Foto: CZZS
Centar za životnu sredinu poziva studente i diplomce prirodnih nauka do 30 godina starosti da se prijave na dvodnevni trening za trenere koji će se održati 22. i 23. maja 2025. godine u Banjoj Luci.
Autor: Impuls
"Učesnici će dobiti priliku da nauče kako da svoje znanje stečeno putem formalnog obrazovanja prenesu mlađim uzrastima koji još nisu zagazili u svijet biologije, ekologije i sličnih nauka. Krajnji cilj treninga jeste da polaznici učestvuju s nama u organizovanju omladinskog kampa koji će se održati kasnije ove godine", navode iz ove organizacije.
Trening će se održavati u na adresi Mladena Stojanovića 10, u prostorijama...
Foto: WEF
Sir David Attenborough predstavio je, kako kaže, jedan od najvažnijih filmova u svojoj karijeri, dok ulazi u stotu godinu.
Vjeruje da bi njegov novi film Ocean mogao igrati odlučujuću ulogu u spašavanju bioraznolikosti i zaštiti planete od klimatskih promjena, prenosi BBC.
„Nakon gotovo 100 godina na planeti, sada razumijem da najvažnije mjesto na Zemlji nije na kopnu, već u moru“, rekao je Attenborough, koji će u četvrtak proslaviti 99. rođendan.
Okean je „sistem podrške i najveći saveznik čovječanstvu protiv klimatske katastrofe“, tvrdi se u filmu pokazujući kako se svjetski okeani nalaze na raskršću.
‘Najveća poruka koju je ikada prenio’
Toby Nowlan, producent filma...
Foto: Freepik
Otpad, logički, povećanjem potrošnje i broja stanovnika, samo raste, a ukoliko ne postoje načini prerade ili reciklaže dobrog dijela tog otpada, život postaje više zagađen, priroda uništena, čist vazduh, voda, zemlja nešto što može da postane rijetkost. Šta činiti? Logično bi bilo da je potrebno raditi sve što je moguće, sve što kao pojedinci i društvo možemo. Da li je tako u stvarnosti? Ne baš.
Piše: Milanka Mitrić
Čuvanje prirode i odgovornije upravljanje otpadom, kao i smanjenje nastanka otpada trebalo bi da je jedna od bitnijih stavki u društvu, ali i ekonomiji jedne države. U publikaciji „Bijeli papir cirkularne ekonomije...
Foto: Impuls
„Na planeti Zemlji jedino mi ljudi imamo tu moć da stvorimo čitave svjetove i da ih zatim razorimo”, zabilježio je Dejvid Atenboro u knjizi „Život na našoj planeti“ i to je samo jedna od bezbroj misli koje upozoravaju na ono što činimo svijetu.
Piše: Milanka Mitrić
Priroda biva uništavana na razne načine. Otpadom i nemarom, uništavaju je pojedinci, kompanije, stvarajući tone i tone i tone otpada koje stvaraju pustoši i praznine. Decenijama unazad svijet govori o zagađenosti, o mjerama očuvanja prirode, o zaštiti vrsta, a decenijama se slabo šta čini. Otpad, logički, povećanjem potrošnje i broja stanovnika, samo raste, a...
Foto: Freepik
Sekretarijat Grada Beograda za zaštitu životne sredine planira da postavi 150.000 filtera za smanjenje emisije suspendovanih čestica u vazduhu iz individualnih domaćinstava.
Ovi filteri treba da smanje emisiju suspendovanih čestica PM10 (čestice manje od 10 mikormetara) u vazduh za najmanje 40%.
Kako je neophodno dokazati efikasnost filtera, Sekretarijat je raspisao javnu nabavku za izradu elaborata o efektima filtera za smanjenje zagađenosti vazduha porijeklom iz individualnih ložišta, objavljeno je na portalu javnih nabavki.
Cilj izrade elaborata je identifikacija i karakterizacija uticaja individualnih ložišta na zagađenje vazduha RM10 i PM2,5 česticama u Beogradu u periodima prije i nakon postavljanja filtera, navodi se u...
