Ekspertski tim Vlade FBiH protiv štetnih posljedica “HE Ulog” i “Gornjih horizonata”

Gornji horizonti; Foto: Igor Kalaba/CZZS

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj 15. juna 2026. godine, na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma te Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, usvojila informacije i zaključke s ciljem zaštite interesa Federacije BiH u vezi s radom hidroelektrane Ulog i potencijalnim uticajima projekta „Gornji horizonti“.

Autorka: Jelena Jevđenić

-Pitanje zaštite sliva Neretve posljednjih mjeseci ponovo je snažno u fokusu javnosti, uz sve češća upozorenja stručnjaka, lokalnih zajednica i organizacija civilnog društva o mogućim dugoročnim posljedicama hidroenergetskih zahvata, naveli su iz Vlade FBiH.

Prema njihovim riječima, ovaj projekat može imati  prekogranične posljedice po vodne režime i osjetljive ekosisteme, posebno imajući u vidu značaj Neretve za Bosnu i Hercegovinu, ali i susjednu Hrvatsku.

Foto: fmoit.gov.ba

Na štetu koje Gornji horizonti mogu da naprave slivu rijeke Neretve već godinama upozoravaju stručnjaci. Vode Nevesinjskog, Gatačkog i Dabarskog polja prirodno podzemnim kanalima otiču ka izvorima Bune, Bunice i Bregave, tri najveće pritoke donje Neretve. Kada se vode usmjere u sliv Trebišnjice, sve ove pritoke i sama Neretva ostaju bez ogromne količine slatke vode. Kako rijeka slabi, more prodire dublje u unutrašnjost, pretvarajući plodna polja u slanu pustinju na kojoj više ništa neće moći rasti.

„U donjim tokovima Neretve omjer slatke i slane vode se mijenja u negativnom kontekstu, tako što slana voda prodire uzvodno i onda dobijate faunu i floru koja je morska, a ne slatkovodna. Dole su ogromne plantaže mandarina koje nekim sistemom kanala navodnjavaju ljudi i sad se ti kanali manje više pune slanom vodom što predstavlja problem za navodnjavanje. Za par godina promijeniće se pH vrijednost zemljišta da je pitanje opstanka svih ti silnih plantaža. I za ljude koji žive u tom području i zavise od te privredne djelatnosti će naravno biti ogroman problem. A da ne pričamo o tome da se gubi slatka voda koja je izvor života“, izjavila je ranije za Impuls Branislava Dukić iz Centra za životnu sredinu.

Presušivanje života u kršu: Gornji horizonti mijenjaju biodiverzitet Hercegovine i sliv Neretve

Zakašnjela reakcija Vlade FBiH, ali još uvijek se može nešto uraditi

-Federalno ministarstvo okoliša i turizma zaprimilo je više informacija o radu HE Ulog i posljedicama masovnog pomora živog svijeta u gornjem toku Neretve, uključujući inicijativu Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, kao i nalaze stručnih i naučnih timova. Na osnovu izvršenih analiza i koordinacije nadležnih federalnih institucija, utvrđeno je da dostupni podaci ukazuju na moguću povezanost pomora živog svijeta s vršnim načinom rada HE Ulog, koji bi mogao biti u suprotnosti s mjerama propisanim ekološkom dozvolom izdatom od nadležnog ministarstva Republike Srpske, naveli su iz ovog ministarstva.

Prema riječima direktorice Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, Lejle Kusturice, ovaj potez Vlade FBiH je polazna  osnova i okvir za konkretnije institucionalno djelovanje po pitanju hidroelektrane (HE) “Ulog” i Gornjih horizonata u predstojećem periodu.

Ona je navela da iako reakcije stižu u poodmaklim fazama, još uvijek ima prostora za djelovanje i minimiziranje šteta po sliv Neretve do kojih će spomenuti hidroenergetski projekti neminovno dovoditi. Napomenula je da je HE “Ulog”, koja je u vlasništvu EFT Group, jedan od najkontroverznijih projekata u energetici u našoj državi, jer osim katastrofalnih ekoloških posljedica po jedinstveni gornji dio toka Neretve, lučna brana visine 53 metra i akumulacija čija je zapremina gotovo 6,5 miliona kubnih metara, locirani na nestabilnom tlu Uloga, s izraženim geološkim rizicima, predstavljaju i veliku sigurnosnu prijetnju za nizvodna naselja.

„U kontekstu vjerovatno i kontroverznijih Gornjih horizonata, projekta koji podrazumijeva izgradnju sistema hidroelektrana, tunela i akumulacija, dovoljno je napomenuti da je planirano da se čak do 300 miliona kubnih metara vode na godišnjem nivou prebacuje iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice, čime će se neminovno promijeniti prirodni hidrološki režim većeg dijela Hercegovine. Opravdane su bojazni aktivista i velikog dijela naučnika o potencijalnoj ugroženosti izvora Bune, Bunice i Bregave, kao i zaslanjivanju donjeg dijela toka Neretve, i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini“, istakla je Kusturica.

Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder navela je da prirodna bogatstva moraju biti državni prioritet.

