Zemlja će u subotu, 3. januara, dostići svoju najbližu tačku Suncu, zbog čega će prečnik Sunca izgledati malo veći na profesionalnim fotografijama nego u julu, kada je rastojanje između njih bilo maksimalno.
Astronomi Moskovskog planetarijuma tvrde da će se razlika u rastojanju između Zemlje i Sunca u januaru i julu najbolje vidjeti na profesionalnim fotografijama.
Iz Planetarijuma ističu da će 3. januara u 18:15 sati po srednjoevropskom vremenu udaljenost između Zemlje i Sunca biti 147.099.586,2593 kilometra, te da će najveći prečnik Sunca biti vidljiv sa Zemlje 32 minuta i 35 sekundi.
Astronomi su upozorili da bi posmatranje ili fotografisanje Sunca u tom...
Foto: Noureddine TAQI/ Unsplash
Mačke su poznate po svojoj iznimnoj čistoći, a mnogi ih vlasnici biraju upravo zbog te osobine. Prosječna mačka može provesti i do polovice svog budnog vremena u dotjerivanju, što je važno za higijenu, zdravlje i sigurnost.
No, iako je lizanje krzna dio normalnog ponašanja, u nekim slučajevima može prijeći u opsesiju i ukazivati na dublje poteškoće, piše The Spruce Pets.
Urođeni instinkt za čistoćom
Od prvog trenutka života mačići doživljavaju moć dotjerivanja. Majka mačka odmah nakon okota čisti svoje mladunce hrapavim jezikom, potičući im disanje i kasnije obavljanje nužde. Već s nekoliko tjedana mališani oponašaju majku i sami se...
Foto: Karla Zarza/Unsplash
Naša osjetila neprestano rade i spajaju se stvarajući bogat multisenzorni svijet koji oblikuje našu percepciju. Definicija pet osjetila u tom smislu postaje nedostatna, a britanski stručnjak objašnjava i zašto.
Rijetko razmišljamo koliko nam tijelo prenosi informacija osim putem naših uobičajenih pet osjetila. Hrapavost kuhinjske radne površine, toplina jutarnjeg sunca ili mekoća kruha sve se bilježe bez svjesnog napora. Barry Smith, direktor Instituta za filozofiju sa Sveučilišta u Londonu, objašnjava u komentaru za The Conversation koliko su ti suptilni osjeti često zanemareni.
Gotovo svaki doživljaj spaja više osjeta istovremeno.
Različiti mirisi u šamponu mogu uticati na to kako percipirate teksturu kose....
Foto: Pixabay
Uz obalu Britanske Kolumbije primijećeno je jato pacifičkih delfina bijelih bokova kako sarađuje sa orkama - tradicionalnim neprijateljima.
Naučnici kažu da su dokumentovali delfine i lokalnu populaciju orki poznatu kao Sjevernorezidentne orke kako se udružuju u lovu na osnovnu hranu orki - lososa. Iako se druge grupe orki hrane delfinima, Sjevernorezidentne to ne čine, piše 021.rs.
Ipak, ovo je prvi put da je ovakvo ponašanje saradnje između dvije morske vrste sisara dokumentovano, izvjestili su istraživači.
"Gledati ih kako rone i love u sinhronizaciji sa delfinima potpuno mijenja naše razumijevanje značenja tih susreta", rekla je Sara Fortjun, predsjednica Kanadske federacije za zaštitu...
Foto: Pixabay
Tektonska ploča na kojoj se nalaze Španija i Portugal počela je polako da se okreće, tvrde naučnici u najnovijoj studiji objavljenoj u časopisu Gondwana Research.
U tekstu, geolozi kažu da tektonski pritisak polako pomjera Pirinejsko poluostrvo oko sebe, budući da se nalazi stisnuto između dvije ogromne geološke sile koje neprestano djeluju.
Pomjeranje se događa tokom hiljada ili miliona godina, pa ga niko neće osjetiti, ali pomaže da se objasni zašto se čini da se zemljotresi u Španiji i Portugalu često pojavljuju.
Španija i Portugal nalaze na tektonskoj ploči, plutajući vrlo sporo na mekšem sloju Zemljinog plašta, a ove ploče se stalno...
