BiH traži javne rasprave o odlagalištu nuklearnog otpada

“Izvijestili smo Hrvatsku kako će se BiH umiješati u ove rasprave i zatražili smo da se najmanje tri održe u BiH”, kazao je Šarović

Sve razine vlasti u Bosni i Hercegovini ujedinjene su oko stajališta kako Hrvatska ne smije graditi odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori kod Dvora jer bi time bilo izravno ugroženo zdravlje i opstanak stotina tisuća ljudi koji žive s obje strane međudržavne granice, istaknuli su u petak u Sarajevu bh. državni i entitetski ministri zaduženi za okoliš i zaštitu životne sredine, koji su se sastali kako bi razmatrali ovo pitanje.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kazao je novinarima kako će se inzistirati na tome da se o mogućoj gradnji odlagališta nuklernog otpada na Trgovskoj gori i u BiH provede široka javna rasprava na koju će, uz bosanskohercegovačke, biti pozvani i stručnjaci iz Hrvatske, javlja Hina.

“Izvijestili smo Hrvatsku kako će se BiH umiješati u ove rasprave i zatražili smo da se najmanje tri održe u BiH”, kazao je Šarović ustvrdivši kako je Hrvatska do sada propustila ispoštovati svoj obveze koje proizlaze iz međunarodnih konvencija i kojima je propisano da susjedne države moraju biti informirane i uključene u planove gradnje ovakvih objekata ako se oni nalaze u pograničnom području.

Ministrica graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša Republike Srpske Srebrenka Golić kazala je kako postoji opća suglasnost unutar BiH da se gradnja odlagališta uz nekadašnju vojarnu “Čerkezovac” mora spriječiti, a Hrvatsku je optužila da jednostranim odlukama krši međunarodne norme kojima je regulirano ovo područje.

“To je nezabilježeno u svjetskoj praksi”, kazala je Golić. Ustvrdila je kako bi gradnja odlagališta na Trgovskoj gori izravno utjecala na zdravlje oko 230 tisuća ljudi koji žive u općinama s obje strane granice.

To je obrazložila konstatacijom kako je potencijalno odlagalište planirano na dolomitnim stijenama, koje su vodopropusne, pa bi moguće curenje radioaktivnog materijala izravno dovelo do zagađenja cijelog područja uz rijeku Unu.

Golić tvrdi kako je Hrvatska Trgovsku goru odabrala samo zbog rijetke naseljenosti tog područja, računajući kako će slijedom te činjenice i otpor stanovništva biti najmanji.

Ministrica turizma i zaštite okoliša u vladi Federacije BiH Edita Đapo potvrdila je kako i vlasti tog entiteta dijele ovakva stajališta i protive se gradnji odlagališta na Trgovskoj gori.

Hrvatski je sabor 2014. godine donio strategiju zbrinjavanja nuklearnog otpada. Iako strategija nije odredila točnu lokaciju odlagališta takvog otpada, Trgovska se gora od tada jedina spominje u javnim raspravama.

Hrvatska mora pronaći lokaciju za zbrinjavanje otpada niske i srednje razine radioaktivnosti, poput onog koji je pohranjen u institutu “Ruđer Bošković” u Zagrebu, no ima i obvezu osigurati prostor za trajno skladištenje polovice istrošenog nuklearnog goriva iz elektrane Krško.

(večernji.ba)