Mirjana Tešanović: Koliko smo stvarno siromašni

Često možemo pročitati kako smo jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi, a ni u svijetu ne kotiramo baš najbolje. Stoga nije čudno da se često pitamo kako to da se “ne digne i kuka i motika” i sruši tu nesretnu vlast što nas u takvom stanju drži već 20 godina.

Autor: impuls

Ali metode kojima se mjeri siromaštvo jedne države važe za one “normalne”, a naša je daleko od toga.

Državne institucije

Bosna i Hercegovina ima zakonodavne, izvršne i pravosudne organe, znači parlament sa dva doma, Predstavnički i Vjeće naroda, zatim Vijeće ministara, tužilaštvo i sudove.

Pored svih tih ljudi, poslanika, ministara, tužilaca, sudija, u tim institucijama rade razni savjetnici, nekakvo stručno osoblje, skretari/ice, vozači, obezbjeđenje, čistačice…

Slično je i u Predsjedništvu BiH. Sva tri člana imaju te neke savjetnike, službenike, vozače i ko zna koga još.

Ne treba zaboraviti ni Oružane snage BiH, SIPA, razne agencije za ovo i ono.

Bosna i Hercegovina ima i dva entiteta koja takođe imaju zakonodavne, izvršne i sudske organe, znači opet parlamente sa dva doma, vlade, tužilaštva, sudove, predsjednike i potpredsjednike.

Znači opet imamo poslanike, ministre, tužioce, sudije, u tim institucijama rade razni savjetnici, nekakvo stručno osoblje, skretari/ice, vozači, obezbjeđenje, čistačice…

Tu su naravno opet i razne agencije, direkcije, uprave itd. itd…

Entitet F BiH ima 10 kantona. Svih 10 imaju zakonodavne, izvršne i sudske organe, znači opet parlamente, vlade, tužilaštva, sudije i prateće osoblje.

I na kraju imamo gradove i opštine sa svojim skupštinama, upravama, gradonačelnicima ili načelnicima, javnim preduzećima itd. itd…

Školstvo i zravstvo

Vrtići, osnovne i srednje škole, državni fakulteti, bolnice, sve se to također finansira iz budžeta.

Tu su još i neke institucije iz kulture, sporta i naravno penzioneri. Penzije jesu male i često kasne, ali se navuku svaki mjesec.

Da rezimiramo, prema podatcima CCI u BiH postoji skoro 20 hiljada direktora u javnom sektoru i to nije sve jer pored toga imamo državne službenike i namještenike a zbir tih ostalih javnih funkcija je 160 hiljada minimalno. A kada to sve saberemo dobijamo cifru od 190 hiljada ljudi koji su na budžetu.

Četvrtina budžeta se troši na njihove plate, jer je svaki četvrti zaposleni u BiH na budžetu.

Banke i apoteke

Banaka i apoteka na svakom ćošku. Iako se ne finasiraju iz budžeta, u njima rade neki ljudi, zar ne? Tako je i sa raznim privatnim ordinacijama, univerzitetima i sl.

Fondacje i organizacije

Fondacija i nevladnih organizacija ima popriličan broj. Donacije ne stižu više kao prvih posljeratnih godina, ali još ih je dovoljno.

Neki su se fino uhljebili nizašta, a neki rade sjajan posao, za koji su plaćeni. Koliko je to tačno ljudi nemam podatak, ali svakako zaslužuju da ih se pomene kao posebnu kategoriju, prije svega zbog onih posljeratnih donacija koje su čini se najmanje stizale onima kojima su bile namjenjene.

Privreda

Ima i neke privrede, nije da nema. Proizvodnja nam baš nije jača strana ali je ima tu, i tamo. Ima i nešto poljoprivrede, nije baš da nema. Zato ima uslužnih djelatnosti, super, hiper marketa, butika, restorana, kafana…

Dijaspora

Oni ne rade kod nas već u bogatijim, pa i najbogatijim državama svijeta ali nama vamo šalju od kako su otišli, odnosno utekli ili protjerani tokom rata, da budemo precizni.

Iako je i na zapadu kriza, šalju, istina manje, ali šalju i slaće sve dok budu ovdje imali nekoga svoga.

Vjerske zajednice

To su oni što imaju novaca da ne znaju ni koliko a ne plaćaju porez. Malo ih saberite. Tri su dominantne religije, rimokatolička, islam i pravoslavna. Od rata na ovamo vjerski objekti niču ko gljive poslije kiše. Tu rade razni svećnici, hodže, popovi… Imaju i svoje teološke škole, fakultete…

E da, i ne plaćaju porez.

Ostalo

Šta još ima dosjetićete se valjda sami, jer meni sve ne može pasti na pamet. Ima nekih državnih medija koji tanko stoje, ali stoje i navlače se onako više politički nego finansijski.

Ima i onih što rade vani po 6 mjeseci pa se vrate, pa poslije 6 mjeseci opet idu, i tako stalno.

Ima i onih što se snalaze, vako nako, pa na crno, ovo i ono.

E sada vi meni recite gdje je ta sirotinja od koje očekujete da se buni? Nije da je nema, jašta da ima, ima sirotinje svugdje, to bi ste se začudili kakve sirotinje ima i u bogatim državama.

Samo, dragi moji, sirotinja vam ne ruši sistem, ruše ga oni koji od toga imaju interes a sirotinju napale i naguraju u prve redove, neka je murija malo pendreči, može i malo više ako je za “prave ciljeve”.

I kome to ne odgovara ovakva država? Jel ovima sa budžeta, ili ovima što ne plaćaju porez, pa i ovima što vako, nako na crno, jer ni oni ne plaćaju porez. Ne plaćaju ga ni oni što rintaju vani po 6 mjeseci, pa se vrate na 6 mjeseci a ni oni koje pomaže dijaspora.

Dok je OHR-a, konvertibilna marka će biti stabilna, MMF će davati kredite, biće i donacija, istina manje, ali će ih biti.

Ovaj sistem bi se urušio sam kada bi smo postali članica Evropske unije, ali to nije u interesu ni našim političarima a ni Evropskoj uniji.

A zašto bi i bilo, ovim našim nikad bolje a i onim briselskim ovako paše. Razni putevni novca “mračnim tunelima” vode preko Balkana, politčari danas igraju kako profit svira, a i raja se “sitno očeše”.