Foto: Unsplash
Statistika o tome koliko vremena tokom dana provodimo gledajući u svoje telefone je za ozbiljno štivo: Individualna upotreba se, naravno, mnogo razlikuje, ali ako ste „prosječni“, možete očekivati da ćete provoditi šest sati dnevno na telefonu i otključavati ga dva puta svakog sata.
Sa stalnim pitanjima o tome kako naši sveprisutni digitalni pratioci utiču na zdravlje i blagostanje, brojne studije i ispitivanja istražuju načine na koje bismo mogli da regulišemo korišćenje telefona – a jedan od najboljih pristupa mogao bi biti i jedan od najjednostavnijih.
Sada su istraživači iz institucija u Indiji i Španiji, objavljujući svoj rad u časopisu „Društvene...
Foto: Wikipedia
Na sjeveroistoku Brazila prostire se nadrealni pejzaž bijelih pješčanih dina ispresjecanih hiljadama tirkiznih laguna. Iako podsjeća na pustinju, ovaj jedinstveni ekosistem je jula 2024. godine dobio status svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a.
Zamislite prostranstvo blistavo bijelog pijeska, oblikovano vjetrom u valovite dine koje se pružaju dokle pogled seže. Između ovih pješčanih nabora svjetlucaju hiljade slatkovodnih laguna, obojenih nijansama od duboke plave do smaragdno zelene.
Ovo je Nacionalni park Lensois Maranjenses u brazilskoj državi Maranjao, čiji naziv na portugalskom znači „čaršavi Maranjaa". Prostirući se na 155.000 hektara, ovaj park prkosi definicijama.
Iako izgleda kao pustinja, godišnje primi oko 1.200 milimetara kiše, daleko...
Foto: Impuls
Brkovi kod mačaka nisu samo dio izgleda, već osjetilni alat koji im pomaže u kretanju, lovu i pokazivanju raspoloženja. Njihovo oštećenje može utjecati na ravnotežu i koordinaciju.
Mačji brkovi, odnosno vibrise, duboko su usađeni u kožu i okruženi nervima i krvnim sudovima, zbog čega su izuzetno osjetljivi. Mogu registrirati i sitne promjene u strujanju zraka, pa mačke tako lakše procjenjuju prostor i prepreke čak i prije nego što ih dotaknu.
Brkovi prirodno opadaju i ponovo rastu, slično krznu, ali im za obnavljanje treba više vremena. Zbog njihove uloge u prostornoj orijentaciji ne bi ih trebalo rezati, jer to može izazvati...
Foto: Unsplash
Psiholog i autor knjige o inteligenciji predlaže kako roditelji mogu pomoći djeci da maksimalno ostvare svoj potencijal.
Roditelji čije je dijete bistro ili nadareno na neki način mogu sanjati o svim vratima koja će im njihove sposobnosti otvoriti u budućnosti.
Ali istina je da mladi koji su nadareni – bilo akademski, kreativno ili u sportu – možda neće uvijek maksimalno iskoristiti svoje talente ili će krenuti u sasvim drugom pravcu nego što su njihovi roditelji očekivali.
Dakle, postoji li nešto što roditelji mogu učiniti da osiguraju da nadareno ili talentovano dijete ne protraći svoj potencijal?
Klinički psiholog dr Ema Svanberg, autorka knjige...
Foto: Google
Današnja omladina više ne želi da radi? Malo koja optužba se u raspravama o generaciji Z ponavlja tako često, ali koliko je ta kritika tačna?
Četverodnevna radna sedmica, ravnoteža između poslovnog i privatnog života, odnosno takozvani work-life balance, ili duže odsustvo s posla nekima služe kao dokaz da su mladi manje spremni na rad, piše njemačka agencija dpa.
Ali odgovara li takva slika stvarnosti i šta pokazuju podaci povodom Međunarodnog dana mladih, 12. augusta?
„Zaista postoji stereotip o generaciji Z kao nespremnoj za rad. Međutim, prema svim čvrstim pokazateljima kojima raspolažemo, to nije tačno“, kaže Enzo Weber iz Instituta za istraživanje...
