Foto: Sven Eisenschmidt/Unsplash
Snježna i hladna zima poput ove u bjeloruskim zatvorima predstavlja dodatnu torturu, kažu bivši politički zatvorenici. Snijeg i hladnoća sustavno se koriste kao sredstva mučenja.
Piše: Daria Bernstein
Uprave zatvorskih ustanova u Bjelorusiji obavezuju zatvorenike da neprestano uklanjaju svježi snijeg. Satima su prisiljeni nositi snijeg u vrećama, često bez mogućnosti da se nakon toga operu ili ugriju.
Jedan od onih koji su to doživjeli na vlastitoj koži je i aktivist za ljudska prava Leonid Sudalenko, koji je zbog svog angažmana osuđen na tri godine zatvora. Kaznu je služio u zatvoru u Vitebsku, kamo je stigao usred zime.
„Nikada u životu nisam...
Foto: Stefan Rousseau/PA Pool
Sve je očiglednije da će održiv okvir za evropsku odbrambenu i bezbjednosnu saradnju zahtijevati uspostavljanje nečega poput stare Zapadnoevropske unije (WEU), bloka od deset članica koji je prestao sa radom 2011. godine.
Piše: Carl Bildt
Mnogi bi rekli da već imamo Evropsku uniju i NATO i da ono što jedna ne može da uradi, može druga. Ali taj argument više ne drži vodu. Nedavni događaji su jasno pokazali da ni NATO ni EU nisu u potpunosti spremni za izazove sa kojima se suočava Evropa.
Uzmimo Ukrajinu. S jedne strane, EU igra ključnu ulogu u pružanju finansijske pomoći ovoj zemlji....
Foto: X
Poslije neuspješnog sastanka o Grenlandu u Vašingtonu, Danci govore da postoje suštinska neslaganja sa SAD. Ipak bi trebalo da bude formirana zajednička radna grupa. Koji su mogući scenariji u sporu oko Grenlanda?
Očekivalo se najgore: sastanak predstavnika Grenlanda i Danske s američkom administracijom održan je u sjenci prijetnje Sjedinjenih Država nasilnom aneksijom, ali i još svježe uspomene na poniženje koje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doživio prije godinu dana u Bijeloj kući.
Do toga, međutim, u Vašingtonu nije došlo. Obje strane su se prije svega složile – da se ne slažu. Ipak, odlučeno je i da se formira radna grupa...
Foto: epa
Godinu dana nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, sveobuhvatno međunarodno istraživanje pokazuje da veliki dio svijeta smatra kako njegova politika „America First“ i slogan „Make America Great Again“ ne jačaju Sjedinjene Američke Države, već – paradoksalno – doprinose jačanju globalnog utjecaja Kine.
Prema anketi provedenoj za ugledni think-tank Evropski savjet za vanjske odnose (European Council on Foreign Relations – ECFR), Trumpova konfrontacijska, unilateralna politika oslabila je percepciju SAD-a kao pouzdanog saveznika, posebno u Evropi, dok istovremeno Kina sve češće biva doživljavana kao nezaobilazan globalni partner – ili čak saveznik.
Kina u usponu, SAD u padu povjerenja
Istraživanje je obuhvatilo gotovo...
Vučićevo "da" Putinu; Foto: kremlin.ru
Aleksandar Vučić skroz je isto kao onomad drug Tito balansirao između Zapada i Istoka: vešto je žonglirao američkim, ruskim, kineskim i evropskim interesima, velemajstorski je u toj partiji šaha koristio svoj šarm, manire, ugled, mudrost i položaj na razmeđi geostrateških tektonskih ploča.
Oktobra prošle godine, promaklo vam je možda, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je u zgradi Predsedništva izložbi “Vojna diplomatija na putu ka slobodi”, sa velikim interesovanjem slušajući kako kustos naglas čita pismo koje je jugoslovenski maršal Josip Broz Tito u leto 1944. godine poslao Josifu Visarionoviču Staljinu, izražavajući potrebu da se precizno dogovore uslovi...
