Foto: depositphotos
Više od 840.000 ljudi umre svake godine od zdravstvenih stanja povezanih sa rizicima kao što su dugo radno vrijeme, nesigurnost posla, uznemiravanje na radnom mjestu i maltretiranje, navodi se u novom izvještaju Međunarodne organizacije rada (ILO).
Način na koji su radna mjesta osmišljena, organizovana i vođeni ima velik utjecaj na zdravlje i sigurnost radnika i, prema studiji “Psihosocijalno radno okruženje: Globalni razvoj i putevi djelovanja“, uticaj raste, što se manifestuje u porastu stopa kardiovaskularnih bolesti i mentalnih poremećaja, uključujući samoubistva.
Autori izvještaja proučili su tri međusobno povezana područja rada: prirodu posla (uključujući zahtjeve, odgovornosti i zadatke), način na koji je organizovan i upravljan te šire politike na radnom mjestu koje su na snazi (kao što su procesi nagrađivanja i performansi te pravila koja sprječavaju nasilje i uznemiravanje).
Autori studije su procjenili brojku od 840.000 smrtnih slučajeva godišnje posmatrajući globalne nivoe faktora rizika na radnom mjestu: radni pritisak, nesrazmjer između truda i nagrade, nesigurnost posla, dugo radno vrijeme, zlostavljanje i uznemiravanje.
Naučna istraživanja pokazuju kako ovi rizici povećavaju vjerovatnoću ozbiljnih zdravstvenih stanja, a nivoi rizika su upoređeni sa najnovijim globalnim podacima o smrtnosti i zdravlju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i studije o globalnom teretu bolesti kako bi se došlo do tog broja.
Značajan izazov
Mnogi od ovih rizika postoje već dugo vremena, ali Međunarodna organizacija rada (MOR/ILO) je zabrinuta zbog efekata trenutnih transformacija koje se dešavaju na radnim mjestima.
Ovi preokreti uključuju digitalizaciju, vještačku inteligenciju (AI), rad na daljinu i nove radne aranžmane koji, ako se njima ne upravlja pravilno, mogu pojačati postojeće probleme ili stvoriti nove.
-Psihosocijalni rizici postaju jedan od najznačajnijih izazova za sigurnost i zdravlje na radu u modernom svijetu rada, kaže Manal Azzi, vođa tima za politike i sisteme sigurnosti i zdravlja na radu u ILO-u.
-Poboljšanje psihosocijalnog radnog okruženja ključno je ne samo za zaštitu mentalnog i fizičkog zdravlja radnika, već i za jačanje produktivnosti, organizacionog učinka i održivog ekonomskog razvoja, dodala je ona.
Stvaranje zdravijeg radnog mjesta
Izvještaj naglašava da se rizici i prekomjerni smrtni slučajevi mogu izbjeći ako se rješavaju korijenski uzroci i ako se upravljanje psihosocijalnim rizicima integriše u sisteme sigurnosti i zdravlja na radu, uz podršku socijalnog dijaloga između vlada, poslodavaca i radnika.
Aktivnim rješavanjem ovih rizika, zaključuje se u izvještaju, države i preduzeća mogu stvoriti zdravija radna mjesta koja donose korist i radnicima i organizacijama – uz istovremeno jačanje produktivnosti i ekonomske otpornosti.
Ključne brojke
-Psihosocijalni rizici dovode do gubitka skoro 45 miliona godina života korigovanih u odnosu na invaliditet svake godine.
-1,37% globalnog BDP-a se gubi godišnje zbog kardiovaskularnih bolesti i mentalnih poremećaja povezanih sa psihosocijalnim faktorima rizika.
-35% radnika radi više od 48 sati sedmično (dugo radno vrijeme je kritičan psihosocijalni faktor rizika).
-23% radnika širom svijeta doživjelo je barem jedan oblik nasilja ili uznemiravanja tokom svog radnog vijeka.