Foto: Guillaume de Germain/Unsplash
Dok globalne sile u trci za resursima pomjeraju granice izdržljivosti naših ekosistema, apeli za čuvanje prirode se najčešće upućuju građanima.
Piše: Jelena Jevđenić
Danas se širom svijeta obilježava Dan planete Zemlje kao podsjetnik na važnost zdrave životne sredine, odgovornog upravljanja resursima i zaštite prirode.
Tema Dana planete Zemlje 2026. godine ostaje ista kao prethodne godine, „Naša moć, naša planeta“, i odnosi se na ulogu ljudi i zajednica širom svijeta u održavanju zaštite životne sredine koja utiče na troškove života, javno zdravlje, pouzdanost infrastrukture i dugoročnu stabilnost.
-Dan planete Zemlje 2026. poziva zajednice širom svijeta da preduzmu akciju tokom Nedjelje planete...
Foto: European Space Agency
Više naftnih mrlja vidljivo je iz svemira nakon što su iranski i američko-izraelski napadi pogodili naftna postrojenja i brodove u regionu, a stručnjaci upozoravaju na nadolazeću ekološku katastrofu, piše CNN.
Satelitski snimci pružaju uvid u razaranja u regionu, uključujući i osjetljivi biodiverzitet Persijskog zaliva. Nafta izlivena u tom području može uticati na živote i egzistenciju ljudi duž obale Zaliva, kao i na bogat morski svijet tog regiona, prenosi CNN.
Jedna slika, snimljena 7. aprila, prikazuje mrlju dugu više od osam kilometara u Ormuskom moreuzu, u blizini iranskog ostrva Kešm. Iranski brod „Šahid Bagheri“ takođe je ispuštao naftu u...
Foto: Aarhus centar BiH
Novi izvještaj CEE Bankwatch Network upozorava da planovi za izgradnju spalionica i suspaljivanja otpada u termoelektranama na ugalj u gradovima širom Zapadnog Balkana, a posebno Podgorici u Crnoj Gori, Zenici i Tuzli u Bosni i Hercegovini, predstavljaju ozbiljan finansijski i zdravstveni rizik za ove zemlje, te poziva vlasti i energetske kompanije da odustanu od tih projekata.
Prema ovom izvještaju, Crna Gora i Bosna i Hercegovina razmatraju spaljivanje otpada uprkos tome što imaju među najnižim stopama reciklaže u Evropi, oko 3,7% u Crnoj Gori i svega 1% u Bosni i Hercegovini, čime bi spaljivanje dodatno usporilo razvoj sistema...
Foto: Jelena Jevđenić
Za povratak poljoprivrednih površina u tresetišta s ciljem smanjivanja emisija odobreno je 1,3 milijarde eura
Evropska komisija odobrila je njemački program državne pomoći u vrijednosti od 1,3 milijarde eura za pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u tresetišta kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova.
"Ponovno vlaženje isušenih tresetišta u zemljama Evropske unije važan je korak prema postizanju naših klimatskih ciljeva, ali također dolazi s izazovima za poljoprivredno zemljište," izjavila je potpredsjednica EK-a Teresa Ribera.
Tresetišta prirodno apsorbiraju plinove iz atmosfere i pohranjuju ih, ali njihovo isušivanje za poljoprivrednu upotrebu za posljedicu ima oslobađanje tako pohranjenih plinova i uzrokuje 7% emisija stakleničkih plinova...
Foto: EPA
Ovaj rezultat ilustruje nevjerovatno ubrzanje operacija čišćenja: za manje od godinu i po dana, prikupljeno je više smeća nego za čitavu deceniju prije toga.
Holandska organizacija The Ocean Cleanup stigla je do istorijske prekretnice: iz svjetskih okeana i rijeka izvukli su čak 50 miliona kilograma otpada, saopštili su krajem marta.
Ovaj rezultat ilustruje nevjerovatno ubrzanje operacija čišćenja: od 2024. godine, za manje od godinu i po dana, prikupljeno je više smeća nego za čitavu deceniju prije toga.
S riječi na djela: Od vizije tinejdžera do tehnologije koja „guta” otpad iz okeana
Neprofitnu ekološku organizaciju The Ocean Cleanup pokrenuo je Bojan Slat 2013....
