Nedjelja, 28 Juna, 2026

Geomagnetna oluja danas pogađa Zemlju

Riječ je o fenomenu koji može utjecati na elektromreže, satelite i avionske linije, te prouzročiti zastoj čitavog svijeta.

Zemljino magnetno polje danas će pogoditi geomagnetna oluja najslabije jačine, saopćili su iz američkog Centra za predviđanje vremenskih prilika u svemiru i Agencije za proučavanje okeana i atmosfere (NOAA).

Riječ je o fenomenu koji može utjecati na elektromreže, satelite i avionske linije, te prouzročiti zastoj čitavog svijeta.

Geomagnetna oluja privremeno je ometanje Zemljine magnetosfere i prouzrokovana je aktivnostima Sunca, kad udarni talas i oblak magnetnog polja Sunčevog vjetra zajedno sa Sunčevim bakljama i koronalnim izbacivanjem mase napadaju Zemljino magnetno polje tri dana nakon Sunčevih aktivnosti.

Geomagnetne oluje obično traju dan ili dva, ali mogu trajati i više.

Najslabije jačine

Prema saopćenju NOAA-e, ova geomagnetna oluja klasifikovana je na skali od jedan do pet kao G-1, što znači da će biti najslabije jačine, prenosi agencija Tanjug.

Svejedno, kako se navodi, ta oluja mogla bi prouzročiti “slabe oscilacije na mrežnim stanicama i manji utjecaj na satelitske operacije, kao i na životinje koje migriraju”.

Oluja kategorije G-5, naprimjer, utjecala bi na električnu energiju i sigurnosne sisteme širom svijeta, pa bi moglo doći do potpunog urušavanja sistema računarskih mreža i velikih oštećenja na električnim transformatorima.

To bi, kako se navodi, moglo prouzrokovati nestanak struje širom Zemlje.

Caringtonov događaj

Oluja jačine G-5 može naštetiti i radiotalasima te stvoriti potpuni haos u društvu – ne bi radili mobilni telefoni, GPS ni internet.

Caringtonov događaj najveća je zabilježena geomagnetna oluja u historiji, a dogodila se u septembru 1859. godine.

Skorije je poznat slučaj iz 1989, kad su za vrijeme jedne takve oluje četiri satelita bila u kvaru sedam dana.

Utjecaj geomagnetnih oluja na ljude tek će se proučavati, ali poznato je da golubovi pismonoše, naprimjer, za vrijeme takvih oluja imaju problema s navigacijom i nisu u stanju pronaći mjesto na koje trebaju sletjeti.

Izvor: Agencije

Povezane vijesti

Kako pametno regulisati emocije?

Foto: Pexels U ovom članku, posvetićemo pažnju razlikovanju regulacije emocionalnog ponašanja i regulacije misaonog sadržaja u vezi sa emocijom. Ozbiljna istraživanja su pokazala da inhibicija spoljašnje...

Zašto su humanističke nauke sada važnije više nego ikad

Foto: Unsplash U eri tehnološkog ubrzanja i naučnog rasta, ponavljajuće pitanje odjekuje kroz platforme društvenih medija, pa čak i kroz univerzitetska odjeljenja: Kakva je „svrha“...

Popular Articles