Subota, 27 Juna, 2026

Žive u plitkim vodama i svijetle – naučnici vjeruju da su oni inspirisali priče o demonima: Otkrivene tri nove vrste crva

 Foto: Profimedia

Naučnici su otkrili tri nove vrste svjetlećih crva, a ono što je interesantno u vezi ovih otkrića jeste da su po opisu gotovo identični sa dominima popularnim u japanskom narodnom predanju.

Polycirrus onibi, Polycirrus aoandon i Polycirrus ikeguchii su naučna imena koja su ponijela tri novootkrivene vrste čekinjastih crva. Životinje koje žive u plitkim vodama Japana i emituju plavi i ljubičasti luminiscentni sjaj, zbog čega izgledaju kao maleni plamenovi dok se posmatraju sa obale. Upravo ova njihova osobina je najvjerovatnije bila inspiracija za nastanak priča o vodenim demonima, po imenu jokai. 

Naučnici su stoga dali latinska imena novootkrivenim primjercima na osnovu mitoloških bića na koje najviše podsjećaju, pa tako npr. onibio značava jokaie u formi letećih kugli koji su se prema predanju mogli sresti na visokim planinama i u šumama, a čiji jedini cilj je bio da putnike navedu na pogrešan put – nešto poput slovenskog lesnika. 

Aoandon je bila reinkarnacija demona terora, u obliku žene obučene u bijeli kimono sa oštrim crnim zubima, koja svijetli plavičastim sjajem. Dok, ikeguchii nosi ime u čast direktora akvarijuma Notojima, koji je pomogao u otkrivanju crva. 

Rod Polycirrus je dobio ime po pipcima koji se nalaze u ustima crva, a koja su za njih veoma korisna jer ima pomažu da lakše dođu do hrane. Takođe, naučnici ističu da oni pripadaju drevnoj porodici crva staroj najmanje 505 miliona godina, a koja je preživjela pet masovnih izumiranja. 

Ipak, ono što još uvek nije poznato jeste na koji način ove životinje stvaraju svjetlost koju emituju i dodaju da je bioluminiscencija jedna od najzanimljivijih grana za proučavanje. 

“Namjeravamo da iskoristimo naše nalaze da produbimo naše razumijevanje molekularne prirode ovog fenomena i primjenimo ovo znanje na razvoj novih tehnologija nauke o životu”, rekao je glavni autor studije Naoto Jimi sa Univerziteta u Nagoji.

Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Royal Society Open Science.

nationalgeographic.rs

Povezane vijesti

Kako pametno regulisati emocije?

Foto: Pexels U ovom članku, posvetićemo pažnju razlikovanju regulacije emocionalnog ponašanja i regulacije misaonog sadržaja u vezi sa emocijom. Ozbiljna istraživanja su pokazala da inhibicija spoljašnje...

Zašto su humanističke nauke sada važnije više nego ikad

Foto: Unsplash U eri tehnološkog ubrzanja i naučnog rasta, ponavljajuće pitanje odjekuje kroz platforme društvenih medija, pa čak i kroz univerzitetska odjeljenja: Kakva je „svrha“...

Popular Articles