Foto: Jajce online
Okružni sud u Banjaluci poništio je još jednu ekološku dozvolu koju je Vlada Republike Srpske, Ministarstvo za građevinarstvo, prostorno uređenje i ekologiju, izdala investitoru za izgradnju MHE Jovići na rijeci Plivi u Šipovu.
Sud u Banjaluci poništio je ekološku dozvolu nakon tužbe Centra za životnu sredinu iz Banjaluke. Okružni sud već je jednom poništavao ekološku dozvolu resornog ministartsva ali je Ministartvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju ponovo izdalo dozvolu.
-Sud je uvažio primjedbe Centra kada je u pitanju nepostojanje Plana remedijacije i rekultivacije za projekat izgradnje elektrane na rijeci Plivi, kao i činjenicu da nije dokazan javni interes...
Foto: EPA
Smrtonosne poplave koje su u Indoneziji odnijele stotine života uglavnom su posljedica monsunskih kiša i rijetke tropske oluje, no nešto je drugo možda odigralo ključnu ulogu - pretjerano krčenje šuma.
Po zadnjim podacima objavljenim u utorak broj ljudi poginulih u poplavama i klizištima na Sumatri porastao je na 753, objavila je agencija za katastrofe, a 504 osobe se još uvijek vode kao nestale.
Ekolozi, borci za zaštitu okoliša, čak i indonezijska vlada, ukazali su na ulogu koju je gubitak šuma odigrao u bujičnim poplavama i klizištima koja su u sela nanijela bujice blata i ostavila bespomoćne stanovnike na krovovima njihovih...
Vodopad Skakavac na rijeci Duboka; Foto: Impuls
Predio oko rijeke Duboke je toliko bogat da su ga mikolozi prozvali mikološki hotspot u BiH.
U oktobru ove godine, u organizaciji Centra za životnu sredinu i Mikološkog udruženja MycoBH, rađena su mikološka istraživanja na području kanjona rijeke Duboke u Kotor-Varoši. Prema riječima istraživača, odmah po dolasku na teren zabilježili su čitav niz vrlo značajnih, indikatorskih vrsta gljiva od kojih su neke ugrožene u svim zemljama regiona i Evrope, gdje god su registrovane. Na tom području planirana je i izgradnja male hidroelektrane.
Piše: Jelena Jevđenić
Već na osnovu preliminarnih mikoloških istraživanja mikolozi ističu da su došli...
Foto: Impuls
Hiljade starih, nereguliranih odlagališta otpada širom Ujedinjenog Kraljevstva i Evrope nalaze se na poplavnim područjima, predstavljajući ozbiljnu prijetnju zalihama pitke vode i zaštićenim ekosistemima. Zbog sve većih rizika od poplava uzrokovanih klimatskim promjenama, postoji opasnost da se toksični otpad s tih lokacija ispere u rijeke i tlo.
Ovo su ključni nalazi opsežnog istraživanja koje su proveli Guardian, Watershed Investigations i Investigate Europe, a koje je po prvi put mapiralo odlagališta na nivou cijelog kontinenta, piše The Guardian.
Upozorenja stručnjaka
Patrick Byrne sa Univerziteta Liverpool John Moores upozorava na posljedice.
"S povećanjem učestalosti i jačine poplava i erozije zbog klimatskih promjena, postoji veći...
Foto: CZZS
Odbijena studija za projekat izgradnje urbane zone “Planinsko selo“- turistički centar “Klekovača“ na području opštine Petrovac-Drinić.
Da planina Klekovača ipak ne može biti predmet i žrtva nepotpunih i parcijalnih studija uticaja na životnu sredinu za projekte koji nemaju perspektivu odlučilo je i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, koje je postupilo po presudi Okružnog suda u Banjoj Luci, te je donijelo Rješenje kojim se odbacuje zahtjev investitora za odobrenje studije uticaja na životnu sredinu.
-Presuda je donesena nakon što je Centar za životnu sredinu podnio tužbu kod ovog suda, uz argumentaciju da studija nije potpuna, ne samo...
