poremećaji poput suše i štetočina uzrokuju sve veće gubitke u nekim od...

Popular Articles