Foto: ACT
Prva Sedmica nauke okupila je na Uni više od 75 naučnika i naučnica iz više od deset država regije i Evrope od 1. do 7. juna u organizaciji Riverwatcha, u partnerstvu s Fondacijom Atelje za društvene promjene ACT i Centrom za životnu sredinu.
Tokom sedam dana istraživanja stručnjaci iz različitih oblasti proučavat će biodiverzitet Une i njenih pritoka te prikupljati naučne dokaze koji će doprinijeti procesu održivijeg uspostavljanja i sveobuhvatnije zaštite stotina kilometara sliva ove rijeke.
Mnogo više od obične rijeke, Una je simbol života i neraskidiv dio identiteta zajednica kroz koje protiče na svom više od 216 kilometara dugom...
Foto: John Cameron/Unsplash
Novi izvještaj istraživačkog projekta koji finansira EU kaže da bi blok mogao da iskoristi svoje „urbane rudnike“ kako bi smanjio zavisnost od Kine za minerale za energetsku tranziciju
Reciklaža kritičnih minerala iz otpada kao što su korišctene baterije, vozila na kraju životnog vijeka i elektronska oprema mogla bi da zadovolji više od polovine evropske potražnje do 2050. godine, navodi se u novom izvještaju, piše Climate Home News.
Reciklaža se vidi kao potencijalni put za zapadne zemlje da smanje svoju zavisnost od uvoza kritičnih minerala vitalnih za proizvodnju tehnologija čiste energije - od električnih vozila (EV) do solarnih panela i...
Foto: Unsplash
Vještačka svjetla zaklanjaju Mjesec i zvijezde, štete ljudskom zdravlju i narušavaju prirodnu sredinu. Zašto je to problem i kako ga možemo zaustaviti?
Ulična rasvjeta ispred kuće može vam olakšati siguran povratak noću, ali pokušajte da utonete u san bez zavjesa za zamračivanje. To je samo jedan primjer kako je vještačka rasvjeta istovremeno korisna u svakodnevnom životu, ali i ozbiljan problem.
Naš svijet je danas osvjetljen više nego ikada ranije. Prema nedavnom američkom istraživanju objavljenom u časopisu "Nature", emisije vještačke svjetlosti tokom noći globalno su porasle za oko 16 odsto između 2014. i 2022. godine. Područja koja su postala svjetlija bilježe...
Foto: Gerila
Novi dokumentarni film u produkciji Gerile, autora Dejana Rakite i Vladimira Kovačevića, donosi priče sa Plive, Neretve, Kruščice, Neretvice, Kasindolske rijeke, Duboke i Ugra, otkrivajući šta se dešava kada se priroda, kapital i interesi lokalnih zajednica nađu na suprotnim stranama.
Dok se širom Bosne i Hercegovine rijeke sve češće nalaze na meti investitora zainteresovanih za izgradnju mini hidroelektrana, dokumentarni film „Rijeke na ivici: Bitka za vodu Bosne i Hercegovine“ donosi priču o ljudima koji su odlučili da se tome suprotstave.
Film autora Dejana Rakite i Vladimira Kovačevića, nastao u produkciji portala Gerila.info, prati višegodišnje borbe građana, aktivista, stručnjaka i lokalnih...
Foto: Jelena Jevđenić
Leptiri nisu samo lijepi, šareni insekti, oni su izuzetno važni oprašivači i donose veliku korist poljoprivredi i ekosistemima. Iako se često manje spominju u poređenju sa pčelama, njihova uloga u proizvodnji hrane i očuvanju prirode je nezamjenjiva.
Povodom Svjetskog dana leptira, koji se obilježava svakog 28. maja, Centar za životnu sredinu iz Banjaluke je naveo je nekoliko načina da leptire privučete na svoja imanja ili dvorišta. U nastavku pričitajte tekst Branislave Dukić, kako i na koji način možete obogatiti biodiverzitet svog okruženja.
Leptiri – stvorenja koja pripadaju klasi insekata, šest nogu, dva para krila raznih boja, oblika i dimenzija....
