Subota, 18 Aprila, 2026

Kategorija: Društvo

JAZAVCI, BAGRENJE I STUDENTI – Estetika je etika!

Foto: Mašina.rs Trenutak kada jedan čovjek plače „ispred miljuna duša“ jednako je presudan kao i onaj kada milion duša zaćuti zbog petnaest izgubljenih života, jer tada na individualnom i kolektivnom nivou dajemo do znanja da su život i sloboda važniji od apstraktnog pojma države koji se u praksi najčešće odnosi na koristi nekolicine ljudi, čije su privilegije zaslužene laktanjem, ulizivanjem, korupcijom, a u najgorem slučaju, smrću. Tišina za petnaestoro ljudi poginulih pod nadstrešnicom Železničke stanice u Novom Sadu proširila se fakultetima širom Srbije i odjeknula glasnije nego vika i pesničenje u parlamentu. Piše: Fedor Marjanović U muku koji se proširio zemljom začula...

Bilježnica Robija K.: Pucanje filma

  Ja i moj dida smo šetali rivom kraj trajektne. Prema nama je išla kolona od miljon svita. Oni su mavali sa šakama i drečali su: „Doli vlada!… Doli banda razbojnička! Piše: Viktor Ivančić Ona mama od balibanice Lidije je bila kod tete Mirje u voćarni. Lidijina mama je iskobečila oči: „Osan eura za kil tikvica?! Osan eura?!“ Teta Mirja je njoj rekla: „Ja samo prodajen, mila! Ne određivan ti ja cjene!“ Lidijina mama je dreknila: „Jebenliin osan bogova, da in jeben! Pa ta banda će nas u grob otirat!“ Teta Mirja je rekla: „A kako je tek meni! Po...

Neki novi klinci

Foto: Vesna Lalić Studentski, ali i učenički protesti i blokade u Srbiji su regiji pokazali svojevrsnu smjenu generacija, pobunu onih za koje se smatralo da su letargični, da žive online i nemaju nekog doticaja s realnim svijetom. Ova kuknjava na omladinu stara je koliko i čovječanstvo, od antičkih vremena do današnjih dana. Piše: Sandro Hergić Zvuči paradoksalno, ali upravo je ova integrisanost u globalne kulturne političke procese i trendove politizovala ovu generaciju na načine koje srpski establišment nije očekivao. Riječ je o generaciji koja se informiše primarno na internetu i čije stavove nisu oblikovali državni mediji. Ako je Miloševićev RTS uspio da...

Glad kao politički fenomen

Foto: Ženski marš na Versailles, 5. 10. 1789. Nepoznati autor iz tog dobar. Izvor ilustracije: Wikimedia Nekoliko pobuna u 18. stoljeću izbijalo je kada bi stanovništvo uvidjelo da se krše pravila „pravične cijene“ hrane. Pristup hrani danas vratit će se u središte društvenih rasprava, ali taj pristup neće govoriti jezikom ekologizma, već jezikom preživljavanja. Obrana zajedničke zemlje Jedne noći 1830. godine, u selima Otmoora u južnoj Engleskoj, grupa farmera okupila se i sjekirama i lopatama krenula rušiti ograde na njivama koje su donekoć bile zajedničke. Ta zemlja, koja je generacijama bila neophodna za preživljavanje, farmerima je omogućavala da izvedu stoku na ispašu,...

‘Lojalisti’ – Vučićeva izmišljotina ili stvarna prijetnja paravojnom formacijom

Foto: Dragan Gojic/PIXSELL Vučićevu izjavu o ‘lojalistima’ spremnim da ga brane građani su shvatili kao vrlo zlokobno priznanje da njegova partija pod svojim okriljem njeguje paravojnu formaciju. Piše: Bojan Bednar Navodi predsednika Srbije Aleksandra Vučića da unutar njegove Srpske napredne stranke postoji više od 17.000 ljudi koje on naziva “lojalistima”, a koji su se “na krv” zakleli da će braniti njega i njegov režim, i da ni po koju cenu neće sarađivati sa opozicijom, koju režim naziva “žutim ološem”, izazvali su burne reakcije u srpskoj javnosti. Iako Vučiću nije strano da “izmeni” istinu, čak i da u potpunosti izmisli stvari samo da bi...

SVETLANA CENIĆ: Minimalac

Svetlana Cenić, Foto: Dženat Dreković Da zaključim: volela bih iz dubine srca da minimalac bude jednak sindikalnoj potrošačkoj korpi. Bili bismo bogata i uređena država. Za tako nešto potrebno je napraviti ozbiljan zahvat gde dodati, a gde oduzeti. Za tako nešto potrebno je znanje, ulaganje u istraživanje i razvoj, odgovornost  i one reforme obećavane ko zna koliko puta. Imadosmo – ne znadosmo, izgubismo – poznadosmo (narodna poslovica) Prvo i najvažnije: niko normalan nije protiv povećanja neto plate! Protiv povećanja bruto plate jeste. Godinama pričamo o rasterećenju privrede, a ono nikad da se desi. Ne znam kojim jezikom treba objašnjavati vlastima da se od privrede...

Ima li neko nadležan?

Beograd, 22.12. 2024, foto: Ivana Tutunović Karić Ružan i opasan instrumentarij koji vlast koristi u nastojanju da diskredituje aktuelne studentske proteste nedavno je obogaćen objavljivanjem fotografija hrvatskih pasoša dva aktivna učesnika protesta propraćeno tekstom koji insinuira da protest studenata „predvode Hrvati“. A u skladu sa višednevnim pokušajima da se organizacija protesta pripiše „stranom faktoru“ sakriven je podatak da ti mladići, poput desetina hiljada drugih naših sugrađana, pasoš Hrvatske imaju po osnovu rođenja roditelja a da su i državljani Srbije kao i, ako je to uopšte bitno, Srbi po nacionalnosti. Piše: Rodoljub Šabić Sasvim očigledno se radi o više nedopustivih stvari. Od kršenja...

Besmislice poslodavaca: „Povećanje plaća je loše za radnike“

Foto: Prometej Vlada Federacije BiH donijela je odluku o povećanju minimalne plate. Zašto u medijima dominiraju negativne reakcije, šta je analitičar htio da kaže, kako metodologijom raditi protiv radnika i šta o svemu misli ekonomski analitičar, poslodavac i glas struke Arnel Isak? Piše: Suad Beganović Nakon 30 godina nebrige države Bosne i Hercegovine za radnike, vlada Nermina Nikšića donijela je odluku o povećanju minimalne plate, a koja podrazumijeva da se umjesto dosadašnjih 620 KM radniku mora isplatiti 1000 KM. U normalnom društvu ovakvu vijest dočekali bi sa oduševljenjem na svim nivoima i u svim domenima društva. Međutim, da je međunacionalna mržnja tek...

Hoće li 2025. biti godina u kojoj će Bosna i Hercegovina napraviti odlučne korake ka članstvu u Evropskoj uniji?

Foto: EU in BiH Kolumna šefa Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH Luigija Sorece Stigla je 2025., godina u kojoj Bosna i Hercegovina obilježava 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.  Hoće li to biti i godina u kojoj Bosna i Hercegovina preduzima odlučne korake ka članstvu u Evropskoj uniji sa prvom međuvladinom konferencijom kojom se formalno otvaraju pristupni pregovori?  Da li ćemo na koncu 2025. moći da se osvrnemo i kažemo da je to bila godina u kojoj su vlasti pokazale odlučnost da naprave iskorake na putu od Dejtona do Brisela? Ili ćemo se, pak, sa žaljenjem osvrtati na...