U Srbiji na deponiji završi 99% otpada, u Nemačkoj 1%

Srbija reciklira samo 1% komunalnog otpada a članice EU u proseku 28%, kompostiranja u Srbiji uopšte nema a u EU se tako tretira 16% otpada i u Srbiji 99% a u EU samo 28% otpada završi na deponiji, pokazuju podaci Eurostata. Najviše otpada po osobi u EU proizvede se u Danskoj a najmanje u Rumuniji dok je šampion Unije po recikliranju i kompostiranju Nemačka koja tako preradi dve trećine otpada.

Prema podacima Evropske statističke službe, u Srbiji je u 2014. godini proizvedeno 302 kilograma otpada po stanovniku od čega je 236 kilograma tretirano (reciklirano, kompostirano, spaljeno ili odloženo na deponije).

Međutim, od tretirane količine u Srbiji samo je 1% recikliran a 99% otpada je završilo na deponijama.

Ni ostale zemlje koje streme ka članstvu u EU ne odnose se mnogo bolje od Srbije prema otpadu – i u Crnoj Gori 99% otpada ide na deponije a u Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Turskoj 100%.

Smanjuje se količina otpada u EU

U EU je svaka osoba u 2014. proizvela u proseku 475 kilograma otpada od čega je 44% reciklirano ili kompostirano.

Količina otpada po stanovniku u EU smanjena je za 10% od 2002, kada je dostigla maksimum od 527 kilograma. Proizvodnja komunalnog otpada po osobi u EU konstantno opada od 2007. i sada je ispod nivoa beleženog sredinom devedesetih.

Od 475 kilograma otpada proizvedenog po osobi u 2014, 465 kilograma je tretirano – 28% je reciklirano a isti procenat je završio na deponiji, 27% je spaljeno a 16% kompostirano.

Udeo otpada koji se reciklira ili kompostira u EU raste i sa 17% u 1995. stiglo se do 44% u 2014.

Najviše otpada u Danskoj, najmanje u Rumuniji

Količina otpada po osobi razlikuje se u velikoj meri od članice do članice EU i ide od manje od 300 kilograma do dva i po puta više.

Manje od 300 kilograma komunalnog otpada po osobi proizvedeno je u Rumuniji, Poljskoj i Letoniji a slede Češka i Slovačka sa tek nešto više od 300 kilograma.

Na drugoj strani je Danska sa 759 kilograma otpada po stanovniku godišnje a zatim idu Kipar, Nemačka i Luksemburg sa po više od 600 kilograma i Malta, Irska, Austrija, Holandija, Francuska i Grčka sa po između 500 i 600 kilograma po osobi.

Nemačka preradi dve trećine otpada

Članice EU znatno se razlikuju i po načinu na koji tretiraju komunalni otpad.

Gotovo polovina otpada reciklira se u Sloveniji (49%) i Nemačkoj (47%) dok se najviše kompostira u Austriji (32%), Holandiji (27%) i Belgiji (21%).

Recikliranjem i kompostiranjem zajedno u Nemačkoj je 2014. godine tretirano 64% otpada, u Sloveniji 61%, Austriji 58%, Belgiji 55% a Holandiji 51%.

Najmanje polovinu otpada spaljivanjem su tretirale Estonija (56%), Danska (54%), Finska i Švedska (50%).

U Belgiji, Danskoj, Nemačkoj, Holandiji i Švedskoj samo 1% otpada završi na deponijama, sve ostalo su reciklira, kompostira ili spali.

Istovremeno je najveći deo otpada odložen na deponije u Letoniji (92%), Malti (88%), Hrvatskoj (83%), Rumuniji (82%), Grčkoj (81%), Slovačkoj (76%), Kipru (75%) i Bugarskoj (74%).

Izvor: EurActiv.rs 

 

Povezane vijesti

BiH traži nastavak uvoza otpada iz EU, ali nema jedinstven sistem da prati pošiljku od granice do kraja

Foto: Willians Huerta/Pexels BiH nema jedinstven sistem kojim može pratiti pošiljku od prelaska granice do konačne obrade. Evropskoj komisiji predstavljeni su kapaciteti iz dozvola, ali...

Ekološka udruženja tužila Federalno ministarstvo zbog vjetroelektrane kod Tomislavgrada

Foto: Jelena Jevđenić/Impuls Centar za životnu sredinu iz Banjaluke i Aarhus centar u BiH podnijeli su tužbe protiv rješenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma kojim...

Popular Articles