Jedan Jadran – međunarodna platforma raznih organizacija koji žele spriječiti sijanje plinskih i naftnih platformi po Jadranskom moru, ne miruje. Nedavno udružena mreža okolišnih organizacija iz više država koje se dotiču Jadranskog mora, upravo je uputila otvoreno pismo koje poštari nose predsjedniku Europske komisije Junckeru i prvom potpredsjedniku Timmermansu, Povjereniku za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Velli, predsjedniku Europskog parlamenta Schulzu te ministrima zaštite okoliša svih država na obalama Jadranskog mora.
Podsjetimo kako Jedan Jadran čine: hrvatska platforma S.O.S. za Jadran (Zelena akcija/Friends of the Earth Croatia, Sunce, Zelena Istra , Žmergo, BIOM, Greenpeace i WWF Adria), Greenpeace (SLO), Legambiente (IT), Focus (SLO), WWF/INCA (AL), Centar za životnu sredinu (BiH), Green Home (MN), MedCEM (MN).
– Kao mreža okolišnih organizacija i inicijativa iz Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Italije, ovim otvorenim pismom želimo usmjeriti vašu pozornost na planove za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u tom malom, zatvorenom i izrazito osjetljivom moru. Koristimo ovaj presudni trenutak, kada se na UN-ovoj Konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu odlučuje o budućnosti planeta, da od vas zatražimo podršku u borbi protiv nastojanja za pretvaranjem Jadranskog mora u istraživačko polje plina i nafte. Odluke nacionalnih vlada Italije, Hrvatske, Crne Gore i Albanije za pokretanjem intenzivnog istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu je kratkovidna i anakrona i ne uzima u obzir globalna nastojanja da se preusmjeravanjem na obnovljive izvore energije prevlada ovisnost o fosilnim gorivima. Ulaganja u obnovljive izvore energije, dokazano je, potiču istraživanja, inovacije, novo zapošljavanje i održivost – kaže Jedan Jadran u jednom pismu EU glavešinama.
Stotinu tisuća morskih četvornih kilometara
Osim toga, poticanjem istraživanja i eksploatacije ugljikovodika ugrožavaju se druge gospodarske aktivnosti koje se temelje i razvijaju na morskim resursima, poput turizma i ribarstva, osnovr održive ekonomije, koje držimo istinskim izvorom bogatstva naše regije, upozoravaju političke EU čimbenike.
– Jadransko je more važan i izuzetno osjetljiv ekosustav koji treba štititi i unapređivati. Međutim, već danas imamo 53 koncesije za istraživanje plina i nafte na talijanskoj i hrvatskoj strani Jadrana, koje se sastoje od 145 odobalnih platformi s preko 400 bušotina. Ovim brojkama potrebno je pridodati 72 područja u kojima vlade planiraju započeti s istraživanjem i eksploatacijom ugljikovodika, a koja se protežu na 100 tisuća kvadratnih kilometara. Slično tome, različiti načini na koje mnoge jadranske zemlje pokušavaju reaktivirati i započeti višestruke aktivnosti istraživanja ili poticanja proizvodnje ugljikovodika ne uzimaju u obzir – ili su u nekim slučajevima očito suprotstavljeni – načelima zacrtanim u nekim od najvažnijih europskih direktiva kao što su Direktiva o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti na moru (2013/30/EU), Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji (2008/56/EU) ili Direktiva o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (2014 /89/EU) – ukazuju u Jednom Jadranu i na nepoštivanje EU direktiva od strane – članica EU-e.