Foto: Ilustracija
Jedna injekcija lijeka Lenmeldy (atidarsagene autotemcel) košta 4,25 miliona dolara. To je jednokratna, prilagođena genska terapija za djecu s metahromatskom leukodistrofijom (MLD), rijetkom metaboličkom bolešću. Jednokratna terapija Hemgenix za hemofiliju B košta 3,5 miliona dokara, dok Zolgensma, terapija za spinalnu muskularnu atrofiju košta oko 2,1 milion dolara. Još neke skupe terapije su Kymriah, Spinraza i Elevidys. Ove cijene za sobom odmah povlače pitanja zašto to košta toliko puno, tko to sebi može priuštiti i koliko zarađuje farmaceutska industrija na račun bolesnih ljudi.
Autorka: Jelena Kalinić
Na temu skupih lijekova, naučnih dokaza o tim skupim lijekovima i povjerenja u nauku naša...
Psiholog objašnjava da prekomerna upotreba telefona od strane roditelja može biti štetnija za djecu nego njihova sopstvena upotreba ekrana i predlaže kako da se smanje svi negativni efekti.
Mnogi roditelji su zabrinuti koliko vremena njihova djeca provode pred ekranima i da li je to loše za njih.
Ali stvarnost je da istraživanja sugerišu da bi trebalo da budu više zabrinuti zbog uticaja koji njihovo vrijeme provedeno pred ekranima ima na njihovu djecu.
Kako nova studija otkriva da više od polovine (56%) djece uzrasta od osam do 16 godina kaže da korišćenje telefona njihovih roditelja uzrokuje da propuste važne porodične trenutke, stručnjak za...
Foto: Ministry of Tribal Affairs, Government of India
Iako je možda teško povjerovati u naše hiper-povezane živote, postoje hiljade ljudi širom planete koji su gotovo potpuno odvojeni od ostatka svijeta.
Procjenjuje se da postoji najmanje 196 „nekontaktiranih“ autohtonih grupa širom svijeta, koje žive uglavnom u 10 zemalja Južne Amerike, Azije i Pacifika, uključujući Brazil, Indoneziju i Indiju. Žive u različitim sredinama, od ostrva, do pustinja i šumovitih pograničnih područja amazonskog basena. Ove grupe su imale različite nivoe kontakta sa spoljnim svijetom; dok neki imaju samo sporadične susrete sa susjednim autohtonim narodima, drugi se češće susreću sa strancima, ponekad protiv svoje volje...
Stare razglednice/ ilustracija
Razglednice – jednostavne kartice s kratkom porukom i fotografijom – decenijama su bile najrašireniji oblik globalne komunikacije. Njihova istorija nije samo sentimentalna; ona je strateška, ekonomska i kulturna. U vrijeme kada nije postojao internet, razglednica je bila prvi masovni medij koji je povezao svijet. Danas, međutim, ulazimo u “post-postrazgledničko doba”, u kojem fizička pošta nestaje, a digitalne platforme preuzimaju ulogu nekadašnjeg analognog društvenog mrežnog sistema.
Piše: Veronika Cule
Razglednice kao strateški alat: Nevidljiva moć jednostavne slike
Jedan od najdramatičnijih primjera njihove važnosti dolazi iz 1942. godine. Dok se Velika Britanija pripremala za invaziju na nacistički okupiranu Evropu, britanska obavještajna služba...
Foto: atelierbyvineeth/ Unsplash
Iskustva koja doživimo tokom djetinjstva mogu ostaviti trag koji traje mnogo duže nego što mislimo.
Prema procjenama, više od polovine ljudi doživjelo je barem jedno nepovoljno iskustvo u djetinjstvu koje je kasnije uzrokovalo mentalne ili fizičke probleme. Iako je ta veza poznata, za razvoj efikasnih terapija ključno je razumijevanje bioloških mehanizama koji se kriju iza nje, piše Science Alert.
Nova studija, objavljena u časopisu Neuron, pruža detaljan uvid u te procese. Američki istraživači proučavali su ventralno tegmentalno područje (VTA) mozga kod miševa, ključno za upravljanje dopaminom, a time i našim reakcijama na nagradu, motivaciju i stres.
Otkrili su da stres...
