Foto: Impuls/AI
U davna vremena Mejdan je bio prostor granice geografske, duhovne, kulturne i identitetske. U tursko doba prostor za vojne vježbe i vojna okupljanja, danas gradsko naselje koje pamti imena i događaje u kojima se sudaraju lična volja i kolektivna pravila, ljubav i zabrana, sloboda i strah od drugačijeg.
Piše: Ilijana Božić
Duša stare Banjaluke, naselje smješteno kraj Vrbasa s pogledom na tvrđavu Kastel, nekadašnja turska mahala prepoznatljiva po kućama na četiri vode, džamijama, trgovačkim radnjama, berbernicama, pekarama s naljepšim specijalitetima i dobrim zanatlijama, krije zanimljive legende sačuvane u narodu.
Banjalučanima je dobro poznata priča o Safikadi i njenoj nesrećnoj ljubavi prema...
Ilustracija Jelena Žilić
Uočeno 9 vukova na Ozrenu, okupilo se 600 lovaca i krenulo u „hajku na vuka“. Među njima i prvi lovac Republike Srpske, Savo Minić. Možda najbolji komentar na ovaj odnos snaga bi bio „da nije to malo, tražite pomoć u regionu“.
Piše: Jelena Jevđenić
Premijer i družina se nauživali za sve pare, naglašavajući tu nezamjenjivu potrebu lovaca u odbrani prirode.
Nije opšte mjesto ako kažemo da lov stvarno nema smisla u 21. vijeku. Možda je nekada imao bitno mjesto u ljudskom preživljavanju, ali danas je to čisto iživljavanje nad prirodom.
Smiješna je tvrdnja da su lovci bitni za održavanje ravnoteže u...
Ilustracija Jelena Žilić, iz knjige „Žene BiH“
Za mnoge Banjalučane i Banjalučanke, kako rođene, tako i one koje je, valjda, donijela roda, ili su nađeni u kupusu, za mnoge Banjalučane dakle, grad završava kod Crvenih zgrada. Greška! Jer, iza tih zgrada tek počinje prva priča, koja bi mogla preporoditi uspavanu „krajišku ljepoticu“.
Piše: Milkica Milojević
Iza tih zgrada i iza škole „Aleksa Šantić“, starijim Banjalučanima poznate kao OŠ „Milan Radman“, šćućurilo se naselje koje bije bitku za dostojanstven i human gradski život. A možda i bitku za Banjaluku.
Vidjećemo.
Gradska vlast je zapela da, izmjenom Regulacionog plana, u ovaj dio naselja Rosulje, poznat po...
Ilustracija Jelena Žilić
Dobila je Republika Srpska još jednu vladu kontinuiteta. Riječ je o kontinuiranom neustavnom, nelegalnom i nelegitimnom djelovanju režima Milorada Dodika. Zapravo, jedne parapolitičke kamarile koja ovih dana doseže vrhunac u urušavanju institucija Republike Srpske, dok istovremeno dezavuiše institucije Bosne i Hercegovine.
Piše: Miljan Kovač
Onaj dan kada nam je saopštio da „vraća mandat“, pa se ispravio i rekao da podnosi ostavku, Savo Minić je poručio i da je najbitnije to što je „sačuvana stabilnost“ Republike Srpske, papagajski ponavljajući ono što stalno deklamuje njegov gazda Dodik. Više je to crni humor nego ironija, s obzirom da ne treba biti geopolitički...
Kada je početkom 2024. godine Elektroprivreda RS za 800 000 KM kupila softver za javne nabavke od Agencije Ashivals, ugovorom se obvezala da će u budućnosti samo ova firma moći vršiti njegovo održavanje. Za usluge održavanja softvera krajem prošle godine izdvojeno je 150 000 KM.
Piše: Azra Omerović
U decembru prošle godine Elektroprivreda Republike Srpske je za nabavku usluga održavanja softvera Ashivals izdvojila za upravljanje javnim nabavkama 150 000 KM. Pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja o nabavci ugovor je dodijeljen Agenciji za računarsko programiranje Ashivals RS u vlasništvu Slaviše Tekića. Ponuda ove firme iznosila je osam KM manje od procijenjene vrijednosti...