Centar za životnu sredinu iz Banjaluke je podnio inicijativu za donošenje Zakona o zaštiti lica koja promiču ljudska prava i slobode Republike Srpske.
Narodna skupština na redu
Nakon što je izrađen nacrt, koji se oslanja na inicijativu za donošenje sličnog zakona u FBiH, zakon je dostavljen Narodnoj skupštini Republike Srpske na nadležno postupanje, u skladu sa Pravilnikom o radu skupštine.
Cilj zakona
Zakon ima za cilj introdukciju posebnog mehanizma zaštite društveno angažovanih građana i grupa, koji zbog svog djelovanja mogu da budu izloženi različitim pritiscima. Jedan od posebnih vidova takvih pritisaka, kao alata za cenzuru javne kritike, jesu tužbe radi sprječavanja učešća građana...
Rijeka Jasenica - simbol života, okupljanja i rashlađivanja u toplim danima, ali i identiteta Mjesne zajednice Jasenica, danas je presušeno korito. Iako je i ranijih godina presušivala sredinom ljeta, od izgradnje hidrocentrale, Jasenica iz godine u godinu presušava sve ranije, prenosi FTV.
“Treći put presušiva od 1.5. i ovo je tuga. Narod je jako ljut i razočaran”, kaže Marina Gadže, povjerenica MZ Jasenica.
Rijeka Jasenica i ranije je presušivala, ali nikada ovako rano. Posebno to zabrinjava mještane koji se uglavnom bave poljoprivredom, a sada su njihovi usjevi dovedeni u pitanje.
“Oko rijeke imam neko imanje i sadim uglavnom krompire i to mi...
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Manje oprašivača, manje usjeva. Gubitak bioraznolikosti direktno ugrožava ljudsko zdravlje i dobrobit, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature.
Odavno je poznato da su insekti oprašivači ključni za proizvodnju mnogih vrsta voća, povrća i mahunarki koje osiguravaju vitamine i minerale nužne za prehranu ljudi, no dosad je nedostajalo jasnih dokaza o tome kako njihov nestanak utiče na ljudsko zdravlje.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature prvi put pokazuje kako pad brojnosti insekata oprašivača narušava ključne usluge ekosistema koje podupiru ljudsku prehranu i egzistenciju, prenosi Ekovjesnik.
Naučnici su u deset sela malih poljoprivrednih domaćinstava u Nepalu tokom godine pratili povezanost između...
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Iako hrvatsko more već godinama važi za jedno od najčistijih u Evropi, najnovija istraživanja pokazuju da ta reputacija više nije neupitna, što bi moglo da postane veliki problem za turizam koji u Hrvatskoj čini oko 20 odsto BDP-a.
Hrvatska je prije dvije godine bila treća u EU po kvalitetu vode u Jadranskom moru, ali je u najnovijem izvještaju Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) pala na peto mjesto, a najnoviji izvještaj koji se očekuje za nekoliko nedjelja mogao bi da pokaže da se nastavlja trend pogoršanja kvaliteta vode u Jadranu, prenosi Index.hr.
Stručnjak za kvalitet morske vode i viši...
Foto: Shutterstock
Sve veća potražnja za mineralima i biogorivima, uz postojeće pritiske stočarstva i sječe šuma, dovodi Amazoniju i druge ključne biome do tačke pucanja, otkriva nova, sveobuhvatna analiza.
Rastuća eksploatacija resursa u prašumama gura Amazoniju i slične vitalne ekosisteme ka tački bez povratka. Nove potrebe za kritičnim mineralima neophodnim za zelenu tranziciju, biogorivima i pulpom – koje se koriste u brzoj modi, prerađenoj hrani i ambalaži – dodatno pogoršavaju postojeće pritiske stočarstva, monokultura, nafte i sječe šuma, pokazuje analiza koju je sprovela holandska istraživačka organizacija Profundo.
Autori izvještaja upozoravaju da prijetnje ne treba posmatrati izolovano, već kao združeni napad na pluća...
