Foto: Freepik
Vjerojatno ćemo se svi složiti da su promjene prirodno i neumitno obilježje života. Život je pokret, a pokret znači promjenu. U drevnoj Grčkoj, filozof Heraklit usporedio je život s rijekom koja teče; iako nam se čini da je to uvijek ista voda rijeke, ne možemo dvaput ući u istu vodu jer – “panta rei”, sve teče, sve se mijenja. Ništa što je manifestirano nije trajno ni vječno, od kamena do zvijezda vrijeme neumoljivo mijenja sve stvoreno.
Piše: Marijana Starčević Vukajlović
No, promjene kojima danas svjedočimo iznenađuju nas svojom brzinom, intenzitetom, naglošću i negativnim smjerom. Klimatske promjene izazivaju sve veće katastrofe...
Evropska komisija nedavno je objavila godišnje izveštaje o napretku – idealan trenutak da se zastane i razmisli gde se Zapadni Balkan nalazi na svom putu evropskih integracija.
Piše: Senad Šabović
Uprkos naslovu, ovaj tekst nije napisan radi svaljivanja krivice na Brisel. Iako kolonijalni kontinuiteti i paternalistički okviri postoje u načinu na koji Evropska unija (EU) pristupa regionu, daleko dublji problem je na našoj strani. Pristup EU jeste manjkav, ali naša nesposobnost da ispunimo obaveze, održimo reforme i odupremo se plemenskom razmišljanju učinila je više da uspori napredak nego bilo kakav „imperijalni ostatak“ u evropskim prestonicama.
Evropa u redefinisanju i slabljenje izvesnosti
Da bismo...
Foto: Dženat Dreković
Sa značenjem izraza „trgovci pažnjom“ upoznala me 2017. istoimena knjiga Tima Wua. Teze američkog pravnika tajvansko-britansko-kanadskih korijena o manipulativnim strategijama tehnoloških divova (Facebooka, Twittera, Googlea i dr.) otvorile su mi oči za neke mračne mehanizme interneta, tog inače epohalnog, sjajnog, čudesnog izuma. Intuitivno sam ih nazirao, ali mi je nedostajalo znanja i vokabulara da uđem dublje u problematiku.
Piše: Nihad Hasanović
Wu iznosi argumente – moja interpretacija, po sjećanju, niz godina nakon što sam pročitao knjigu – da je najvrednija roba ili, tačnije, sirovina nove ere, ere smartfona, pažnja. Planetarno popularnim digitalnim platformama, koje se tobože pretrgoše da ujedine...
Ilustracija: Direkt
Ako vam se čini da smo u raljama narko kartela, nije vam se učinilo. Nije vam se učinilo da su korumpirani oni koji kroje nekakvu politiku i za to dobijaju platu u hiljadama. Jer, svi su listom milioneri. Znamo kako su se obogatili. Ako je neko i sumnjao da je nelegalno, posle onog snimka više ne. Videli smo ono što smo znali, ali nismo sebi hteli da priznamo- dno je na vrhu. Ili, vrh nam je dno. Bez izuzetka.
Piše: Milanka Kovačević
„Jel’ ovaj čovek drogiran? Normalan nije“, komentarisali su godinama ponašanje doktora i poslanika vlada ne verujući onome...
Foto: Ana Batrićević /Novinarke protiv nasilja
Sve priče o ljubavima, prevarama i patosu su za malu djecu. Anis Kalajdžić je ubio Aldinu Jahić jer je smatrao da je njegova svojina i znao je da može. Tu nema tragičnog junaka, nema visokog stila, postoji samo kukavica – osoba čija je agresivnost sublimacija nemoći i latentna kompulzija koja zahtijeva potvrdu kroz nasilje
Piše: Denis Švrakić
Aldina Jahić ubijena je u nedjelju na Trgu Ivana Krndelja. Ubio ju je Anis Kalajdžić.
I svaki put kada zemlju potrese novi femicid, kada neki „ugledni mladić“, „iz dobre familije“, čovjek o kojem „komšije imaju samo riječi hvale“ ubije...