Foto: Wikimedia
Pozitivni uticaji terapija uz pomoć životinja dugo su bili zanemareni, ali danas se njihov značaj sve više uvažava. Životinje postaju cijenjeni saradnici u terapiji, od psihijatrijskih tretmana i korektivnog obrazovanja, preko rehabilitacionih programa u zatvorima, pa sve do pružanja utjehe studentima tokom ispitnih rokova.
Uključivanje životinja u različite vrste tretmana donosi brojne koristi. Istraživanja pokazuju da samo njihovo prisustvo, kao i aktivno učešće u terapijskim procesima, može pozitivno uticati na ljude na više emocionalnih, mentalnih i fizičkih nivoa, piše Pet magazin.
Prednosti terapijskih tretmana uz pomoć životinja
Fizički nivo: Životinje mogu unaprijediti fizičko blagostanje time što utiču na stabilizaciju kardiovaskularnog...
Foto: Brana Dukić/CZZS
Centar za životnu sredinu u saradnji sa kolegama iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa 2023. godine počeo je rad na uspostavljanju prvih monitoring programa vrsta za Republiku Srpsku. Program je izrađen tokom 2024. godine, a prve terenske aktivnosti prikupljanja podataka i uspostave monitoringa započele su početkom ove godine.
-Prikupljanje podataka o vrstama veoma je značajno za naučnu zajednicu, jer na taj način mogu da se prate trendovi i stanje populacija određenih vrsta. Nažalost, broj istraživača u Bosni i Hercegovini nije veliki, tako da je količina podataka s kojom trenutno raspolažemo jako mala. Zato je važno...
Foto: Pixabay
Dijabetes, gojaznost i rak sve su učestaliji kod kućnih ljubimaca, stoke i divljih životinja, što signalizira da globalni porast nezaraznih hroničnih bolesti nije rezervisan samo za ljudsku populaciju. Naučnica Antonija Mataraga ističe da su klimatske promene, zagađenje i loša ishrana zajednički pokretači bolesti kod ljudi i životinja
Od kućnih ljubimaca preko stoke do morskih kornjača i kitova, različite vrste životinja širom sveta pate od istih hroničnih bolesti kao i ljudi. Drugim rečima, dijagnoze dijabetesa, gojaznosti, artritisa, pa čak i raka postaju sve zastupljenije i u životinjskom carstvu.
Slično kao kod ljudi, ove nezarazne bolesti i u slučaju životinja važe za...
Foto: Wikipedia
Izuzetan napredak koji vraća vjeru u budućnost
1. Oporavak zelene morske kornjače
Zelena morska kornjača (Chelonia mydas), ugrožena od 1980-ih, doživjela je nevjerovatan povratak. Zahvaljujući posvećenim naporima poput zaštite mijesta za gniježđenje i smanjenja prilova u ribarskim mrežama, ova kultna vrsta je svedena na „najmanje zabrinjavajuću“ na Crvenoj listi IUCN-a. To je dokaz kako ciljana zaštita može da preokrene decenije pada.
2. Iznenađujuće širenje torbara ampurte
Ovaj mali torbar je bio skoro izumro, ali se potpuno oporavio.
Nekada na ivici izumiranja, ampurta (Dasycercus hillieri), mali australijski torbar veličine pacova, proširio je svoju teritoriju za preko 48.000 kvadratnih kilometara između 2015. i 2021. godine...
Foto: wag wag
Saradnja Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta u Banjaluci, Ornitološkog društva „Naše ptice“ i UG WagWag učinila je prostor Kampusa sigurnijim za zaštićene vrste ptica koje u njemu borave.
Ovo je priča o jednoj sovi koja je spasila živote mnogih ptica na Kampusu, a počela je prije skoro oko godinu dana.
”Mala sova leži u travi u Kampusu. Studenti su je sklonili u kartonsku kutiju koju su našli, ali ne znaju kako da joj pomognu…” i nije bila tako neobična poruka u inboksu UG WagWag. Članovi tima su znali proceduru: odvešće sovu u BL Vet, a onda pozvati Draška Adamovića iz Ornitološkog društva...
