 uoči 30. godišnje Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP30) .){kind=link}
Foto: Karin-Schermbrucker /CROSOL
Posljedice klimatskih promjena već su natjerale milione ljudi širom svijeta da napuste svoje domove, piše u novom izvještaju koji je objavila Agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR) uoči 30. godišnje Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP30).
Izvještaj će biti zvanično predstavljen tokom 30. godišnje Konferencije UN o klimatskim promjenama .
Izvještaj upozorava da klimatski šokovi potkopavaju šanse za oporavak, povećavaju humanitarne potrebe i pojačavaju rizike od ponovnog raseljavanja.
“Tokom protekle decenije, katastrofe povezane s vremenskim prilikama uzrokovale su interna raseljavanja 250 milijona ljudi, tj. više od 70.000 raseljenih dnevno”, navodi se u izvještaju.
Agencija govori o začaranom krugu sukoba i klimatskih kriza.
Tri četvrtine ljudi raseljenih zbog sukoba žive u zemljama koje su posebno osjetljive na posljedice klimatskih promjena.
UNHCR navodi, između ostalog, poplave u Južnom Sudanu i Brazilu, rekordne vrućine u Keniji i Pakistanu te nestašice vode u Čadu i Etiopiji.
“Klimatske promjene pogoršavaju i umnožavaju izazove s kojima se suočavaju oni koji su već raseljeni, kao i zemlje koje su ih primile, posebno u nestabilnim i sukobima pogođenim okruženjima”, navodi se.
Novi podaci u izvještaju pokazuju da tri četvrtine afričkog zemljišta propada i da se više od polovine naselja tamo za izbjeglice i interno raseljena lica nalazi u područjima pod ozbiljnim “ekološkim stresom”, zbog čega je smanjen pristup hrani, vodi i prihodima.
“Slabe i sukobima pogođene zemlje koje primaju izbjeglice dobijaju samo četvrtinu klimatskih finansiranja koja su im potrebna, dok velika većina globalnog finansiranja klimatskih promjena nikada ne stigne do raseljenih zajednica ili njihovih domaćina”, navedeno je.
Uprkos izazovima, UNHCR naglašava da su rješenja moguća. Raseljene i zajednice domaćini mogu biti moćni agenti otpornosti, ali samo ako su uključene u nacionalne planove za klimu, podržane kroz ciljana ulaganja i ako im se da glas u odlukama koje utiču na njihovu budućnost.
Pa ipak, većina nacionalnih planova za klimu i dalje zanemaruje izbjeglice i druga raseljena lica, kao i zajednice koje ih ugošćuju.
Još se navodi da se 1,2 miliona izbjeglica vratilo kući početkom 2025. godine, polovina u područja osjetljiva na klimatske promjene.
Do 2040. godine, broj zemalja koje se suočavaju sa ekstremnim klimatskim opasnostima mogao bi da poraste sa tri na 65, piše na sajtu UNHCR-a.
Agencije