Ilustracija Jelena Žilić
Nekada sam pisao o tome da opozicija, umjesto da predano radi na promjenama režima, čeka da se dogodi čudo – da Dodika neko uhapsi, smijeni, da padne s bicikla na primjer. Međutim, nije još pao. Na tom biciklu je spao lanac, ne rade kočnice, izduvane gume, pukla guvernala, ali on i dalje vozi, zahvaljujući opoziciji koja, zaokupljena sama sobom, kad god to (ne)treba na njega potpuno zaboravlja.
Piše: Miljan Kovač
Manje od godinu dana je do opštih izbora u Bosni i Hercegovini, a u Republici Srpskoj još nije okončana postizborna farsa nakon prijevremenih predsjedničkih izbora održanih 23.novembra.
Na političkoj pozornici...
Ilustracija Jelena Žilić
Koliko je vazduh zagađen u Banjaluci znaju najbolje oni koji su iz ptičje perspektive vidjeli oblak zagađenja dolaskom avionom iz Rima, odnosno, remonta u Cirihu. Ili ko će ga znati gdje, uglavnom u Banjaluci sigurno ne.
Piše: Jelena Jevđenić
Godinama unazad zagađenje vazduha u Banjaluci vidjeli su i disali samo pojedini građani, pojedini mediji, pojedine nevladine organizacije i aktivisti.
Za sve druge, ova tema nije bila vrijedna pomena.
Sad kad je zagađen vazduh postao političko pitanje, trebamo se pripremiti na još veće zagađenje.
Jer skoro da ne postoji problem u BiH, a pogotovo ovako veliki problem, kojeg su riješile institucije.
Izgleda da vidljivost...
Ilustracija Jelena Žilić, iz knjige „Žene BiH“
Republika Srpska je oborila još jedan rekord. Rekord u - zaduživanju. Kratkoročno, dugoročno, za ove ili one namjene, tek manji, a bolji entitet BiH će se u 2026. zadužiti za još milijardu evra. Odlučila Vlada.
Piše: Milkica Milojević
Ministarka finansija Zora Vidović je, tim povodom, slavodobito izjavila da Republika Srpska nije prezadužena. Sve se to, odokativno, vrti oko tričavih 35 odsto očekivanog BDP-a.
A pošto dogodine u toj istoj Republici Srpskoj na naplatu dospijeva, već odavno proćerdanih, oko 800 miliona evra – računica je kristalno jasna. Taman da se vrati što dospijeva i ostaće još nešto...
Ilustracija Jelena Žilić
Reklo bi se da smo mi, stanovnici Republike Srpske, srećni ljudi kada nam je danima najveći problem to što se poznati srbijanski folker slikao s ratnim komandantom Armije BiH, suđenim, a ne osuđenim za ratne zločine nad Srbima oko Bratunca i Srebrenice. Bar takav utisak ostavljaju medijski napisi i prilozi u kojima se vodeći političari ovog entiteta prepucavaju s Acom Lukasom i Naserom Orićem, jer izgleda da važnije teme od tog nema. Zaboravlja se čak da su se i jedan i drugi od gore pomenutih i do sada slikali i sastajali s raznoraznim ološem po Balkanu, a...
Ilustracija Jelena Žilić
Dvije sedmice, preko 56 hiljada registrovanih delegata, stotine sastanaka i jedan minimalni sporazum o klimi, kao produkt dogovora 194 zemlje o najvećim problemima koje svijet ima. Sumirana je to verzija konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, COP30.
Piše: Jelena Jevđenić
Bogate države i dalje se kockaju s životima ljudi u zemljama u razvoju i na njih gledaju kao na jaram koji im je neko drugi nametnuo. A to bogatstvo je nastalo nauštrb građana siromašnih zemalja i prirodnih resursa. Njihov otisak zagađenja je nemjerljiv s bogatim zemljama, a plaćaju najveću cijenu.
Iznos koji bogate zemlje treba da plate zemljama u razvoju...
