Kategorija: Životna sredina

Karton revolucija: Litijum i druga nalazišta izbrisani iz prijedloga Prostornog plana TK

Foto: Karton revolucija Pokret „Karton revolucija“ saopštio je da su iz prijedloga Prostornog plana Tuzlanskog kantona za period 2025–2045. godine uklonjena potencijalna područja za istraživanje i eksploataciju litijuma, bora, magnezija, bakra, nikla i kobalta. Iz Pokreta navode da je riječ o rezultatu višemjesečnih aktivnosti građana, aktivista i lokalnih zajednica koje su se protivile planiranju ovakvih istraživanja i rudarskih projekata na području više gradova i općina Tuzlanskog kantona Naglašavaju, međutim, da je riječ o prijedlogu Prostornog plana koji tek treba razmatrati i usvojiti Skupština Tuzlanskog kantona, prenosi RTV Slon. Saopštenje Pokreta „Karton revolucija“ u nastavku prenosimo u cijelosti: Pokret „Karton revolucija” informiše javnost da...

Veliki zeleni zid Afrike: Projekat koji vraća život u pustinjske predjele

Foto: Ujedinjene nacije Dok se svijet bori sa posljedicama klimatskih promjena, afričke zemlje sprovode jedan od najambicioznijih projekata obnove prirode ikada pokrenutih. Riječ je o Velikom zelenom zidu, inicijativi koja se proteže od obale Atlantskog okeana u Senegalu do Džibutija na Crvenom moru i obuhvata oko 8.000 kilometara kroz pojas Sahela (prelazne, polusušne geografske zone između pustinje Sahare na sjeveru i plodnijih savana i regije Sudan na jugu). Milioni stabala drveća mijenjaju klimu Iako naziv sugeriše da je riječ o neprekidnom pojasu drveća, ovaj projekat je mnogo složeniji. Njegov cilj nije samo sadnja miliona stabala, već obnova degradiranih ekosistema, zaustavljanje širenja pustinje, unapređenje poljoprivrede...

Dani Neretve u Ulogu: prikazan film “Pusti rijeku neka teče”

Foto: Impuls U okviru “Dana Neretve”, u organizaciji Centra za životnu sredinu (CZZS) iz Banjaluke i partnerskih organizacija, u petak u Ulogu je prikazan dokumentarni film “Pusti rijeku neka teče”. Film prati Neretvu od izvora do ušća u deltu, predstavljajući njene prirodne ljepote, ljude koji žive uz rijeku, ali i prijetnje sa kojima se ovo područje suočava. Istovremeno, ukazuje i na potencijale koje Neretva ima za razvoj lokalnih zajednica. Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu kaže da je cilj aktivnosti organizovanih u okviru Dana Neretve da se lokalna zajednica, prijatelji i saradnici okupe oko pitanja zaštite ove značajne rijeke i njenog...

Ekološka krivična djela u RS: Analiza zakonodavstva u svjetlu evropske direktive

Foto: Sebastian Kurpiel/Unsplash Prema najnovijoj analizi usklađenosti Krivičnog zakonika Republike Srpske i Direktiva EU 2024/1203, manje od polovine ekoloških krivičnih djela nije prepoznato u našem krivičnom zakonu. Čak 57% oblasti zagađenja i uništavanja prirode je u zoni pravnih praznina ili nedovoljne inkriminacije. Piše: Jelena Jevđenić Helsinški parlament građana Banjaluka i Kuća ljudskih prava Banjaluka krajem avgusta objavili su analizu usklađenosti Krivičnog zakonika Republike Srpske sa Direktivom EU 2024/1203 i novom Konvencijom Savjeta Evrope (CETS 228). Analiza „Krivična djela u oblasti zaštite životne sredine“ predstavlja detaljnu uporednu analizu i, kako se navodi, služi kao stručna polazna osnova za izradu nacrta Zakona o izmjenama...

Neretva – godinu dana od pomora ribe: Stručnjaci upozoravaju na još jednu ekološku katastrofu

  Oko 60 predstavnika javnih institucija, akademske zajednice, ekoloških organizacija i građana i građanki okupilo se juče u Konjicu na stručnom skupu pod nazivom “Neretva - godinu dana od pomora ribe: Koji su uzroci i kako spriječiti novu katastrofu?”. Događaj je organizovalo lokalno udruženje Organizacija sportskih ribolovaca “Konjic” uz podršku međunarodne organizacije Riverwatch. Tačno prije godinu dana, gornji tok Neretve pogodio je masovni pomor ribe. Nekoliko kilometara nizvodno od hidroelektrane (HE) “Ulog”, rijeka je bila prekrivena uginulom ribom, uključujući rijetku mekousnu pastrmku, kao i rakovima i drugim riječnim živim svijetom. Nakon oštre reakcije javnosti, nadležne vlasti su tvrdile da ne postoje dokazi...