„Gornji tok Neretve iznad Konjica, kao i njen donji tok prema ušću, zajedno s Bunom, Bunicom, Bregavom i Hutovim blatom, predstavljaju prirodna dobra od izuzetnog značaja koja imamo obavezu štititi. Dostupne informacije ukazuju na moguće negativne posljedice rada HE Ulog na gornji tok Neretve, kao i na dugoročne rizike koje nosi projekat ‘Gornji horizonti’ za vodne režime i osjetljive ekosisteme u Federaciji BiH. Zato djelujemo institucionalno – kroz stručne analize, pojačan nadzor, saradnju s nevladinim organizacijama i korištenje svih raspoloživih pravnih mehanizama zaštite interesa Federacije BiH. Upravljanje i zaštita vodnih bogatstava moraju biti viši državni prioritet i pitanje strateške odgovornosti“, izjavila je ministrica Pozder.

Zaključcima Vlade FBiH u slučaju HE Ulog predviđeno je formiranje ekspertskog tima koji će izraditi stručnu analizu uticaja na teritoriju Federacije BiH i predložiti mjere zaštite te eventualne sanacije. Ukoliko analize potvrde negativne posljedice po okoliš i vodne resurse Federacije BiH, očekuje se da Federalno pravobranilaštvo poduzme odgovarajuće pravne korake radi zaštite interesa Federacije BiH.

Vlada FBiH će inicirati i jačanje institucionalne koordinacije na državnom nivou u oblasti upravljanja vodnim resursima, dok je od nadležnih institucija Republike Srpske zatražen pojačan nadzor nad radom hidroelektrane i dosljedna primjena uslova iz ekološke dozvole, uz redovno dostavljanje podataka monitoringa.

HE Ulog; Foto: Dejan Rakita

Kusturica je naglasila da kada su u pitanju usvojeni zaključci koji se odnose na hidroelektranu“Ulog”, svakako je najznačajnije to što je predviđeno formiranje ekspertskog tima koji će analizirati podatke dobijene od nadležnih institucija i drugih istraživanja i pripremiti dokument “Analiza uticaja HE Ulog, s prijedlogom mjera”.

„U slučaju utvrđenih negativnih uticaja ovog objekta, za koji postoji indicije da povremeno radi u zabranjenom tzv. vršnom načinu rada, plan je da ekspertski tim, putem nadležnih ministarstava, dostavi Federalnom pravobranilaštvu zahtjev za pokretanja postupka protiv pravnog lica “EFT-HE“ Ulog”, a radi zaštite interesa ovog entiteta. To bi mogao biti pozitivni presedan – da neki organ vlasti u Bosni i Hercegovini, u ovom slučaju entitetski, pokrene postupak protiv privatnog pravnog lica zbog njegovog neodgovornog odnosa prema vodi – Neretvi kao zajedničkom dobru. Osim toga je značajno je što će Vlada FBiH tražiti od Ministarstva građenja, prostornog uređenja i ekologije Republike Srpske da pojača mjere nadzora kako bi hidroelektrana Ulog poštovala uslove ekološke dozvole i striktno protočni režim rada, te kontinuirano dostavljala podatke Vladi Federacije BiH o monitoringu u okviru akumulacije. Resorna ministarstva imaju rok od tri mjeseca za dostavljanje informacije o poduzetim aktivnostima po navedenim zaključcima“, dodala je ona.

Lejla Kusturica; Ustupljena fotografija

Kada su u pitanju Gornji horizonti, kaže Kusturica, ostavljen je rok od šest mjeseci za dostavljanje informacije o provedenim aktivnostima koje se odnose na pribavljanje sve relevantne dokumentacije u vezi ovog projekta i sačinjavanje dokumenta u kojem će biti predloženi dalji koraci i pravne radnje Vlade FBiH u ovom slučaju.  U oba slučaja su usvojene informacije i zaključci dostavljeni Vijeću ministara Bosne i Hercegovine i državnom Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, instanci koje do sada nisu pokazale veći interes za zaštitu naših prirodnih dobara.

„Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, s partnerskim organizacijama, pomno će pratiti realizaciju svakog od spomenutih koraka i insistirati da uključene institucije preuzmu punu odgovornost za postupanje po ovim značajnim pitanjima“, naglasila je ona.

Iz Vlade FBiH su istakli da usvojenim zaključcima jasno potvrđuju da će zaštita vodnih resursa, biodiverziteta i prirodnih ekosistema biti tretirana kao strateški interes Federacije BiH, uz spremnost da se svi raspoloživi institucionalni i pravni mehanizmi aktiviraju bez odlaganja.

Podsjećamo, “Gornji horizonti” je hidroenergetski megaprojekat kompleksnih i velikih zahvata za preusmjeravanje voda iz sliva rijeke Neretve u sliv Trebišnjice, čija je osnovna svrha iskorištavanje vodenog potencijala kraških polja u energetske svrhe. Projekat podrazumijeva izgradnju tri velike hidroelektrane Dabar, Nevesinje i Bileća, uz mrežu brana, akumulacija, kanala i podzemnih tunela. Realizacija projekta je započela u bivšoj Jugoslaviji 1956. godine, a do početka rata završena je prva faza koja se zvala “Donji horizonti”, hidroelektrana Trebinje I i II, Čapljina i Dubrovnik.

Impuls

Prije nego odete…

Vjerujemo da znanje i informacije ne smiju biti privilegija, već pravo svih. Naš cilj je služiti vama i graditi povjerenje kroz istinito izvještavanje. Ako cijenite to što radimo, podržite rad Impulsa malom donacijom. Vaš doprinos nam pomaže da ostanemo nezavisni i dostupni svima.