Nedjelja, 28 Juna, 2026

Mentalni umor: Zašto nas koncentracija čini umornima?

Ilustracija

Dugotrajna koncentracija obično nas čini umornima, iako se ne bavimo tjelesnom aktivnošću i naučnici su sada pronašli mogući razlog i otkrili kako mentalni umor može utjecati na donošenje odluka. 

Tokom intenzivnog višesatnog mentalnog napora neurotransmiter glutamat nakuplja se u dijelu mozga, poznatom kao prefrontalni korteks, utvrdio je naučni tim predvođen Antoniusom Wiehlerom iz bolnice Pitie-Salpetriere u Parizu.

To je područje mozga aktivno kada pravite planove ili rješavate složene probleme.

Nakupljanje glutamata uzrokuje kognitivni umor, što nas tjera da se okrenemo aktivnostima koje nas više zadovoljavaju, otkrili su naučnici u svojoj studiji objavljenoj u časopisu Current Biology.

Prema timu, rezultati pokazuju da kognitivni rad dovodi do funkcionalne promjene mozga. U tom procesu, umor je sredstvo postizanja cilja, jer uzrokuje da ljudi prekidaju svoj rad, dopuštajući mozgu da nastavi sa svojim opštim funkcijama.

U istraživanju naučnici su koristili posebne postupke koji su omogućili praćenje koncentracija određenih molekula u mozgu nekoliko puta dnevno. Radili su s dvije skupine ispitanika: jedni su morali rješavati teške zadatke, dok su drugi dobivali relativno lake kognitivne vježbe.

Na kraju dana zahtjevan mentalni napor rezultirao je većom koncentracijom glutamata u prefrontalnom korteksu od laganog kognitivnog rada.
Prema neurofizičaru Haraldu Moelleru s Instituta Max Planck za ljudske kognitivne i moždane nauke u Leipzigu u Njemačkoj, porast koncentracije glutamata od nekoliko posto primijećen je mnogo puta uz ciljanu stimulaciju različitih regija mozga – na primjer, vidnog sistema.

Međutim, kada je stimulacija završila, došlo je do relativno brzog pada.

Agencije

Povezane vijesti

Naukom do vrha svijeta: pet članova Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine svrstano među najbolje na planeti

Foto: ANUBiH Dok se u Bosni i Hercegovini vode svakodnevne rasprave o odlasku mozgova i stanju nauke, nezavisna globalna platforma ScholarGPS  je u oktobru 2024....

„Dizajnirane bebe”: precizno editovanje ljudskih embrija pokrenulo lavinu pohvala, osuda i alarma

Ilustracija Istraživači sa Univerziteta Kolumbija kažu da su koristili preciznu tehniku ​​uređivanja genoma nazvanu base editing kako bi promijenili genom ljudskih embrija – što je...

Popular Articles