 spasila oko 7.500 srpske djece iz logora. Snimanje kreće ujesen, a film u kojem će glavnu ulogu glumiti Alma Prica trebao bi doći pred gledatelje za godinu dana.){kind=link}
Dotacija najuglednijeg europskog koprodukcijskog fonda Euroimages od 160.000 eura dodatni je vjetar u leđa projektu dokumentarno-igranog filma o Zagrepčanki Diani Budisavljević, koja je kao privatna osoba za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske (NDH) spasila oko 7.500 srpske djece iz logora. Snimanje kreće ujesen, a film u kojem će glavnu ulogu glumiti Alma Prica trebao bi doći pred gledatelje za godinu dana.
Dijana Budisavljević kao privatna osoba pomagala je srpskim ženama i djeci pokupljenim u ustaškim akcijama “čišćenja terena” na Kozari, Baniji i Kordunu, ona i njeni suradnici spasili su 7.500 djece i smjestili ih kod zagrebačkih obitelji ili u domove i bolnice, sastavila je kartoteku sa 12.500 kartona srpske djece odvojene od roditelja kako bi ih se jednog dana moglo iznova spojiti, koja joj je odmah po oslobođenju oduzeta i negdje zametnuta.
Bila je zaboravljena dok joj pred 15 godina nije objavljen dnevnik iz vremena NDH, Srpsko narodno vijeće nazvalo je po njoj nagradu za humanitarni rad, a zagrebačka režiserka Dana Budisavljević radi o njoj film.
Potrebni novac mukotrpno se prikuplja od državnih filmskih fondova Hrvatske, Slovenije i Srbije, a europski filmski fond Eurimages upravo im je odobrio 160.000 eura.
“Osim novaca, tu je zapravo i jako dobar osjećaj da je naš projekt prepoznat i to na najvišem europskom nivou. Jer, Euroimages fond je zapravo najteže osvojivi filmski fond na kojem, jednako kao i mi, svoje projekte plasiraju najveća europska i svjetska redateljska imena. Evo, recimo, samo u ovoj godini su se natjecali Terry Gilliam, Pawel Pawlikowski, Laszlo Nemes, a to su sve dobitnici Oscara”, kaže za Radio Slobodna Europa režiserka Dana Budisavljević.
Povjesničarka i predsjednica Upravnog vijeća Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac Nataša Mataušić dovršava doktorat o Diani Budisavljević.
“Ona je Austrijanka koja je svog muža Julija Budisavljevića upoznala dok je studirao medicinu u Grazu, zajedno žive u Zagrebu, i – iako do tada nije bila nigdje društveno ni humanitarno angažirana – nije mogla stajati skrštenih ruku i već od kasnog ljeta 1941. pomaže Srbima”, ističe Mataušić za Radio Slobodna Europa.
Diana (na fotografiji) nije mogla stajati skrštenih ruku: Mataušić
Diana Budisavljević je uspjela u više navrata ući i u logor Stara Gradiška kako bi izvukla djecu, usprkos prijetnjama ustaškog zapovjednika Jasenovca Maksa Luburićada bi mogla tu i ostati.
“Bila je svjedokom groznih i mučnih situacija – od nasilnog odvajanja majki od djece, nakon čega se majke slalo na prisilni rad u Njemačku, do situacije u navodnoj ‘dječjoj bolnici’, gdje su djeca ležala na podu potpuno gola, u izmetu i puna muha i crva… Sve je to strašno utjecalo na njezino zdravlje i ona se jako razboljela nakon svega što je proživjela. Njezin dnevnik je prvorazredni dokument o svemu tome”, navodi Mataušić.
Djecu se prvo smještalo po zagrebačkim domovima i bolnicama i u katolički dječji dom u Jastrebarskom, međutim Diana Budisavljević i njezin bliski suradnik Kamilo Brössler shvaćaju da su domovi i bolnice prepuni i da je jedini spas udomljavanje u obiteljima, koje se odvijalo na dva načina. Prvo – ilegalno, priča Nataša Mataušić.
“To znači da su žene, građani Zagreba dolazili i iz transporta ili iz bolnica direktno izvlačili tu djecu, dakle bez ikakve dozvole ustaških vlasti. Kada su ustaše vidjele što se događa, onda su to zabranile, da bi opet na poticaj i uz borbu Diane Budisavljević i Kamila Brösslera, pa čak i intervencijom Alojzija Stepinca, Ministarstvo udružbe (socijalnog rada) službeno 14.6.1942. donijelo odluku o – kako se to tada nazivalo – ‘kolonizaciji’ djece u obiteljima”, kaže povjesničarka Nataša Mataušić.
Ali, nije svatko mogao udomiti djecu s Kozare.
“Iako je ta odredba spasila život velikom broju djece, ona je u stvari bila užasno diskriminatorska prema srpskom stanovništvu, jer je tom odredbom upravo Srbima bilo zabranjeno udomljavanje djece, odnosno dozvoljavalo se udomljavanje samo hrvatskim katoličkim obiteljima”, dodaje Mataušić.
Nataša Mataušić: Dianin dnevnik je dokument o svemu
Također, obitelji u kojima je netko bio politički sumnjiv ustaškim vlastima nisu mogle udomiti tu djecu.
Ona je, kako bi spasila djecu, kucala na sva moguća vrata, a pomagali su joj od običnih ljudi pa do posredno i Katoličke crkve, pa čak i jedan njemački oficir.
Snimanje kreće ujesen, u glavnoj ulozi nastupa Alma Prica, a sporedne uloge imaju Mirjana Karanović i Ermin Bravo.
Film će se zvati “Akcija D.B.”, kako je svoju aktivnost zvala sama Diana Budisavljević, a radni mu je naslov “Dianina lista”.