Foto: Google
Porota Višeg suda okruga Los Angeles presudila je kako su tehnološki divovi Meta i YouTube odgovorni po svim tačkama optužnice u slučaju u kojem su optuženi za namjerno stvaranje ovisnosti kod sada 20-godišnje žene iz Kalifornije, kao i za narušavanje njezinog mentalnog zdravlja.
Prekretnička je to presuda koja bi mogla postaviti presedan za stotine sličnih slučajeva u kojima se tvrdi da bi tehnološke kompanije trebale biti odgovorne za štetne dizajnerske odluke, javlja CNN. Odluka bi mogla dovesti do velikih promjena u načinu na koji platforme društvenih medija funkcioniraju, posebno za mlade korisnike, piše SEEbiz.
Porota je zaključila da su Meta...
Foto: Impuls
Istraživanja sugerišu da možete održati svoj mozak oštrim u starosti učenjem jezika i stvaranjem umjetnosti – a čini se da posmatranje ptica može imati slične efekte.
Nova studija naučnika iz Kanade otkrila je da su mozgovi iskusnih posmatrača ptica pokazivali gušće, složenije strukture tkiva u regionima mozga povezanim sa pažnjom i percepcijom, u poređenju sa početnicima.
Ovi nalazi uklapaju se u ideju neuroplastičnosti – da način na koji koristimo svoj mozak može zapravo u određenoj mjeri da ga preoblikuje – potencijalno na načine koji mogu zaštititi od kognitivnog opadanja kasnije u životu.
– Regioni uključeni u pažnju i percepciju pokazali su...
Foto: Solen Feyissa/ Unsplash
Instagram će prestati da šifruje privatne poruke između korisnika od maja, nakon godina kritika od strane organa za sprovođenje zakona i grupa za bezbjednost djece zbog ove funkcije.
Meta je tiho ovog mjeseca objavila na svojoj stranici za pomoć za Instagram i u ažuriranom tekstu iz 2022. godine da end-to-end enkripcija više neće biti dostupna u direktnim porukama između korisnika na Instagramu od 8. maja 2026.
To znači da će Meta moći da vidi sadržaj poruka između svih korisnika - što je do sada mogla samo za one koji nisu omogućili enkripciju.
Portparol Mete rekao je da je odluka...
Foto: UG "Fojničani" Maglaj
Sposobnost eholokacije dala je šišmišima ogromnu prednost u noćnom lovu, onemogućujući plijenu skrivanje u tami, što je brojne insekte natjeralo na inovativnost u izbjegavanju napada ovih vrsno opremljenih predatora.
Piše: Magdalena Novoselić
Šišmiši (Chiroptera) su svima prepoznatljivi mali leteći sisavci. Primarno se hrane raznim skupinama kukaca kao što su noćni leptiri, kornjaši i mnogi drugi. Nekoliko vrsta šišmiša se hrani voćem, nektarom i kralježnjacima, dok se svega tri vrste hrane krvlju. Broj takozvanih „vampirskih“ vrsta šišmiša je vrlo malen naspram ukupnog broja vrsta u svijetu koji doseže 1300 i čini ovu skupinu drugom najraznolikijom skupinom sisavaca nakon glodavaca...
Foto: Pexels
Google gradi još jedan podatkovni centar u Teksasu i tvrdi da će ovaj koristiti "naprednu tehnologiju hlađenja zrakom", kako bi ograničio potrošnju vode. Google tvrdi da će upotreba vode biti ograničena na "kritične operacije kampusa" poput kuhinja.
Ove specifičnosti slijede prethodno najavljenu dvogodišnju investiciju od 40 milijardi dolara koju je kompanija obećala Teksasu. Kompanija također ističe oko 7.800 MW neto proizvodnje energije i kapacitet koji je ugovorila s dobavljačima komunalnih usluga, kako bi ga dodala teksaškoj mreži.
Odluke kompanije vezane za resurse dolaze u trenutku kada zajednice širom zemlje odustaju od izgradnje podatkovnih centara, usred zabrinutosti da povećavaju račune za...
