Kako se zaštiti od megalomana, narcisa, psihopata i sociopata na vlasti
Članci
Zbog čega je u dosadašnjim optužbama za "nesavjestan rad u službi" oslobođena većina političkih rukovodilaca u Bosni i Hercegovini?
Nisam čuo da je neko od naših pozicionih ili opozicionih lidera, reagovao na izjavu premijera Hrvatske da bi Bosnu i Hercegovinu trebalo temeljno preurediti. Uzalud se Andrej Plenković upinjao da kao gost u Sarajevu održi lekciju svojim domaćinima kako bi oni vlastitu kuću trebli urediti pa da to bude po volji našem zapadnom susjedu.
Prema izjavama srpskog premijera, sigurnosni organi otkrili su pojačano djelovanje stranih obavještajnih službi – i iz zemalja istoka kao i sa zapada – na svom teritoriju.
Na televiziji su počinjale vijesti. Vlada FBiH se hvalila reformskom agendom i sa novih čak 25 000 radnih mjesta. Izaslanik Evropske komisije za BiH je rekao da ćemo po svim pokazateljima uskoro biti Švicarska!
- Eh djeco moja!, uzviknu u tom trenutku majka, koja je uz svoju, vjerovatno pomislila i na još četvero djece generacijskog raspona 92.-95. koja su živjela u mahali a također su napustila zemlju.
Američka njuškala najmanje 15 godina špartaju Bosnom i Hercegovinom, pod raznim maskama i sa raznim zadacima. Njihovo prisustvo je svjevrsna javna tajna: vlasti znaju za njihovo djelovanje, ali se prave da o tome nemaju pojma, osim kad američki stručnjaci dolaze sa zadatkom da pomognu u jačanju otpora BiH globalnom terorizmu.
Zajedništvo religijskih zajednica i desnice u kršenju ljudskih prava
Istinu se ne može ubiti: Povijesni revizionizam u interesu akumulacije stranog nacionalnog bogatstva
Tokom Hladnoratovske ere na međunarodnom planu došlo je do revizije dijela povijesti jer su zapadne kapitalističke velesile angažirale pripadnike i simpatizere fašizma u propagandnom ratu da što više omalovažavanju i ometaju razvoj socijalističkih zemalja.
Države srednje Europe dugo su vremena uzimane kao primjer uspješne tranzicije. Iako je je ekonomska kriza razotkrila krhkost njihovih razvojnih modela, povremeni zajednički istupi zemalja Višegradske skupine u zadnje vrijeme potiču iluziju prema kojoj bi te države mogle postati protuteža dominaciji centra Europske unije. No analiza ekonomske strukture tih zemalja ukazuje na to da je prostor za snažniju integraciju izuzetno ograničen, a daljnja ovisnost o zapadnom kapitalu izvjesna budućnost
Ideja o rušenju granica u Evropi da bi se podstakao ekonomski razvoj bila je direktan, mada ne i planiran rezultat Versajskog sporazuma. Sporazumom je formirano jedanaest novih suverenih država na ruševinama nemačkog, austrougarskog i sovjetskog carstva. Mnogi političari, ekonomisti, poslovni ljudi, bankari i intelektualci širom Evrope tvrdili su da takav aranžman ne može funkcionisati i da Evropu treba ponovo ujediniti. Motivi i planovi su se razlikovali, ali ciljevi su bili isti: trajan mir, ekonomski rast, demokratija i prosperitet za sve.
Povodom sve češćih priča da u naš odbrambeni sistem treba vratiti obavezno služenje vojnog roka, valja obratiti pažnju na nedavni oglas Direkcije za imovinu Republike Srbije, koja nudi na prodaju velike vojne objekte u Beogradu, Irigu, Kraljevu, Nišu, Novom Sadu, Pančevu, Pirotu, Staroj Pazovi, Surdulici, Užicu, Čačku, Valjevu, Smederevskoj Palanci, Zaječaru i Vršcu.
Zagovornici uobičajenog narativa o kulturi sjećanja naglašavaju potrebu za suočavanjem s traumatičnom historijskom prošlošću. Nakon sloma socijalizma i restauracije kapitalizma kasnih 1980-ih nisu privatizirane isključivo tvornice, nego i samo pravo na sjećanje. Proizvodnjom nove, revizionističke kolektivne memorije nastao je ideološki paravan koji stoji ispred procesa primitivne akumulacije kapitala i sustavnog uništavanja radničkih prava. Postali smo, naime, svjedocima redefiniranja društvenih odnosa koje počiva na relegitimaciji nejednakosti, do koje zasigurno ne bi došlo bez svojevrsnog kolektivnog – zaborava.