Evo što piše dalje u otvorenom pismu:
Direktiva o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti na moru (2013/30/EU) fokusira se na jačanje uvjeta okolišne sigurnosti kada je riječ o djelatnostima u sektoru ugljikovodika. Iako direktiva proizlazi iz nekih od referentnih načela, uključujući i ono prema kojem velike nesreće povezane s crpljenjem ugjikovodika na moru mogu imati ozbiljne i nepovratne posljedice na morski i obalni okoliš, ona podsjeća na važnost procjene učinaka ovih djelatnosti u ranim fazama istraživanja. Zato ova direktiva predviđa niz procjena i provjera koje se moraju provesti tijekom faza izdavanja dozvola i provođenja djelatnosti u sektoru ugljikovodika, kao i sigurnosne mjere za postojeće aktivnosti, pa i one prekogranične prirode, ako bi posljedice mogle utjecati na više zemalja, kao što je to slučaj Jadranskog mora.
Postanite promotori zaštite…
Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji (2008/56/EU) nastoji postići dobro stanje morskog okoliša najkasnije do 2020. odnosno “stanje okoliša u morskim vodama u kojem su oceani i mora očuvani, ekološki raznoliki i dinamični, te su čisti, zdravi i produktivni u svojim prirodnim uvjetima, a korištenje morskoga okoliša na održivoj je razini, čime se čuva potencijal za korištenje i aktivnosti sadašnjih i budućih generacija“. Nadalje, Okvirna direktiva također predviđa procjenu kumulativnih učinaka svih aktivnosti za integralno upravljanje obalnim područjima.
Direktiva o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (2014 /89/EU) odnosi se na proces u kojem nadležna tijela relevantne države članice analiziraju i organiziraju ljudske aktivnosti u morskim područjima radi ostvarivanja ekoloških, gospodarskih i socijalnih ciljeva. Ova direktiva naglašava važnost veće prekogranične suradnje i uključivanje “dionika u upravljanje pomorskim aktivnostima na transparentan način.”
Jeziva karta: Zamišljena naftna polja s hrvatske strane Jadrana
U svjetlu svega dosad napisanog, a u interesu građana koje predstavljate, molimo vas da postanete promotori konkretnih akcija za zaštitu Jadranskog mora, i izvan teritorijalnih granica vaših država, te da se obvežete na:
– Zaustavljanje crpljenja nafte, kao i svih povezanih traženja i istraživanja mineralnih ležišta u Jadranskom moru i odabir drugačijeg gospodarskog, socijalnog i okolišnog modela razvoja;
– Na to da ćete u svim slučajevima zatražiti pokretanje postupka prekogranične procjene utjecaja na okoliš, koji uključuje sve obalne zemlje, kako bi se procijenili kumulativni učinci aktivnosti traženja, istraživanja i eksploatacije ugljikovodika. Postupak je do današnjeg dana pokrenula isključivo Hrvatska;
Ponos i snaga
– Promicanje gospodarstva koje nije ovisno o eksploataciji ugljikovodika i promicanje održive, djelotvorne i obnovljive energetske budućnosti, koja otvara perspektivu za nove industrijske sektore sa značajnim pozitivnim učincima na zapošljavanje, kao i za okoliš;
– Zaštitu iznimno bogate bioraznolikosti Jadranskog mora i oživljavanje gospodarstva povezanog s održivim ribarstvom koje izbjegava eksploataciju vrsta pogođenih padom brojnosti populacija te promociju novog koncepta turizma povezanog s morem, koji u održivosti okoliša pronalazi svoj ponos i snagu.
– U svjetlu Konferencije o klimatskim promjenama u Parizu koja je u tijeku, na kojoj vlade iz cijeloga svijeta kreiraju viziju o napuštanju upotrebe fosilnih goriva i prihvaćaju obnovljivu energetsku budućnost, pozivamo vas da u okviru vaših nadležnosti poduzmete radnje za zaštitu Jadranskog mora, njegovih ekosustava i ljudi čija svakodnevna egzistencija ovisi o Jadranu zaustavljanjem aktivnosti istraživanja i eksploatacije nafte i plina – apelira na kraju međunarodno ujedinjeni Jedan Jadran u otvorenom pismu koje bi trebali otvoriti pa pročitati navedeni euro-dužnosnici.
Goran Šimac/ TRIS portal