Klimatska kriza dovodi do gotovo potpunog kolapsa korala staghorn i elkhorn, koji su činili okosnicu državnih grebena. Naučnici su otkrili da su dvije najvažnije vrste korala koje su formirale greben Floride sada funkcionalno izumrle, pošto je toplotni talas u okeanu izazvao katastrofalne gubitke.
Fenomen „funkcionalnog izumiranja“ korala označava fazu koja prethodi potpunom nestanku neke vrste. Potpuni kolaps korala koji su nekada činili okosnicu grebena na Floridi i u Karibima znači da više ne mogu da igraju svoju ranije ključnu ulogu u izgradnji i održavanju ekosistema grebena, koji su dom raznovrsnom morskom životu.
View this post on Instagram
A post shared by The...
Izgradnja solara i vjetra na samo 1% najpogodnijih morskih površina moglo bi da pokrije i do 30% buduće potražnje.
Ukoliko se, na globalnom nivou, izgrade solarne i vjetroelektrane na samo 1% pogodnih morskih površina, ti kapaciteti bi mogli da pokriju i do 30% svjetske potražnje za strujom 2050. godine, piše u novom istraživanju objavljenom u časopisu Science Advances.
Kako bismo bolje razumjeli ovu procjenu, hajde da je rasčlanimo.
Prvo, svjetska potražnja za strujom raste velikom brzinom, kako uslijed industrijskog razvoja, tako i zbog sve masovnije elektrifikacije. Kako navodi Međunarodna agencija za energetiku, do 2050. godine svjetska potražnja za strujom biće oko dvostruko...
Foto: orca
Gotovo dvije decenije Milan Mataruga, profesor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, posvetio je istraživanju Pančićeve omorike, a prethodnih dana u toj misiji su mu se pridružili i istraživači s Harvarda, na čiju će adresu uskoro stići i sjemena iz Republike Srpske izdvojena iz šišarica.
Profesorom Mataruga ističe da su mu se istraživači sa Harvarda javili prije pet godina u želji da sarađuju, međutim, tada je pandemija virusa korona sve zaustavila.
"Oni su tada izrazili interes da sakupljaju sjeme i da rade zajedno s nama na upravno tom ex situ očuvanju Pančićeve omorike. Već u aprilu sam im morao pisati...
Foto: Impuls
Kako temperature rastu, svijet postaje manje snježan, a kiše sve snažnije – potvrđuje međunarodno istraživanje temeljeno na podacima sjeverne hemisfere od 1950. do 2022: kiše padaju žešće i izazivaju poplave, dok se snijeg povlači prema sjeveru.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama već godinama upozorava da će prvi disruptivni znakovi klimatskih promjena biti produženi periodi bez padavina, da bi s druge strane, u tim rijetkim razdobljima kada padavine napokon stignu, bile ekstremnije i da bi prouzrokovale puno veću štetu, nego što redovne kiše mogu.
Posljednjih nekoliko godina svjedočimo upravo tome: bujične poplave uzrokovane kišama stvaraju infrastrukturnu, poljoprivrednu i javno-zdravstvenu (zagađenje vode...
Foto: Unsplash
Globalne emisije gasova će se do 2035. godine smanjiti za oko 10 odsto u odnosu na 2019, prema novim podacima Ujedinjenih nacija, što je prvi put da se prognozira njihov pad, ali ni blizu dovoljan za ispunjavanje klimatskih ciljeva Pariskog sporazuma.
U izvještaju Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama (UNFCCC) o nacionalno utvrđenim doprinosima (NDC), koji je danas objavljen, navodi se da je potrebno smanjenje emisija za 60 odsto da bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijski period.
Ukoliko budu sprovedeni najnoviji Nacionalno utvrđeni doprinosi, planovi za smanjenje emisija i prilagođavanje klimatskim promjenama, na koje...
Foto: Mašina
Ako se nastavi institucionalno zanemarivanje ove oblasti to može dovesti do novih prirodnih katastrofa.