Ovo je i definitivan kraj svijeta uspostavljenog nakon pobjede nad fašizmom 1945. i svakako signal konačne beznačajnosti Ujedinjenih nacija, koje se više ni po čemu ne razlikuju od vlastite preteče, Lige naroda.
Piše: Dragan Markovina
Nismo s kaubojskom akcijom hapšenja venecuelanskog predsjednika Madura vidjeli ništa novo. U krajnjoj liniji, svakako je stvar bitno manje brutalna i, barem za sada, manje pogubna, nego što je bila s likvidacijom Allendea i uvođenjem Pinochetove diktature u Čileu. Sve s neoliberalnim ekonomskim modelom koji je tada eksperimentalno uveden, da bi se od osamdesetih, preko Reagana i Margareth Thatcher proširio SAD-om i Velikom Britanijom, a onda...
Počelo je. Do općih izbora 2026. ostalo je više od devet mjeseci, a upućeniji posmatrači tvrde da je predizborna kampanja krenula još u augustu 2025. Pršte varnice lijevo i desno, lete uvrede gore i dole, optužbe i kontraoptužbe smjenjuju se na dnevnoj osnovi.
Piše: Ozren Kebo
Ako je to to, onda je predizborna groznica fakat u toku. Ali ovo nije samo kampanja u kojoj sve što govornik kaže pokušava iskoristiti u sopstvenu korist, ovo je istovremeno i historijska pozornica na kojoj sve što izlanu jednog dana bude zapečaćeno kao njihova politička ostavština i upotrijebljeno protiv njih.
Za potrebe pretprazničke atmosfere izabrali smo...
Foto: afp
Stručnjaci se slažu da će ishod rata biti odlučen međunarodnom diplomatijom, a ne na bojnom polju, piše HuffPost
Poslije "pesimistične, nesigurne i neproduktivne" 2025. godine, kako bi sljedeća godina mogla da izgleda za Ukrajinu, da li je mir blizu – ili je Ukrajina u opasnijoj poziciji nego ikad prije, analizira britanski ogranak sajta vijesti HuffPost.
Predsjednik SAD Donald Tramp smatra da mir u Ukrajini "nikada nije bio bliži" poslije nedjelja panične diplomatije, ali to je daleko od opšteg mišljenja, piše u članku u kojem se ukazuje da on "očajnički želi da postigne sporazum otkako se vratio na dužnost u januaru,...
Mural Ratku Mladiću u Banjaluci/Foto: Dejan Rakita/PIXSELL
Od ulica do tribina, preko radijskih i televizijskih emisija, sve do parlamenta veličaju se ratni zločinci u BiH. Revizionizam i negacija zločina postaju dio svakodnevice, uprkos kaznama koje propisuje član 145a Krivičnog zakona po kojem su do sada osuđeni samo Samir Nukić i Vojin Pavlović
Piše: Ljupko Mišeljić
U julu 2021. godine Valentin Inzko, tadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, nametnuo je izmjene Krivičnog zakonika. Negiranje genocida i veličanje ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, javno odobravanje, poricanje, umanjenje i pokušaj opravdavanja genocida, zločina protiv čovječnosti ili drugog ratnog zločina postalo je kažnjivo zatvorom...
Izjava Dragana Čovića da je Bosna i Hercegovina nalik maslini „sa tri ključne grane“ koju je svako zalijevao, posebno „lažni eksperti“, zvuči naizgled slikovito, čak benigno. Ali iza te metafore krije se duboko ukorijenjena politička filozofija koja već tri decenije Bosnu i Hercegovinu drži u mjestu: uvjerenje da država pripada narodima, a ne građanima; da njome upravljaju etničke elite, a ne institucije; da politička vrijednost dolazi iz pripadnosti, a ne iz odgovornosti.
Piše: Dino Mustafić
Problem s tom maslinom nije što je neko pogrešno zalijeva. Problem je što se uporno odbija prihvatiti da Bosna i Hercegovina nije hortikulturna plantaža podijeljena u...