Foto: Impuls
Za svojih skoro pola vijeka postojanja, fabrika glinice u Zvorniku nikad nije bila blagotvorna za životnu okolinu, ali otkako je, pod imenom „Nova Alumina“ postala vlasništvo „Pavgorda“, odnosno Gordana Pavlovića, ataci na prirodu su sve učestaliji i sve grublji.
Autor: Impuls
Posljednji šok iz Zvornika u javnost je stigao nedavno, kada je portal „Capital“ objavio da „Nova Alumina“ planira da dnevno spaljuje do 1.200 tona otpada u postrojenju za proizvodnju toplote i električne energije. Kako se navodi, ubrzano rade na „pribavljanju neophodnih dozvola“.
Ne samo da će spaljivati „domaći“ otpad, nego će ga, kako je najavljeno, uvoziti iz EU.
Iako su građani...
Foto: Unsplash
Veliki dijelovi evropskih rezervi vode se iscrpljuju, otkriva nova analiza naučnika sa Univerzitetskog koledža u Londonu, urađena na osnovu satelitskih podataka prikupljenih u posljednje dvije decenije. Zalihe slatke vode se smanjuju širom južne i centralne Evrope, od Španije i Italije do Poljske i dijelova Velike Britanije.
Naučnici sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL), u saradnji sa "Watershed Investigations" i Gardijanom, analizirali su podatke sa satelita iz perioda 2002 – 2024., koji prate promjene u gravitacionom polju Zemlje.
Pošto je voda teška, promjene u podzemnim vodama, rijekama, jezerima, vlažnosti zemljišta i glečerima uočaljive su, što omogućava satelitima da efikasno „procijene“ koliko...
Foto: Centar za životnu sredinu
Najvredniji dio Neretve doživio je ekološku katastrofu kada je u septembru iz HE “Ulog” ispuštena voda osiromašena kisikom, usmrtivši sve oblike života na oko pet kilometara toka rijeke, rezultat je to istraživanja evropskih i domaćih naučnika, koji je predstavljen juče u Sarajevu.
Podsjećamo, 12. septembra ove godine došlo je do masovnog uginuća živog svijeta u dužini od oko pet kilometara gornjeg dijela toka Neretve, neposredno ispod hidroelektrane (HE) “Ulog” kod Kalinovika koja presijeca najvredniji i ranije netaknuti dio toka ove značajne rijeke. Prizori s lica mjesta bili su zastrašujući - stotine uginulih jedinki ugroženih vrsta poput...
Foto: Jelena Jevđenić
Pritisak ribolova u Sredozemnom i Crnom moru je naglo pao u protekloj deceniji. Malo više od pola promatranih vrsta riba se prekomjerno lovi, a klimatske prijetnje se povećavaju, objavila je agencija Ujedinjenih naroda za hranu.
Ribolov i uzgoj ribe slanim ili bočatim priobalnim vodama proizvodi oko 2,06 miliona tona hrane godišnje u vrijednosti od 21,5 milijardi dolara te osigurava 1,17 miliona radnih mjesta, objavila je UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) sa sjedištem u Rimu.
Prosječni pritisak ribolova se smanjio za 50 posto od 2013., a udio održivog ribolova se udvostručio zahvaljujući pažljivijem upravljanju, kazao je FAO u...
Foto: Unsplash
Fraza "evropski povratak nuklearnom" sve više opisuje trenutni pomak u energetskoj politici Evropske unije, gdje se nuklearna energija vidi kao ključan alat za postizanje energetske nezavisnosti, smanjenje emisija CO2 i stabilizaciju mreže u doba rasta potražnje za energijom zbog AI centara i električnih vozila.
Ovaj trend ubrzan je energetskom krizom izazvanom ratom u Ukrajini i odustajanjem od ruskog gasa i nafte. Iako su neke zemlje poput Njemačke i Austrije još uvek skeptične, većina članica EU sada podržava nuklearnu energiju kao dio "zelene" tranzicije.
Zašto se događa ovaj "povratak"? Prvenstveno zbog energetske bezbjednosti.
Evropa je nakon ruskog napada na Ukrajinu shvatila koliko...
