Žene u Bosni i Hercegovini suočavaju se s brojnim izazovima i barijerama na putu za ravnopravnost, i ta borba prisutna je već decenijama. Iako žene predstavljaju preko 50% populacije i 59% studenatske populacije u visokoškolskom obrazovanju, rodni jaz u pogledu nezaposlenosti i dalje je otporan na promjene, a stopa aktivnosti žena niska. Horizontalna segregacija u visokoškolskom obrazovanju i na tržištu rada je evidentna, dok su u isto vrijeme više pozicije u politici i poslovnom svijetu uglavnom rezervirane za muškarce.
Ekonomski fakultet u Sarajevu u saradnji sa Vladom Federacije BiH realizirao je studiju pod nazivom „Zastupljenost i angažman žena na liderskim pozicijama u javnim preduzećima u vlasništvu FBiH“, koju finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva. Cilj ove studije je identifikacija glavnih barijera sa kojima se suočavaju žene u napredovanju na visoke pozicije.
Rezultati pokazuju da je od 2010. do 2020. godine napravljen napredak u pogledu učešća žena u menadžerskim odborima, ali učešće žena u ovim strukturama ostaje ispod prosjeka u poređenju sa zemljama članicama Europske unije.
Muškarci provode 6,37 puta više vremena u menadžerskim odborima u poređenju sa ženama. Odbori za reviziju privlače više žena nego muškaraca, jer 60% članova odbora za reviziju čine žene.
Istraživanje je pokazalo da je zastupljenost menadžerica na nivou odjela najveća (40%), ali se značajno smanjuje kako žene napreduju na karijernoj ljestvici.
Ova studija je također identificirala najveće barijere u procesu napredovanja na više menadžerske pozicije u javnim preduzećima, uključujući malo prilika za napredak na menadžerske pozicije, poteškoće u balansiranju porodičnih i poslovnih obaveza, viši menadžment preferira napredovanje muškaraca, nepovoljna okolina u preduzeću, i odsustvo mentorstva.
Poteškoće u balansiranju između porodičnih i poslovnih obaveza su se intenzivirale za vrijeme pandemije COVID-19, jer je više žena izjavilo da su imale dodatne obaveze u domaćinstvu i pružanju podrške djeci u učenju na daljinu. Žene su istaknule da su osjećale veći stres nego inače, da su se osjećale manje produktivnima, iscrpljenijima i da nisu imale dovoljno vremena za sebe.
Važan rezultat ove studije se odnosi na prisustvo mačo kultura koje karakteriziraju stereotipi o ženama i nepovoljna okolina za napredovanje žena u javnim preduzećima u FBiH.
U takvim mačo kulturama koje obiluju rodnim stereotipima i autostereotipima, međusobna podrška žena je gotovo nepostojeći fenomen, jer su intervjuirane žene izjavile da često nailaze na negativne reakcije drugih žena u firmi. Kao potvrda rezultatima vezanim za mačo culture u javnim preduzećima, žene u istraživanju su navele niži stepen identifikacije sa drugim ženama u preduzeću na početku karijere u poređenju sa nivoom identifikacije nešto kasnije u karijeri. Ovaj rezultat govori da je međusobna podrška žena spriječena u organizacijskom kontekstu kojeg karakterizira nizak nivo identifikacije, naročito u ranim fazama socijalizacije u organizacijskim kulturama javnih preduzeća. Kao posljedica toga, ove poteškoće u socijalizaciji i identifikaciji mogu dovesti do malog broja prilika za žene da grade mreže podrške i podržavaju jedna drugu u karijerama.
Žene koje su učestvovale u istraživanju i intervjuima su se složile da žene u javnim preduzećima nemaju jednak tretman kao muškarci kada se radi o njihovom učinku, da imaju manje prilika da biraju svoje radne zadatke u poređenju s muškarcima, kao i da se o njima napravedno prosuđivalo na osnovu 167 Zastupljenost i angažman žena na liderskim pozicijama u javnim preduzećima u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine 168 spola.
Uz to, žene su rekle da su kroz karijeru primijetile da ambiciozne žene bivaju namjerno sprečavane u svojim naporima da napreduju na karijernoj ljestvici. Značajan broj žena vjeruje da politike koje reguliraju balansiranje privatnog života i karijere, fleksibilne radne sate i mentorstvo ne postoje u njihovim kompanijama. Odsustvo takvih politika komplicira proces napredovanja na liderske pozicije za talentirane žene.
Kompletnu studiju pogledajte OVDJE
O studiji…
Studija je osmišljena tako da obuhvati sekundarne podatke dobijene analizom javno dostupnih informacija, intervjue, fokus grupe i anketu koja je distribuirana menadžerima i menadžericama u JP u FBiH. Prilikom dizajniranja studije korišten je Okvir za rodnu analizu (eng. Gender Analysis Framework – GAF) kao struktura za organiziranje informacija o rodnim razlikama u raznim oblastima društvenog života.
U studiji su date konkretne preporuke za poboljšanje rodne raznolikosti u upravama, odborima i na menadžerskim pozicijama u JP u FBiH, kao i preporuke za stvaranje pool-a talenata kvalificiranih žena sa potencijalom za liderstvo, koje mogu pomoći da se rodne razlike brže prevaziđu.