Foto: May Ravier/Pexels
Čovjek može satima gledati miran zalazak sunca ili vedro noćno nebo. Ovi prizori nisu samo lagani za oči - mogu biti lagani i za mozak. Ljudi obično vole vizualne podražaje koji zahtijevaju malo kognitivnog napora za obradu, navodi se u studiji koja je objavljena u časopisu, PNAS Nexusu.
Mozak je organ u tijelu koji najviše troši energiju, a samo vizualna obrada čini gotovo polovinu njegove potrošnje energije. Istraživači već dugo proučavaju kako vizualni sistem štedi energiju. No, nova studija se bavi pitanjem iz drugačije perspektive.
„Ne samo da je vizualni sistem optimizovan za učinkovitost, već bismo mogli imati estetske...
Foto: FB stranica NASA-e
Na konferenciji za medije zvaničnici NASA-e saopštili su da će prvi pokušaj lansiranja posade na istorijsku misiju oko Mjeseca biti 6. marta.
Misija Artemis II uključivaće četiri astronauta na desetodnevno putovanje oko daleke strane Mjeseca i nazad na Zemlju, otvarajući put za buduće slijetanje na Mjesec.
NASA je odredila datum lansiranja nakon uspješne generalne probe - ključnog testa prije lansiranja gdje se raketa puni gorivom i prolazi kroz sekvencu odbrojavanja.
To je bio drugi pokušaj tima Artemis da izvrši probni let u Svemirskom centru Kennedy na Floridi.
Govoreći na konferenciji za novinare, Lori Glaze iz NASA-e rekla je da su...
Foto: Impuls
Digitalni alati, vještačka inteligencija i pametna mehanizacija ubrzano mijenjaju način na koji se proizvodi hrana – povećavaju prinose, smanjuju troškove i čine farme konkurentnijim u vremenu klimatskih i tržišnih pritisaka.
Jake Leguee je farmer treće generacije iz Saskatchewana u Kanadi. Otkako je njegov djed 1956. godine kupio farmu od oko 17.000 hektara, porodica Leguee uzgaja uljanu repicu, pšenicu, lan i zelenu leblebiju, prenosi Investitor.
Kao dijete, gledao je oca i djeda kako sate provode na traktoru, sijući i prskajući usjeve. Nakon dugih, vrućih dana, košulje su im bile natopljene znojem.
„Bilo je mnogo manje efikasno nego danas“, kaže Leguee. „Danas je...
Foto: Freepik
Nedavna analiza, koju su vodili istraživači sa Vajcmanovog instituta za nauku u Izraelu, sugeriše da je oko 55 procenata varijacija u ljudskom životnom vijeku pod uticajem gena.
Iako novo istraživanje djelimično opovrgava ranije studije, ono sugeriše da podaci koje smo ranije koristili nisu ispričali cijelu priču kada je u pitanju ravnoteža između života i smrti.
Ako ostavimo po strani rizik od prerane smrti zbog nesreće ili povrede, geni mogu imati mnogo veći uticaj na naš životni vijek, nego što se ranije mislilo (prema neuporedivoj studiji podataka o blizancima).
Genetičko starenje i potraga za genima povezana je sa dugovječnošću, prema rezultatima najnovijih...
Foto: Wikipedia
Bilo da je riječ o negostoljubivim pustinjama Sahare ili dubinama amazonske prašume, prostranstvima Tihog okeana ili ledenom pokrivaču Arktika – u mnogim dijelovima svijeta savremeni čovjek ima veliki problem. Nedostaje mu pristup internetu.
Piše: Tomas Lačan
Američki tehnološki milijarder Ilon Mask prvobitno je pokrenuo razvoj Starlinka upravo kako bi riješio taj problem: da obezbjedi brz internet širom svijeta u regionima gdje to nije moguće ostvariti na uobičajen način, putem kablova ili optičkih vlakana – ili gdje bi takva infrastruktura bila toliko skupa da se jednostavno ne isplati.
U međuvremenu, oblast primjene Starlinka znatno se proširila. Koristi se za komunikaciju u područjima...