Foto: Impuls
Nekoliko stotina građana okupilo se danas u opštini Jezero, kako bi još jednom izrazili protivljenje geološkim istraživanjima na tom području. Pod sloganom “Pliva za život – ne za profit!” poslali su poruku da mještani sliva Plive neće dozvoliti da se ova rijeka uništi.
Piše: Jelena Jevđenić
Radica Milanović, aktivistkinja i odbornica u opštini Jezero podsjetila je da ova borba traje već godinama.
„Danas nailazimo na razne prepreke, nisu nam problem samo geološka istraživanja koja se izvode pod jednim velikim velom tajne. Stanovništvo nije upoznato sa tim. Nažalost, oni su sad već u završnoj fazi. A sutra nas može očekivati otvaranje rudnika...
Foto: Jelena Ivanić
-Nismo zainteresovani za instant rješenja i kozmetičko žrtvovanje pojedinaca, već zahtijevamo sistemsku i krivičnu odgovornost svih u hijerarhiji u Gradskoj upravi Banjaluka za nesavjesno vršenje službe i za sječu stabala svih vrsta na obalama rijeke Vrbas, kao i dijeljenje svih infomacija vezanih za projekte na Vrbasu sa javnošću, navode iz Centra za životnu sredinu.
Kako ističu, to podrazumijeva ne samo isticanje zakonski obavezujuće table sa osnovnim informacijama o trenutnim i ranijim radovima na obalama rijeke, već i dostavljanje na uvid tražene dokumentacije koja se odnosi na projekt. Ovi dokumenti moraju biti, na zakonom definisan način učinjeni dostupnim, kako...
Nakon višegodišnje borbe mještana naselja Glamoč kod Goražda protiv nezakonitosti vezanih za projekat deponije „Trešnjica“, na inicijativu Aarhus centra u BiH pokrenuta je tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava stanovnika ovog naselja.
Ovo je prva tužba ove vrste za zaštitu okoliša i ljudskih prava u kontekstu mogućeg uticaja deponije, koja će se voditi putem parnice uz potraživanje novčanih naknada.
-Ovom tužbom traži se sudska zaštita zbog ozbiljnog ugrožavanja prava na zdravu životnu sredinu, zdravlje, sigurnost, imovinu, te privatni i porodični život stanovnika Glamoča. Prema navodima iz tužbe, ugrožavanje proizlazi iz nastavka radova na projektu deponije uprkos brojnim pravnim i proceduralnim...
Projekat EU4Green objavio je da je pokrenuo regionalnu kampanju podizanja svijesti "Invazivne strane vrste – tiha prijetnja našoj prirodi", s ciljem da informiše građane širom Zapadnog Balkana o jednom od najviše zanemarenih ekoloških izazova koji utiče na ekosisteme, egzistenciju i javno zdravlje.
Ukazano je da je uprkos rizicima, nivo svijesti u regionu o invazivnim stranim vrstm (IAS) i dalje nizak.
Ukazano je da su IAS organizmi koji nisu autohtoni i koji se unose ljudskim aktivnostima kao što su trgovina, transport i poljoprivreda, a kada se jednom pojave, mogu brzo da se šire, potiskuju domaće vrste, narušavaju ekosisteme, utiču na proizvodnju hrane...
Foto: SNIK Atom
UG Fojničani Maglaj i Mreža za zaštitu prirode u BiH ovog proljeća nastavljaju istraživanja biološke raznolikosti sliva rijeke Krivaje, s ciljem prikupljanja stručnih i relevantnih argumenata za trajnu zaštitu ovog izuzetno značajnog prirodnog područja.
U okviru naučno-istraživačkog kampa desetine eksperata iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona učestvovat će u proučavanju jedinstvenog ekosistema rijeke Krivaje i njenih pritoka na području Zavidovića, Olova i Vareša.
-Pozivamo sve zainteresirane studente biologije, ekologije, šumarstva, geografije i srodnih disciplina da se prijave i postanu dio ovog važnog istraživanja! Ne propustite priliku da doprinesete zaštiti jedne od najvrijednijih rijeka u BiH, naveli su organizatori.
Rok...