Znate šta teta Zuhra piše na Facebooku?! Da nije ni čudno šta ove žene rade od muškaraca i kako ih izluđuju. Da nije ni čudno što nas ubijaju kad smo takve kakve smo.
Piše: Alma Abdagić
Prvo sam mislila da konsultujem statistiku. Ali, koga više briga za brojke. Ne trzamo na hiljade ubijene ili jedva žive, a gladne i promrzle djece. Jer, kao, nisu naša. Jer, kao, ideološki se ne slažemo s njihovim tatama. Jer, kao, nije korektno govoriti o jednoj, a ne spominjati drugu djecu.
Jest’, eto, postoje neka djeca tamo i neka djeca ’vamo. A mi moramo birati koja su...
Foto: Shutterstock
Nedavno je jedan bivši kolega napisao pošalicu: zašto se ocjena jedan zove negativnom kad je to pozitivan broj? Je li to jedini apsurd sistema ocjenjivanja kod nas?
Piše: Maja Ljubović
Apsurd br. 1: Podaj mu, bona, šta si se stisla
Izraz dati ocjenu je idiomatski, u njemu glagol dati nema svoje direktno značenje jer se suštinski ništa ne daje. Kada smo ocjenjivanje počeli shvatati kao davanje nečega nekome, sami smo sebe izložili pritiscima da nekom nešto damo, da poklonimo. Dati možeš nešto što imaš, a imaš li ti, kolegice, vreću petica, četvorki, jedinica, minusa i pluseva pa da ih dijeliš? Nemaš,...
Foto: Dejan Kožul
Tara Rukeci Milivojević iz Zrenjaninskog socijalnog foruma akterka je filma “Glas žena” novinarke Ivane Gordić Perc koji ukazuje na to da je u slučaju vijetnamskih radnika, koji su radili na izgradnji kineske fabrike guma Linglong na ulazu u Zrenjanin, zapravo reč o trgovini ljudima. Prema izveštaju Stejt departmenta za 2021., Vlada Srbije nije u potpunosti istražila verodostojne navode da je oko 500 radnika bilo podvrgnuto prisilnom radu
Piše: Dejan Kožul
okom nedavnog obilaska preduzetnica, prilikom dodele sredstava za žensko preduzetništvo, predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je ove godine podneto 100.000 zahteva za radne dozvole iz inostranstva. Prema podacima Republičkog...
Foto: Autoputevi RS
ILI: Nijedna vijest o izgradnji koridora 5c ne ide bez sjenki afera, sada još i rada evropskih tužilaca, ali na mućke i muke s izgradnjom novih drumova nisu imuni ni drugi dijelovi zemlje, recimo Tuzlanski kanton.
Piše: Zlatko Dukić
Kad god u javnom prostoru osvane neka vijest, vezana za izgradnju koridora 5c, bez obzira na njen sadržaj, odmah sine asocijacija na neki problem, mutne tendere, anekse ugovora, probijanje rokova, rast troškova i, najčešće, nešto što tukne na problem, mućku, aferu... Nedavno je to otišlo u tačku kada se i evropsko tužilaštvo zainteresovalo za izgradnju koridora, jer, logično, Evropa traži...
Foto: Srđan Ilić
Posljednjih mjeseci retorika zvaničnika iz Republike Srpske – Milorada Dodika i Željke Cvijanović – sve je agresivnija u pokušaju da Bosnu i Hercegovinu prikažu kao poprište „civilizacijskog sukoba“. Njihova priča o „odbrani kršćanstva“ od navodne islamske prijetnje i „očuvanju srpske tradicije“ od imaginarnog neprijatelja savršeno se uklapa u propagandnu matricu koja se godinama koristi u kriznim regionima svijeta, posebno u bliskoistočnim konfliktima.
Piše: Dino Mustafić
Ovaj narativ, međutim, nije samo manipulativan. On je opasan. On nije samo politička retorika, već aktivni projekt stvaranja straha, homogenizacije i pripreme terena za sve žešće podjele. A Bosna i Hercegovina zna bolje od...
