Postupanje s otpadom životinjskog porijekla u Sarajevu nije propisno

Trenutno postupanje s otpadom životinjskog porijekla u BiH nije u skladu s propisima i standardima Evropske unije za oblast veterinarstva i zaštite okoliša.

U Kantonu Sarajevo ne postoje precizni podaci o količinama produkovanog i zbrinutog otpada životinjskog porijekla. Ova vrsta otpada na deponiji Smiljevići pravi velike probleme i rješenja se moraju tražiti urgentno, poručuju iz Centra za okolišno održivi razvoj (COOR) Sarajevo.

COOR od oktobra prošle godine implementira Projekt ”Izrada registra otpada životinjskog porijekla u Kantonu Sarajevo” koji će biti popunjavan podacima određenih proizvođača otpada putem anketiranja.

Iz tog centra Feni su kazali da su proizvođačima otpada upućeni anketni upitnici krajem prošle godine, a radi se o mesnicama, farmama, skladištima i distribucijama proizvoda životinjskog porijekla, ribnjacima i ribarnicama, preradama mesa i mesnih proizvoda, te trgovinama na veliko. Poslato je više od 800 upitnika na adrese koje postoje u zvaničnim bazama općina, statistike i ministarstava, a krajnji rok za dostavu popunjenih upitnika je 20. februar ove godine.

“Trenutno postupanje s otpadom životinjskog porijekla u BiH nije u skladu s propisima i standardima Evropske unije za oblast veterinarstva i zaštite okoliša. Problem nepostojanja integralnog upravljanja otpadom životinjskog porijekla u BiH egzistira već duži niz godina, a prvi put ga je uočila Delegacija EU u BiH u oktobru 2007. godine”, kazala je uime COOR-a Dragana Selmanagić.

Iz COOR-a navoda da u BiH ne postoje jasni statistički podaci o proizvedenom životinjskom otpadu, jer Agencija i zavodi za statistiku još ne prate tu vrstu podataka, ali se prema procjenama u BiH generira oko 40.000 tona nusproizvoda i otpada životinjskog porijekla, a koji uglavnom završi na lokalnim deponijama, a vrlo često dio završi i direktno u okolišu.

“Trenutna praksa zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla iz proizvodnih pogona, mesnica, klaonica, farmi i sličnih objekata je takva da generatori ove vrste otpada sklapaju ugovore s lokalnim komunalnim preduzećima koji u konačnici taj otpad odlažu na deponije, na kojima se vrši uništavanje na način da se kopaju posebne duboke jame u koje se odlaže taj otpad i obavezno se provode mjere u cilju sprečavanja širenja eventualnih zaraza i bolesti”, navela je Selmanagić.

Naglasila je da ova vrsta otpada na deponiji Smiljevići pravi velike probleme i da se rješenje mora tražiti urgentno. Deponija, ističe, treba da služi isključivo za odlaganje komunalnog otpada, a KJKP ”Rad” mora voditi evidenciju o primopredaji otpada na lokaciji, subjektima s kojima sklapaju ugovore, te količinama otpada koji se odloži u konačnici na Smiljevićima.

“Trenutno je u fazi i monitoring procijednih voda na deponiji za koji su izdvojena značajna finansijska sredstva s ciljem dobivanja ukupnih količina i sastava procjednih voda. Bilo kakve velike količine hrane i otpada životinjskog porijekla, a koje se koncentrično ubace u tijelo deponije se raspadnu i prave značajan problem na kvalitet procjednih voda, te dovode do promjena i pikova u kvalitetu te vode koja se mora tretirati”, dodaje Selmanagić.

Ističe da niti jedan uređaj za tretman procjednih voda ne može podnijeti te velike udare tereta zagađenja.

Negativni utjecaji i posljedice na stanje kvaliteta okoliša, kao i rizici za zdravlje ljudi i životinja usljed nekontrolisanog odlaganja otpada životinjskog porijekla, poručuje Selmanagić, su velike.

Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS-a je finansijer Projekta ”Izrada registra otpada životinjskog porijekla u KS” kroz program za finansiranje/sufinansiranje projekata neprofitnih organizacija i udruženja iz oblasti zaštite okoliša sredstvima budžeta KS za 2017. godinu.

Energetika.ba / FENA

Povezane vijesti

BiH traži nastavak uvoza otpada iz EU, ali nema jedinstven sistem da prati pošiljku od granice do kraja

Foto: Willians Huerta/Pexels BiH nema jedinstven sistem kojim može pratiti pošiljku od prelaska granice do konačne obrade. Evropskoj komisiji predstavljeni su kapaciteti iz dozvola, ali...

Ekološka udruženja tužila Federalno ministarstvo zbog vjetroelektrane kod Tomislavgrada

Foto: Jelena Jevđenić/Impuls Centar za životnu sredinu iz Banjaluke i Aarhus centar u BiH podnijeli su tužbe protiv rješenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma kojim...

Popular Articles