 osvojila je u četvrtak prvu nagradu){kind=link}
Fotografija Carol Guzy/Foto: ANP / Shutterstock Editorial / Profimedia
Fotografija uplakane migrantske porodice koju je razdvojila Američka služba za imigraciju i carinu (ICE) osvojila je u četvrtak prvu nagradu na konkursu World Press Photo za 2026. godinu.
Slika koju je za Miami Herald ovjekovječila američka fotografkinja Carol Guzy iz novinske agencije ZUMA i instituta iWitness prikazuje potresan trenutak u kojem je Luis, migrant iz Ekvadora, uhapšen i razdvojen od svoje supruge Coche i njihove djece nakon saslušanja na imigracijskom sudu u New Yorku 26. avgusta 2025. godine., prenosi Jutarnji list.
Snimljena unutar američke savezne zgrade koja je izuzetno bila dostupna fotografima, fotografija prikazuje uplakana i panična lica njegove dvije ćerke dok se očajnički drže za očev džemper.
Foto: Carol Guzy, ZUMA Press, iWitness, za Miami Herald
„Ova nagrada naglašava presudnu važnost ove priče na svjetskom nivou. Svjedoci smo patnje bezbrojnih porodica, ali i njihovog dostojanstva i otpornosti pred nedaćama“, izjavila je dobitnica nagrade u saopštenju.
Već 71 godinu konkurs World Press Photo svake godine nagrađuje „najbolje fotoreporterstvo i dokumentarnu fotografiju na svjetskm nivou“, prema stranici ove organizacije.
„Hrabrost kojom su ti ljudi pristali otvoriti svoje živote našim kamerama omogućila nam je da ispričamo njihove priče. Ova nagrada pripada njima, a ne meni“, istaknula je gospođa Guzy.
Ocjenjivački sud, koji je pomno pregledao 57.376 fotografija koje je snimilo 3747 fotoreportera iz 141 države, također je predstavio dvije finalistice.
Prva, „Kriza pomoći u Gazi“, autora Sabera Nuraldina za EPA Images, prikazuje mnoštvo Palestinaca koji se penju na kamion s pomoći koji ulazi u Pojas Gaze kako bi nabavili brašno, tokom, kako je to izraelska vojska nazvala, „taktičke obustave“ dopreme humanitarne pomoći.
Druga, „Suđenja ženama naroda Achi“, autora Victora J. Bluea za The New York Times Magazine, crno-bijeli je portret žena naroda Achi na izlasku iz gvatemalskog suda nakon što su dobile pravnu bitku protiv onih koji su ih napastovali i često silovali tokom građanskog rata prije 42 godine.