Magičan, zlatan, bajkovit, mističan, jedan od najljepših i najsigurnijih gradova na svijetu, a i relativno jeftin u odnosu na druge metropole, posebno zapadne. Godišnje ga posjeti oko šest milijuna turista koje privlači izuzetna arhitektura: čuveni Karlov most iz 14. stoljeća, Hradčani, Mala strana, Židovska četvrt, utvrda Vyšehrad, prelijepi trgovi - Staroměstské náměstí, Václavské náměstí, Náměstí Republiky, ali i boemski dijelovi grada poput berlinskih, vrhunsko i jeftino pivo u tradicionalnim i modernim pivnicama, nebrojeni restorani i barovi, raznovrsna kulturna događanja.
Ako zanemarimo biologiju ovih emocija, koje upravljaju izborom partnera i razmnožavanjem, i koje mi ponekad nazivamo “ljubav”, videćemo da one često dovode do tragičnih posledica. Svi znamo da ljubav može biti izvor zadovoljstva, međutim, ona može biti i izvor veoma potresnih, pa čak i opasnih ishoda.
Nedavna pobuna radnica i radnika u Geoxu ukazala je javnosti na loše radne i materijalne uslove u toj fabrici. Iako poboljšanja postoje, najnoviji izveštaji pokazuju da i dalje postoji dosta nedostataka kao i njihovu uslovljenost tržišnim mehanizmima u industriji obuće.
Zapadu kojim vlada neoliberalni kapitalizam potreban je novi, veliki rat, jer će se samo tako održati. Kobna spirala bezumlja u koju smo ušli vodi nezadrživo upravo prema tome
Milenijalci ne odbacuju samo muziku, umjetnost i stil oblačenja svojih roditelja; oni takođe odbacuju i glavne izvore ekonomskog i duhovnog blagostanja starije generacije, kao što su vlasništvo nekretnina, automobili, čak i seks. Oni bi radije platiti „pristup“ muzici i filmovima nego ih kupili, a ne žele ni da imaju stalne poslove (živjela ekonomija tezgi), pa ni godišnji odmor.
Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je donijeti i objaviti pravilnik o radu, a prije donošenja pravilnika o radu poslodavac je dužan savjetovati se s radničkim vijećem. Radničko vijeće može od nadležnog suda tražiti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe proglasi ništetnim.
Na ime kredita i drugih pozajmica koje je Bosna i Hercegovina ugovarala, ali ih nikad nije “povukla”, odnosno iskoristila, u posljednih dvadeset godina plaćene su ili izgubljene stotine miliona eura. Toj neozbiljnosti i rasipništvu vlasti, međutim, ne vidi se kraj.
