Foto: Pecka Outdoor Festival
Pod sloganom "Zajedno do zvijezda", šesto izdanje Pecka Outdoor Festivala, jednog od najinspirativnijih događaja na otvorenom u regionu, ove godine po prvi put traje tri dana – od petka 4. jula do nedjelje 6. jula.
Festival tokom tri dana nudi sadržaje za sva čula – od sportskih avantura poput planinarenja, penjanja, kanjoninga, biciklizma i pješačenja, preko edukativnih i porodičnih aktivnosti kao što su snalaženje u prirodi, upoznavanje bilja i gljiva, posmatranje ptica i zvijezda, do kreativnih radionica za djecu i odrasle, muzičkog programa i Šarenog marketa sa lokalnim proizvodima.
Direktor festivala Boro Marić istakao je da Pecka Outdoor...
Foto: Çatalhöyük Research Project/Peter F. Biehl
Arheološki nalazi sugerišu da su drevnim neolitskim gradom u južnoj Anadoliji u Turskoj vjerovatno upravljale žene, navodi se u studiji koju je ove nedjelje objavio časopis "Sajens" (Science).
Istraživači smatraju da je riječ o urbanom području u kojem su ljudi pre oko 9.000 godina živjeli u matrijarhatu, kao i da su tim neolitskim društvom upravljale žene, prenosi Si-Bi-Es njuz.
Naučnici su izdvojili drevne genome iz više od 130 skeleta iz 35 različitih porodičnih grobnica na lokalitetu Čatalhojuku, drevnom gradu koji se smatra jednim od najbolje očuvanih neolitskih naselja u južnoj Anadoliji u Turskoj.
Ukupno je pronađeno oko...
Foto: Ayla Verschueren/ Unsplash
Topliji dani sa sobom donose više vremena provedenog u prirodi, ali i povećan rizik od susreta sa krpeljima - parazitima koji mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za pse.
Iako na prvi pogled djeluju bezazleno, ovi sitni organizmi mogu prenijeti brojne bolesti koje ostavljaju ozbiljne posljedice po zdravlje ljubimaca, prenosi Klix.
Najčešće se krpelji zakače za dijelove tijela gdje je koža tanja ili gdje pas ne može lako dosegnuti da se počeše. To su najčešće područja vrata, ušiju, između prstiju, oko očiju i na unutrašnjem dijelu butina. Krpelj se može vidjeti golim okom kao mala tamna tačka koja je čvrsto...
Ilustracija, foto: Pixabay
Naučnici su dronom snimili orke - "kitove-ubice" kako se kod obala SAD i Kanade međusobno njeguju trljajući jedni druge morskim algama.
To je prvi poznati primjer da neka morska životinja koristi alat, za šta se smatralo da to rade samo primati - ljudi i majmuni, prenosi britanskli Gardijan.
Prodor ka boljem razumijevanju života orki je došao zahvaljujući upotrebi kamera na dronovima, te istraživači mogu da ih pažljivije posmatraju, a da ih ne uznemiravaju kao kada im prilaze brodovima i čamcima.
Orke odgrizaju dijelove algi koje uvaljaju trljajući se s drugim orkama, što je nalik "pilingu", da bi uklonile mrtvu kožu...
Foto: Nikola Vesović
Pronađena je i opisana kao nova za nauku pećinska vrsta insekta, koja je nazvana "Remyella spanovicae" u čast Ivane Španović, najbolje srpske atletičarke svih vremena i jedne od najboljih skakačica udalj. Vrsta je pronađena u Pećini na vrelu Đerekarske rijeke, koja je smještena u selu Đerekare u okolini Tutina, na Pešterskoj visoravni, blizu granice sa Crnom Gorom.
Naučni rad sa spomenutim otkrićem i opisom nove vrste objavljen je juče u renomiranom međunarodnom biološkom naučnom časopisu European Journal of Taxonomy, piše rts.rs.
Navedeni rad je zajednički poduhvat ekipe zoologa sa Instituta za zoologiju Univerziteta u Beogradu – Biološkog fakulteta, kojim...
Foto: John Cameron/Unsplash
U laboratoriji Univerziteta u Sydneyju, istraživači su izolirali gljivicu sa starog smetljišta koja čini nešto nevjerovatno - jede plastiku i pretvara je u jestivu gljivičnu biomasu. Bez svjetla, bez dodataka, bez posebne obrade. Samo gljivica, plastika i strpljenje.
Ova vrsta, nazvana Aspergillus terreus, ne samo da razgrađuje plastiku, ona je u potpunosti konzumira i pretvara u materijal bogat proteinima, koji bi se mogao koristiti kao hrana ili stočna hrana. Naučnici su je ostavili u zapečaćenim tamnim komorama ispunjenim plastikom - i gljivica je napredovala, prenosi N1.
Ono što ovo otkriće čini još iznenađujućim jeste brzina. Tradicionalnim mikroorganizmima koji jedu...
Foto: Pino Art/Unsplash
Prema dr Nikolasu Epli, profesoru bihejvioralnih nauka na Univerzitetu u Čikagu, antropomorfizam, odnosno pripisivanje ljudskih osobina životinjama, povezan je sa razvijenim kognitivnim sposobnostima poput empatije i teorije uma. Iako to ne znači da ste pametniji od drugih, pokazuje da imate emocionalnu svijest i mentalnu sposobnost da zamislite šta druga bića misle ili osjećaju.
Ova vještina je važan dio socijalne inteligencije i pomaže nam da bolje razumijemo i gradimo odnose ne samo sa ljudima, već i sa životinjama. Dakle, kada pričate sa svojim ljubimcem, ne samo da izražavate nježnost, već i vježbate sposobnost da se povežete na dubljem nivou,...
Foto: Unsplash
Opasnost u prirodi ne mora uvijek dolaziti s očnjacima i zubima, ponekad se skriva u nečemu gotovo nevidljivom, što svojim ugrizom prenosi bolest, toksine i virusne patogene. U tom smislu, skroman, ali za ljude strašni krpelj, stvorenje koje često povezujemo s izletima ili vrtom iza kuće, u svom ugrizu nosi nasljeđe ljudskih odluka, ekoloških manipulacija i neželjenih posljedica.
Sean Lawrence, Istoričar okoliša i vanredni profesor na američkom Univerzitetu West Virginia, istražuje u članku za The Conversation kako su vijekovi korištenja zemljišta, obrasci naseljavanja i politike učinili krpelje opasnijima i uspješnijima nego što bi to priroda ikada mogla sama učiniti.
Krčenje...
Foto: Impuls
Ključno je razlikovati prirodne šećere koji se nalaze u voću i dodate šećere koji se nalaze u prerađenoj hrani. Iako ih tijelo vari na sličan način, voće dolazi u "paketu" s vlaknima, vitaminima, mineralima i biljnim jedinjenjima koja imaju pozitivno dejstvo na zdravlje.
Voće se često neopravdano izbjegava zbog šećera, ali istraživanja pokazuju da redovna konzumacija cijelog voća zapravo može smanjiti rizik od dijabetesa i hroničnih bolesti. Osobama koje već imaju dijabetes preporučuje se da paze na ukupan unos ugljenih hidrata, uključujući i prirodne šećere iz voća, ali to ne znači da treba potpuno da ga izbjegavaju.
Ako želite da...
