Jug EU više nego sever za strože propise o otpadu

Članice Evropske unije sa juga više nego nordijske zemlje podržavaju stroža pravila EU o upravljanju otpadom, pokazao je novi izveštaj ekoloških organizacija. Snažniju podršku reciklaži daju zemlje koje zapravo zaostaju po tom pitanju – Grčka, Rumunija i Španija, najviše joj se protive Danska i Finska a brojne članice EU još kriju svoje pozicije.

Ekološke nevladine organizacije Evropski biro za ekologiju (EEB), Prijatelji Zemlje Evropa i Nula otpada Evropa zajedno su obavile istraživanje u kojem su građane EU pitale da li podržavaju predlog da se politika upravljanja otpadom pooštri.

Stručnjaci za upravljanje otpadom srešće se sledeće nedelje u Briselu a do kraja maja treba da budu pokrenute konsultacije između Evropske komisije, Parlamenta i Saveta o novim propisima na tom planu.

Prema podacima za 2014, 55 miliona ljudi ili 9,6% populacije EU ne može da priušti kvalitetan obrok svaki dan. Pored toga, podaci za 2015. ukazuju da je 118,8 miliona ljudli ili 23,7% građana EU u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

Istovremeno su podaci o bacanju hrane više nego alarmantni.

Procenjuje se da se u EU svake godine baci 88 miliona tona hrane i, ako se smesta nešto ne preduzme, do 2020. će na otpadu završavati 126 miliona tona, navodi se u izveštaju tri nevladine organizacije objavljenom 16. maja.

Evropski parlament je sa ciljem da ubrza tranziciju na cirkularnu ekonomiju u martu usvojio povećanje udela otpada koji se reciklira na 70% do 2030. sa 44% danas.

Kada je reč o hrani koja se baca, evropski zakonodavci predložili su da se bacanje smanji za 30% do 2025. i za 50% do 2030. u odnosu na 2014.

Pored toga, evroposlanici traže da se 80% ambalažnog otpada reciklira i da na deponijama završava samo 5% otpada.

Srušen mit o dežurnim krivcima

Istraživanje je pokazalo da članice koje se snažnije protive merama za cirkularnu ekonomiju “nisu dežurni krivci”, odnosno one sa juga Unije.

“Ambicioznu reformu propisa EU o upravljanju otpadom napadaju brojne zemlje … Ako u pregovorima prevlada regresivna pozicija, planovi za ubrzanje tranzicije na cirkularnu ekonomiju u narednim godinama biće zaustavljeni”, upozoravaju iz ekoloških nevladinih organizacija.

Prema izveštaju, među članicama koje se najviše protive predlozima su Danska i Finska na koje se uglavnom gledalo kao na one koje predvode u politici upravljanja otpadom.

Primedbe na predloge imaju i Mađarska, Litvanija i Letonija koje takođe kategorički odbacuju ambicioznije ciljeve.

Istovremeno Britanija, Nemačka, Poljska, Irska, Slovenija i Hrvatska nisu otkrile svoje pozicije. Time se samo potvrđuje problem koji već dugo postoji sa transparentnošću a koji se pojavljuje u pregovorima između članica, kao i između članica i institucija. Zbog toga se, kako navodi EEB, podižu barijere između građana EU i njihovih nacionalnih vlada a to je i u suprotnosti sa naprednim i transparentnim stavom usvojenim u Parlamentu.

Očekuje se da zemlje poput Češke, Italije, Švedske, Portugalije, Luksemburga i Slovačke eventualno podrže cilj za reciklažu 65% otpada ali da se usprotive nekim drugim planovima, uključujući za obavezno ponovno korišćenje materijala.

S druge strane, zemlje koje zaostaju na planu upravljanja otpadom, poput Grčke, Rumunije i Španije, zalažu se za “snažniju podršku recikliranju, smanjenje otpada, pripremu za ponovno korišćenje i bolje razvrstavanje otpada”.

U grupi “naprednih zemalja” koje podržavaju reforme su i Francuska, Belgija i Holandija.

Pjotr Barčak (Piotr Barczak), stručnjak za upravljanje otpadom u EEB, odgovorio je na pitanje portala EurActiv.com šta stoji iza stava nordijskih zemalja da se “mnoge nordijske zemlje protive višim ciljevima za recikliranje i smanjenje otpada jer to znači manje otpada koji ostaje a one moraju da pune skupe spalionice koje su izgradile”.

Barčak je dodao da cilj cirkularne ekonomije nije da spaljuje vredne sirovine i proizvode. “Cilj je da se smanji količina otpada tako što će se produžiti vek proizvoda njihovom ponovnom upotrebom i vraćanjem sekundarnih sirovina nazad u ekonomiju”, rekao je Barčak.

Izvor: EurActiv.rs

Foto: Beta

 

Povezane vijesti

BiH traži nastavak uvoza otpada iz EU, ali nema jedinstven sistem da prati pošiljku od granice do kraja

Foto: Willians Huerta/Pexels BiH nema jedinstven sistem kojim može pratiti pošiljku od prelaska granice do konačne obrade. Evropskoj komisiji predstavljeni su kapaciteti iz dozvola, ali...

Ekološka udruženja tužila Federalno ministarstvo zbog vjetroelektrane kod Tomislavgrada

Foto: Jelena Jevđenić/Impuls Centar za životnu sredinu iz Banjaluke i Aarhus centar u BiH podnijeli su tužbe protiv rješenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma kojim...

Popular Articles