Foto: Impuls
Više od 70 odsto zemalja ne smatra poljoprivredu ili zemljište potencijalnim rješenjima za smanjenje obima klimatskih promjena uprkos njihovom "spasonosnom potencijalu smanjenja emisija" štetnih gasova.
To je pokazala prva analiza u vezi sa Nacinalno utvrđenim doprinosima (NDC) pojedinačnih zemalja koju je sprovela kampanja Save soil (Spasimo zemljište) za COP30 koji se održava u Brazilu.
Ove nedjelje objavljeni izvještaj uz podršku Programa UN za životnu sredinu (UNEP), Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO), Konvencije UN za borbu protiv dezertifikacije, Svjetskog programa za hranu (WFP) i IUCN, otkriva ključne nedostatke u pogledu zemljišta i poljoprivrede u Nacionalno utvrđenim doprinosima većine zemalja...
Foto: Maksim Shutov/Unsplash
Članovi ECR-a, ekstremno desne grupacije u Evropskom parlamentu, od najveće grupacije, pučana (EPP), traže da se evropska regulativa protiv deforestacije odgodi, a zatim i razvodni. EU je, nakon Kine, drugi najveći uvoznik sirovina čija proizvodnja dovodi do deforestacije – palminog ulja, kakaovca, kave, soje, mesa i drvne građe. Na Evropsku uniju je 2017. godine otpadalo 16 posto ukupne globalne deforestacij.
Piše: Tena Erceg
Portal Euractiv objavio je 7. studenog sadržaj pisma u kojemu četvero članova Evropskih konzervativaca i reformista (ECR), u ime te ekstremno desne grupacije u Evropskom parlamentu (EP), od evropskih pučana traže da se odgodi a zatim...
Foto: Impuls
Posljednjih godina Bosna i Hercegovina postala je prava rudarska kolonija iz koje su desetine miliona tona uglja eksploatisani, a isto toliko čeka na odvoz. Pored zagađenja životne sredine, iza rudnika ostaju uglavnom opustošena i uništena zemljišta, čiju je rekultivaciju i remedijaciju potrebno hitno sprovesti. Međutim, stvarnost je potpuno drugačija.
Piše: Dragan Maksimović
Eksploatacija uglja iz BiH intenzivirana je prije nekoliko godina, odmah nakon rata u Ukrajini, kada je cijena uglja na svjetskim berzama počela nezaustavljivo da raste. U takvim uslovima, BiH postala je interesna tačka za eksploataciju uglja, posebno kompanija iz Srbije, uglavnom povezanih sa vlastima u Beogradu. Prva na...
Niš; Foto: Wikipedia
Niš dobija katastar zelenih površina, pa će investitori za svaki stan morati da posade jedno drvo, odluka je Gradskog vjeća. Pravilo će važiti za buduće investitore i zgrade, ne za one koji već zidaju u Nišu.
Rješenje o utvrđivanju Prijedloga odluke o uslovima zaštite, načinu podizanja, održavanja i obnove uništenih javnih zelenih površina usvojeno je na sjednici Gradskog vijeća početkom novembra, a zamjenik načelnika Uprave za imovinu, privredu i zaštitu životne sredine Dragan Karličić rekao da je riječ o novoj odluci i da zelenilo do sada u Nišu nije bilo regulisano na ovaj način.
-Regulisana je obaveza investitora da,...
Foto: Karin-Schermbrucker /CROSOL
Posljedice klimatskih promjena već su natjerale milione ljudi širom svijeta da napuste svoje domove, piše u novom izvještaju koji je objavila Agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR) uoči 30. godišnje Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP30).
Izvještaj će biti zvanično predstavljen tokom 30. godišnje Konferencije UN o klimatskim promjenama .
Izvještaj upozorava da klimatski šokovi potkopavaju šanse za oporavak, povećavaju humanitarne potrebe i pojačavaju rizike od ponovnog raseljavanja.
"Tokom protekle decenije, katastrofe povezane s vremenskim prilikama uzrokovale su interna raseljavanja 250 milijona ljudi, tj. više od 70.000 raseljenih dnevno", navodi se u izvještaju.
Agencija govori o začaranom krugu sukoba i klimatskih kriza.
Tri...