Možemo li na istoj zemlji proizvoditi i hranu i struju?

Foto: Unsplash Kada se govori o velikim sunčanim elektranama, jedno od prvih pitanja obično je koliko će prostora zauzeti i znači li njihova izgradnja da se zemljište više neće moći koristiti za proizvodnju hrane. No u njemačkoj saveznoj pokrajini Brandenburg nastaje projekt koji pokazuje da izbor ne mora uvijek biti između poljoprivrede i energije. Piše: Ivan Hruškovec Na približno 500 hektara Klimaparka Steinhöfel istodobno bi se trebale odvijati dvije proizvodnje. Iznad zemlje proizvodit će se električna energija, dok će se površine ispod i između solarnih modula nastaviti koristiti za poljoprivredu. Riječ je o jednom od najvećih europskih agrofotonaponskih projekata, koji će se...

CZZS – Koliko bitaka Sutjeska može da podnese: Hitno ispitati radove u nacionalnom parku

Foto: CZZS Centar za životnu sredinu iz Banjaluke podnio je zahtjev za vanredni inspekcijski nadzor na Prijevoru, podnožju planine Maglić, unutar Nacionalnog parka Sutjeska, gdje se trenutno izvode neidentifikovani građevinski radovi u vidu probijanja pristupnog puta i izgradnje temelja građevinskog objekta. Lokalno stanovništvo i posjetioci su alarmirali javnost nakon što su svjedočili probijanju puta i radovima za koje se zabrinuto pitaju imaju li dozvole, da li su primjereni tom prostoru i da li su u skladu sa planovima za upravljanje i razvoj nacionalnog parka. Područje gdje se trenutno izvode radovi se nalazi iznad prašume Perućica, koja unutar zaštićenog područja uživa najviši...

Naučnici – klimatska rješenja će najvjerovatnije dostići „pozitivne prekretnice“

Foto: Jelena Jevđenić Globalni pomak ka čistoj električnoj energiji mogao bi pokrenuti „kaskadu“ napretka, pomažući u smanjenju zagađenja vazduha, smanjenju otpada i oživljavanju okeana. Brz globalni prelazak na čistu električnu energiju mogao bi da pokrene „kaskadu“ napretka ka saniranju štete koju je planeti Zemlji prouzrokovala klimatska kriza, navodi se u izvještaju koji identifikuje ekološka rešenja koja najvjerovatnije donose pozitivne promjene, piše Gardijan. Analiza se fokusira na „pozitivne prekretnice“ – pragove nakon kojih održiva tehnologija postaje sve jeftinija, rasprostranjenija ili politički popularnija, omogućavajući napretku da postane samopokretački. Čista električna energija se identifikuje kao tranzicija sa „najvećim uticajem“, jer jeftinija solarna i energija vjetra mogu...

Zaposlenost u tehnologijama čiste energije raste, ali nedostaju kvalifikovani radnici

Foto: Sikwe Scarter/Unsplash Tehnologije čiste energije stvaraju stotine hiljada radnih mjesta širom Evropske unije, ali stalni nedostatak kvalifikovanih radnika rizikuje usporavanje budućeg rasta, navodi se u izvještaju koji je danas objavila Evropska agencija za životnu sredinu (EEA). Zapošljavanje u globalnom energetskom sektoru raste brzinom koja nadmašuje širu ekonomiju. Rast zaposlenosti je bio 2,2% u 2024. godini, u odnosu na rast zaposlenosti od 1,3% u cijeloj ekonomiji. Prema podacima Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA) i Međunarodne organizacije rada (ILO), Kina je, sa sedam miliona radnih mjesta u sektoru čiste energije na prvom mjestu, a iz nje je EU, gdje je 1,8 miliona...

Zeleni ispit za glasače i političare – ekološka udruženja zahtijevaju stvarne promjene i zdravlje iznad profita

Foto: udruženje "Opstanak" Vareš Zastupljenost tema zaštite životne sredine u predizbornim programima političara na prostorima Bosne i Hercegovine uglavnom se može opisati kao deklarativna i površna. Teme koje najviše zauzimaju javni prostor su nacionalna pitanja i ekonomski rast. Međutim, sve više ekoloških udruženja se oglašava povodom izbora i podsjećaju javnost da izbori nisu samo pitanje političkih stranaka i kandidata, već i građana. Piše: Jelena Jevđenić Krajem avgusta iz udruženja "Fojničani Maglaj" postavili su pitanje ne samo kandidatima već i građanima da li su za zaštitu sliva Krivaje ili eksploataciju hroma u njenom slivu. - Jesu li za očuvanu prirodu ili njeno zagađenje i...