Foto: Aarhus centar u BiH
-Sudske presude se moraju poštovati, a učešće javnosti ne smije biti samo formalnost, navode iz Aarhus centra u BiH.
Autor: Impuls
Aarhus centar u BiH uputio je Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske zvanične primjedbe na zahtjev investitora „LIMUNKOP“ d.o.o. Doboj za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za projekat eksploatacije krečnjaka na ležištu Osojnica kod Doboja, na površini od 8,12 hektara.
Sud već poništio prethodnu odluku resornog ministarstva
Presudom Okružnog suda u Banjaluci od 10. juna 2026. godine, nakon zajedničke tužbe Aarhus centra u BiH i Ekološkog udruženja Gostilj Ozren poništen je prethodni upravni akt ministarstva.
-Uprkos tome, pokrenute su aktivnosti po novom zahtjevu investitora, dok je ministarstvo, prema informacijama kojima raspolažemo, u međuvremenu podnijelo i zahtjev za vanredno preispitivanje sudske presude. Posebno zabrinjava činjenica da Aarhus centar u BiH, iako je bio jedan od tužilaca koji su ostvarili sudsku zaštitu, nije neposredno uključen u postupanje nakon poništenja prethodnog upravnog akta, navode iz ove organizacije.
Iz Aarhus centra u BiH dodaju da su od ministarstva zahtijevali da ispita zakonske pretpostavke za postupanje po novom zahtjevu investitora i, ukoliko postoje zakonski razlozi, zahtjev odbaci. Da razmotri postojanje neriješenog prethodnog pitanja i mogućnost prekida postupka u skladu s članom 132. Zakona o opštem upravnom postupku Republike Srpske. Da jasno obrazloži kako postupa po sudskoj presudi i kakav je status zahtjeva za njeno vanredno preispitivanje.
Takođe, da osigura puno i djelotvorno učešće zainteresovane javnosti, uključujući odgovarajući procesni položaj organizacija koje su prethodno ostvarile sudsku zaštitu. i da detaljno ispita moguće negativne i kumulativne uticaje eksploatacije na stanovništvo, vodne resurse, zemljište, biodiverzitet i životnu sredinu.
Rok od 15 dana je neprimjeren i krši Aarhusku konvenciju
Iz ove organizacije posebno upozoravaju na prekratke rokove koji guše glas javnosti.
-Posebno smo ukazali da rok od svega 15 dana za razmatranje obimne i stručno složene dokumentacije nije primjeren okolnostima ovog slučaja. Kvalitetno učešće javnosti zahtijeva vrijeme za analizu tehničkih podataka, procjenu uticaja na životnu sredinu, konsultacije sa stručnjacima i upoređivanje nove dokumentacije s prethodnim postupkom i sudskom presudom, ističu iz Aarhus centra.
Oni podsjećaju da Član 6. stav 3. Aarhuske konvencije zahtijeva razumne vremenske rokove koji javnosti omogućavaju pripremu i djelotvorno učešće u odlučivanju.
-Zato smo zatražili dodatni, odgovarajući rok za dostavljanje komentara i primjedbi, naglašavaju.
Vlasnik kompanije se suočava sa optužnicom za nelegalnu eksploataciju
Cijeli slučaj dodatno opterećuje i krivični postupak protiv samog investitora. Osnovni sud u Doboju potvrdio je 29. maja 2026. godine optužnicu Okružnog javnog tužilaštva u Doboju protiv vlasnika firme Slađana Davidovića.
Tereti se za krivična djela „Protivzakonito zauzimanje i eksploatacija prirodnih bogatstava i dobara od opšteg značaja“ i „Nezakonito postupanje u privrednom poslovanju“.
„Optuženi se tereti da je u periodu od 31. marta 2023. do 11. juna 2025. godine, kao odgovorno lice u privrednom društvu ‘Limunkop’ d.o.o. Doboj, protivno propisima vršio eksploataciju tehničkog građevinskog kamena na lokalitetu ‘Ravna kosa’ na području Doboja. U namjeri pribavljanja protivpravne koristi lažnim prikazivanjem činjenica neistinito je prikazao rezultate poslovanja, te pri izvršavanju zakonskih obaveza uskratio sredstva koja predstavljaju javni prihod, čime je nanesena šteta Budžetu RS i gradu Doboju“, stoji u saopštenju tužilaštva.
Eko-aktivisti su i ranije javno upozoravali da ova firma vrši nelegalnu eksploataciju tehničkog kamena pod paravanom odobrenih geoloških istraživanja.
Iz Aarhus centra zaključuju da zaštita prirode ne smije biti samo formalnost, te da se prije donošenja bilo kakve nove odluke moraju potpuno razjasniti pravne posljedice sudske presude, status postupka i svi relevantni uticaji planirane eksploatacije na životnu sredinu.