Piše: Jelena Jevđenić
Nezapamćena tragedija koja se desila 4. oktobra 2024., kada je uslijed bujičnih poplava u Jablanici poginulo 19 mještana, a mnogi ostali bez domova, pokazala je sav nemar institucija. Ova razorna tragedija se desila kada su se na kuće sručile desetine tona kamena iz kamenoloma koji je skoro dvadeset godina radio samo 500 metara udaljen od kuća u Donjoj Jablanici.
U danima nakon nesreće, saznalo se da je pomenuti kamenolom radio bez potrebnih dozvola, bez koncesije, te da par godina nije bilo aktivnosti rudarenja, te...
Foto: Udruženje "Eko Kuti"
Mještani naselja Kuti kod Mostara ponovo upozoravaju na opasnost od otvaranja kamenoloma iznad njihovih kuća. Kažu da bi izgradnja i rad kamenoloma ugrozili životnu sredinu, sigurnost i opstanak uglavnom povratničkih domaćinstava u tom mjestu, ali i na širem području.
Piše: Impuls
Predsjednik udruženja „Eko Kuti“, Aner Omanović, kaže da su stanovnici zabrinuti jer se investitor ponovo priprema za početak radova, iako je područje pod sporom i, kako tvrde, dijelom minski sumnjivo.
„Od zadnjeg dolaska inspekcije – ništa se nije promijenilo. Ali imamo dojavu da se ponovo spremaju da dođu ovih dana i pokušaju započeti radove. Jedini način na koji...
Foto: Odbranimo prirodu Balkana
U periodu od 24. do 26. oktobra ove godine u Bijeljini je održano okupljanje aktivista i aktivistkinja udruženih u regionalni savez “Odbranimo r(ij)eke Balkana” koji okuplja organizacije i pokrete koji se suprotstavljaju štetnim projektima na našim rijekama šumama, pašnjacima i u našim zavičajima, navodi se u saopštenju pokreta.
U jeku sve intenzivnijih napada velikih stranih rudarskih kompanija, i s Istoka i sa Zapada, na prirodna bogatstva regiona, u prvom redu Srbije i Bosne i Hercegovine, od ključnog je značaja zajedničko i solidarno djelovanje aktivista i aktivistkinja i ovdašnjeg stanovništva u borbi protiv planova koji su Balkan označili...
Foto: Impuls
Prvi put u ljudskoj istoriji hidrološki ciklus ispao je iz ravnoteže, što u pitanje dovodi pravednu i održivu budućnost za sve. Ta se kriza može riješiti samo ako cijelo čovječanstvo djeluje zajedno i brzo.
Decenije lošeg upravljanja i potcjenjivanja vodnih resursa širom svijeta značajno su ugrozile slatkovodne i kopnene ekosisteme i dovele do masovnog zagađenja vode.
Na ovo je nedavno upozoreno na početku izveštaja pod nazivom „Upravljanje vodama: Vrednovanje hidrološkog ciklusa kao globalnog zajedničkog dobra“ od strane Globalne komisije za upravljanje vodama (GCEW), nezavisne međunarodne organizacije čiji je cilj očuvanje svjetskih vodnih resursa.
Naime, više nije moguće računati na zagarantovanu dostupnost...
Foto: Unsplash
Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2026. godine donijeće, osim uzbuđenja i takmičenja, rekordne negativne parametre kada se radi o zagađenju, zdravlju i klimi.
Za nekoliko mjeseci, Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2026. godine trebalo bi da uđe u istoriju kao najveći pojedinačni sportski događaj na svijetu. Ali, nisu svi uzbuđeni zbog toga.
Naprotiv, raste zabrinutost zbog ekološke cijene znatno proširenog turnira, što izaziva kritike akademika, igrača i navijača.
Od "novih standarda" do "događaja sa najvećom emisijom ugljenika do sada"
Dr Madlen Or je vodeći stručnjak za sport i klimu koja vjeruje da Svjetsko prvenstvo 2026. godine "šalje opasnu poruku o namjerama FIFA i drugih...
