Foto: Pexels
Google gradi još jedan podatkovni centar u Teksasu i tvrdi da će ovaj koristiti "naprednu tehnologiju hlađenja zrakom", kako bi ograničio potrošnju vode. Google tvrdi da će upotreba vode biti ograničena na "kritične operacije kampusa" poput kuhinja.
Ove specifičnosti slijede prethodno najavljenu dvogodišnju investiciju od 40 milijardi dolara koju je kompanija obećala Teksasu. Kompanija također ističe oko 7.800 MW neto proizvodnje energije i kapacitet koji je ugovorila s dobavljačima komunalnih usluga, kako bi ga dodala teksaškoj mreži.
Odluke kompanije vezane za resurse dolaze u trenutku kada zajednice širom zemlje odustaju od izgradnje podatkovnih centara, usred zabrinutosti da povećavaju račune za...
Foto: May Ravier/Pexels
Čovjek može satima gledati miran zalazak sunca ili vedro noćno nebo. Ovi prizori nisu samo lagani za oči - mogu biti lagani i za mozak. Ljudi obično vole vizualne podražaje koji zahtijevaju malo kognitivnog napora za obradu, navodi se u studiji koja je objavljena u časopisu, PNAS Nexusu.
Mozak je organ u tijelu koji najviše troši energiju, a samo vizualna obrada čini gotovo polovinu njegove potrošnje energije. Istraživači već dugo proučavaju kako vizualni sistem štedi energiju. No, nova studija se bavi pitanjem iz drugačije perspektive.
„Ne samo da je vizualni sistem optimizovan za učinkovitost, već bismo mogli imati estetske...
Foto: FB stranica NASA-e
Na konferenciji za medije zvaničnici NASA-e saopštili su da će prvi pokušaj lansiranja posade na istorijsku misiju oko Mjeseca biti 6. marta.
Misija Artemis II uključivaće četiri astronauta na desetodnevno putovanje oko daleke strane Mjeseca i nazad na Zemlju, otvarajući put za buduće slijetanje na Mjesec.
NASA je odredila datum lansiranja nakon uspješne generalne probe - ključnog testa prije lansiranja gdje se raketa puni gorivom i prolazi kroz sekvencu odbrojavanja.
To je bio drugi pokušaj tima Artemis da izvrši probni let u Svemirskom centru Kennedy na Floridi.
Govoreći na konferenciji za novinare, Lori Glaze iz NASA-e rekla je da su...
Foto: Impuls
Digitalni alati, vještačka inteligencija i pametna mehanizacija ubrzano mijenjaju način na koji se proizvodi hrana – povećavaju prinose, smanjuju troškove i čine farme konkurentnijim u vremenu klimatskih i tržišnih pritisaka.
Jake Leguee je farmer treće generacije iz Saskatchewana u Kanadi. Otkako je njegov djed 1956. godine kupio farmu od oko 17.000 hektara, porodica Leguee uzgaja uljanu repicu, pšenicu, lan i zelenu leblebiju, prenosi Investitor.
Kao dijete, gledao je oca i djeda kako sate provode na traktoru, sijući i prskajući usjeve. Nakon dugih, vrućih dana, košulje su im bile natopljene znojem.
„Bilo je mnogo manje efikasno nego danas“, kaže Leguee. „Danas je...
Foto: Freepik
Nedavna analiza, koju su vodili istraživači sa Vajcmanovog instituta za nauku u Izraelu, sugeriše da je oko 55 procenata varijacija u ljudskom životnom vijeku pod uticajem gena.
Iako novo istraživanje djelimično opovrgava ranije studije, ono sugeriše da podaci koje smo ranije koristili nisu ispričali cijelu priču kada je u pitanju ravnoteža između života i smrti.
Ako ostavimo po strani rizik od prerane smrti zbog nesreće ili povrede, geni mogu imati mnogo veći uticaj na naš životni vijek, nego što se ranije mislilo (prema neuporedivoj studiji podataka o blizancima).
Genetičko starenje i potraga za genima povezana je sa dugovječnošću, prema rezultatima najnovijih...