Getty
Lideri Sjedinjenih Država, Kine i Indije, tri najveća svetska zagađivača, neće prisustvovati klimatskom samitu COP30 u Brazilu, dok Evropska unija najavljuje da ostaje posvećena borbi protiv klimatskih promena, ali se suočava s finansijskim pritiscima kod kuće.
Dok se evropski lideri okupljaju na COP30 da bi razgovarali o smanjenju emisija i finansijskoj pomoći zemljama u razvoju, najveći zagađivači sveta - SAD, Kina i Indija - neće se pojaviti na godišnjem samitu Ujedinjenih nacija o klimi koji danas počinje u brazilskom gradu Belemu.
Njihovo odsustvo dodatno usporava globalni momentum u borbi protiv klimatskih promena, ostavljajući Evropsku uniju gotovo samu u nastojanju da obezbedi...
Ajfelova kula u Parizu, osvetljena zelenom bojom u čast stupanja na snagu Pariskog sporazuma, najambicioznijeg sporazuma o klimatskim promjenama u istoriji, 4. novembra 2016. godine.
Iako su globalni napori da se spriječe katastrofalne klimatske promjene još uvijek daleko od pravog puta deceniju nakon usvajanja Pariskog sporazuma, ovaj značajan pakt podstakao je velike korake u smanjenju emisija koje zagrijavaju planetu i smanjenju očekivanog porasta globalnog zagrijavanja.
Govoreći nekoliko dana prije početka COP30, generalni sekretar UN Antonio Gutereš priznao je da će se prosječna globalna temperatura povećati za više od granice od 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa dogovorenih u Pariskom sporazumu, što predstavlja oštar...
Foto: Impuls
Klimatske promjene ugrožavaju šume sjeverne hemisfere, narušavajući glavnu prirodnu odbranu planete, upozorile su Ujedinjene nacije, pozivajući učesnike Konferencije UN o klimi - COP30 da otpornost šuma stave u srce napora u borbi protiv globalnog zagrijavanja.
"Šume sjeverne hemisfere su od ključnog značaja za klimu", rekla je Paola Deda, direktorka Odjeljenja za šumarstvo Ekonomske komisije UN za Evropu (UNECE), na konferenciji za novinare u Ženevi 5. novembra.
"Tokom godina, pažnja posvećena šumama na Konferencijama UN (COP) je bila zanemarena. Tehnički aspekti debata su imali prednost", rekla je ona i dodala da se ne može govoriti o klimatskim rješenjima, ublažavanju i prilagođavanju,...
Foto: Unsplash
Rezultati istraživanja kojim su analizirani podaci za period od 2009. do 2018. godine, objavljeni su u časopisu Estuarine, Coastal and Shelf Science.
Istraživanje potvrđuje da su livade posidonije (Posidonia oceanica), čvoraste morske rese (Cymodocea nodosa) i drugih morskih cvjetnica – presudnih za bioraznolikost, stabilnost obale i skladištenje CO₂ – izložene riziku zbog niza faktora.
Zagrijavanje mora, zajedno s promjenama okoliša koje uzrokuju ljudske aktivnosti, dovodi do postupnog propadanja livada morskih cvjetnica u sjevernom Jadranu. To pokazuje novo istraživanje pod naslovom „Promjene okoliša i zagrijavanje mora uzrokuju smanjenje livada morske trave u urbaniziranim obalnim područjima sjevernog Jadrana“, koje je nedavno objavljeno...
Foto: Impuls
Dok mnoge zemlje širom svijeta najavljuju prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, upotreba uglja za proizvodnju struje ponovo je u porastu.
Iako se ugalj smatra „najprljavijim“ fosilnim gorivom, njegova potrošnja u 2024. godini dostigla je istorijski maksimum, pokazuje najnoviji izvještaj State of Climate Action.
Rekordna globalna potrošnja
Prema podacima izvještaja, globalna potražnja za ugljem u 2024. porasla je za 1,5% u odnosu na 2023., dostižući 8,79 milijardi tona. Najveći rast zabilježen je u Aziji, naročito u Kini i Indiji – dvije zemlje koje same čine više od polovine svjetske potrošnje uglja.
Kina: +82 miliona tona (+1,7%)
Indija: +45 miliona...