Foto: Printscreen
Slavni prirodnjak Dejvid Atenboro upozorava na „moderni kolonijalizam na moru“, ukazuje na razaranje izazvano prekomjernim industrijskim ribolovom, i intervencijama po dnu mora, koje nisu bez posljedica.
Kada je dokumentarac Dejvida Atenboroa Plava planeta II emitovan prije osam godina, njegov uticaj je bio toliko jak da mu se pripisuje revolucija u načinu na koji ljudi koriste plastiku. Sada se filmski stvaraoci nadaju da će moći da učini isto za druge destruktivne ekološke prakse koje najpoznatiji živi prirodnjak na svijetu opisuje kao „iscrpljivanje života iz naših okeana“.
Sir David Attenborough has reflected on nearing “the end of his life” in a new...
Nuklearna elektrana Caorso, foto: Wikipedia
Privremena skladišta na lokaciji nuklearne elektrane Caorso trenutno prolaze kroz značajne nadogradnje.
Italijanske vlasti započele su rušenje i rekonstrukciju skladišta za nisko radioaktivni otpad u najvećoj nuklearnoj elektrani u zemlji prema kapacitetu. Novo postrojenje u nuklearnoj elektrani Caorso, koja se nalazi u talijanskoj pokrajini Piacenza, nekada najvećoj u zemlji s kapacitetom od 860 MW i izgrađenoj početkom 1970-ih, bit će u skladu s najnovijim sigurnosnim standardima koje propisuju industrijski propisi i nacionalno zakonodavstvo.
Prema podacima firme Sogin, državne kompanije zadužene za razgradnju nuklearnih postrojenja u Italiji i trenutnog vlasnika elektrane s reaktorom na kipuću vodu (BWR), elektrana...
Vjetropark
U februaru 2025. godine, vjetroelektrana Ivovik ušla je u komercijalni rad kao najveći objekat te vrste u Bosni i Hercegovini međutim, iza ovog uspješnog projekta krije se priča o sukobu interesa, pravnoj nesigurnosti, pogodovanju privatnim interesima, netransparentnosti i zloupotrebama koje sistematski potkopavaju javni interes.
Vjetroelektrana Ivovik predstavlja jedno od najvećih ulaganja u obnovljive izvore energije u BiH, sa kapacitetom od 84 MW i godišnjom proizvodnjom od 259 GWh električne energije a izgradnja ovog postrojenja počela je 2021. godine na zemljištu za koje građani tvrde da im je nezakonito oduzeto zbog čega još uvijek traje sudski spor.
Katastarski ured u Livnu proveo...
Foto: Unsplash
Istraživači iz Japana razvili su alternativu plastici koja ne zagađuje okeane.
Ovaj novi materijal je čvrst i izdržljiv poput konvencionalne plastike, ali sa jednom ključnom razlikom: kada dođe u dodir sa slanom morskom vodom, potpuno se rastvara, ostavljajući za sobom molekule koje mikroorganizmi mogu da pojedu, piše portal Klima 101.
Eksperimentalni nalazi istraživanja, predvođenog Centrom za nauku o emergentnim materijama RIKEN, objavljeni su u novembru prošle godine u naučnom časopisu "Science".
Naučnici širom svijeta već dugo pokušavaju da razviju bezbjedne i održive materijale koji bi mogli da zamijene konvencionalnu plastiku i samim tim, smanje problem zagađenja.
Kako su saopštili autori studije, uprkos...
Foto: Unsplash
Okeani su nekad bili intenzivnije zeleni, danas su uglavnom u plavim nijansama, dok nova istraživanja pokazuju da je vrlo moguće da će u budućnosti biti ljubičasti ili čak crveni.
Poznato je da oko tri četvrtine naše planete prekrivaju okeani, odnosno da toliko pripada vodenoj površini, i da između ostalog zato, iz svemira Zemlja liči na lijepi, plavi kliker. Istraživači iz Japana, utvrdili su da su okeani na Zemlji nekada davno imali zelenu boju, ali i predvidjeli, da bi u budućnosti mogli biti ljubičasti ili crvene boje.
Zemljini okeani nekada su imali drugačiji izgled jer je drugačiji bio i njihov hemijski...