Foto: Wikipedia
Bilo da je riječ o negostoljubivim pustinjama Sahare ili dubinama amazonske prašume, prostranstvima Tihog okeana ili ledenom pokrivaču Arktika – u mnogim dijelovima svijeta savremeni čovjek ima veliki problem. Nedostaje mu pristup internetu.
Piše: Tomas Lačan
Američki tehnološki milijarder Ilon Mask prvobitno je pokrenuo razvoj Starlinka upravo kako bi riješio taj problem: da obezbjedi brz internet širom svijeta u regionima gdje to nije moguće ostvariti na uobičajen način, putem kablova ili optičkih vlakana – ili gdje bi takva infrastruktura bila toliko skupa da se jednostavno ne isplati.
U međuvremenu, oblast primjene Starlinka znatno se proširila. Koristi se za komunikaciju u područjima...
Ilustracija, foto: Net.hr
U 2025. godini čak 63,8% mladih u dobi od 16 do 24 godine u Evropskoj uniji koristilo je alate zasnovane na generativnoj vještačkoj inteligenciji (AI).
Ovaj udio gotovo je dvostruko veći od prosjeka u ukupnoj populaciji (32,7% među osobama od 16 do 74 godine), pokazuju najnoviji podaci Eurostata, piše Biznis.ba.
Mladi predvode digitalnu revoluciju
Mladi su među prvima počeli primjenjivati generativnu AI u svakodnevnom životu — od učenja i komunikacije do stvaranja sadržaja. Skoro polovina njih (44,2%) koristi AI u privatne svrhe, što je znatno više u odnosu na opću populaciju, gdje taj udio iznosi 25,1%.
Još izraženija je razlika kada...
Foto: canterbury.ai
Nova je studija pokazala da alati umjetne inteligencije vjerovatnije daju netačne medicinske savjete kada dezinformacije dolaze iz onoga što softver smatra legitimnim izvorom.
Testiranje 20 modela otvorenog koda i velikih jezičnih modela pokazalo je da je softver češće bio prevaren bilješkama liječnika koje su izgledale realistično, nego dezinformacijama u razgovorima na društvenim mrežama, izvijestili su naučnici u časopisu The Lancet Digital Health.
"Trenutni sistemi umjetne inteligencije mogu tretirati samouvjereni medicinski jezik kao istinit, čak i kada je očito pogrešan", rekao je dr. Eyal Klang s Medicinskog fakulteta Icahn Mount Sinai u New Yorku, jedan od voditelja studije. "Za ove modele...
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Dr Džozef Varon uporedio je rastuću ekološku tišinu sa trenucima u kliničkoj praksi kada tišina signalizira opasnost, a ne oporavak.
„U medicini, tišina može biti alarmantnija od buke“, napisao je u časopisu „The Defender“.
„Pacijent koji naglo prestane da izražava nelagodnost ili monitor koji prekida aktivnost može signalizirati kvar sistema, a ne rješenje“, naveo je on.
Rekao je da se isti princip sada primjenjuje na prirodni svijet, dodajući da je „tišina duboko zabrinjavajuća“.
Bube, leptiri, moljci, pčele i drugi insekti nestaju alarmantnom brzinom, što je dr Varon opisao kao „kritičnu crvenu zastavicu za ekološku nestabilnost“.
Istraživanje iz Njemačke pružilo je neke od...
Foto: Unsplah
„Ova zapažanja naglašavaju potrebu za istraživanjem zašto žene dobijaju dijagnoze kasnije od muškaraca“, zaključuju autori.
Autor: Impuls
Ženeske osobe imaju jednaku vjerovatnoću da će biti autistične kao i muškarci, ali kod dječaka je do četiri puta veća vjerojavatnoća da će im se autizam dijagnostifikovati u djetinjstvu nego kod djevojčica, podaci su ovo velike studije iz Švedske, piše The Guardian.
Istraživanje koje je proveo Karolinska Institutet u Švedskoj proučilo je stope dijagnoze autizma kod osoba rođenih u Švedskoj između 1985. i 2020. Od 2,7 miliona praćenih osoba, kod 2,8 posto je dijagnostificiran autizam između druge i 37. godine.
Otkrili su da su do...
