Friday, November 22, 2024

Banjalučanin u borbi protiv gladi/RobinFood

Foto:Borut Zivulovic/Bobo

Dalibor Matijević, rodom iz sela Šimići pored Banjaluke, našao je rješenje za problem gladi i bacanja viška hrane. Dalibor je završio Mašinski fakultet u Mariboru, poslije čega je kreirao platformu pod nazivom RobinFood, koja spaja ponuđače hrane sa onima koji nemaju hranu, a potrebna im je.

Svoju biznis ideju je razvijao u Sloveniji, a kako sam tvrdi, na njenom razvoju je radio od 2016. godine.

“Ideju sam dobio od strane logističkog centra PTC u Ljubljani, koji je najveći centar ovog tipa u regionu. Oni su mi rekli da imaju otpada u vrijednosti od nekoliko miliona evra godišnje. Tada u suštini nisam imao pojma šta znači lanac snadbijevanja hranom, pa smo počeli o tome da razmšljamo i počeli smo sa prvim projektom. Prvo smo krenuli sa prodajom robe, koja ostaje u zalihama sa ciljem da se ona ne uništi, već da se proda i da se dobije novac za to. U suprotnom bi kompanije plaćale uništenje, transport te hrane i poslovale bi sa gubitkom. Tako smo započeli, a ja sam se krajem 2016. godine iz socijalnih pobuda, shvativši da ljudi pate, jer nemaju hrane, zapitao zašto ne bih bio kao Robin Hud, pa stvorio nekog super junaka koji bi pomagao siromašnima. Tako je nastao RobinFood, pa sam počeo stvarati cijelu priču o tome i stvorio ne samo njega već i ostale junake koji su sa njim kao što je Marijansa. Tako smo mi to počeli raditi i počeli smo sa prodavnicom u Mariboru, a druga je bila u Ljubljani” – započinje priču Dalibor, koji je razvio aplikaciju koja spaja dobavljače, odnosno sva lica koja imaju višak hrane sa onima koja imaju manjak hrane i potrebu za njom, ili sa humanitarnim organizacijama koje tu hranu prosljeđuju siromašnima.

Aplikacija funkcioniše tako što dobavljač, koji u svom skladištu ima neku robu koja je na zalihama i koja je pred isticanjem roka trajanja ili joj je ambalaža oštećena, odlazi na platformu, prijavljuje se, dobija potvrdu da je klijent, provjerava se i ukoliko je sve u redu, on dalje nudi svoju robu.

“Klijenti se takođe izjašnjavaju i o tome u koju državu žele da prodaju svoju robu. Još jedna opcija je da RobinFood donira tu hranu nekim humanitarnim organizacijama ili osobama kojima je stvarno potrebna. Trgovina je stvorena kao market u kojima su artikli na policama bar 50% jeftiniji nego u drugim trgovinama. Trenutno radimo na tome da RobinFood postane i kanal za doniranje u humanitarne svrhe i tu će se aktivirati RobinFood banka, kao mreža koja će okupiti sve humanitarne organizacije” – objašnjava Matijević detaljnije način na koji ova aplikacija funkcioniše.

Aplikacija je dobila i međunarodnu oznaku, jer su se uključili i klijenti iz Velike Britanije, Irske, Poljske, Slovenije, a trenutno su u pregovorima i sa kompanijama iz Bosne i Hercegovine i Makedonije.

Prodavnica je stvorena kao market u kojima su artikli na policama bar 50% jeftiniji nego u drugim trgovinama.

Iako platforma deluje na međunarodnom nivou, iz RobinFooda ističu da se razmena hrane planira strateški, kako se hrana iz, na primer Bosne i Hercegovine ne bi slala u Irsku. Veoma je bitno poznavati lokaciju prodavača i radijus u kome bi on mogao ponuditi svoju hranu. Trenutno sarađuju sa nekoliko stotina klijenata.

“Mi smo na platformi orijentisani više ka kvalitetu. Trenutno imamo oko nekoliko stotina klijenata, a ja bih bio zadovoljan i sa desetak dobavljača najvećih u regionu. Tada bi ih takođe bilo dovoljno, jer su zalihe hrane koje se mogu dobiti od tih 10 najvećih dobavljača ogromne. Takođe imamo i oko hiljadu korisnika koji mogu kupiti tu robu, a oni koji kupuju tu robu se uvijek vrate, pričaju o nama svojim prijateljima, pa mi na marketing trošimo tek oko 300 EUR godišnje, sve ostalo je došlo prirodno, jer su ljudi oduševljeni i dnevno imamo oko 150 do 200 kupaca” – ponosno ističe Dalibor.

Uslugama ove platforme su zadovoljni i kupci, ali i prodavci. Velikim kompanijama koje se bave trgovinom hranom je ovo prilika da zalihe hrane, koju bi inače bacili prodaju, i da spriječe negativno poslovanje. Kupcima je omogućeno da namirnice dobiju po izuzetno niskim cijenama. Ovo je posebno bitno za izuzetno siromašne porodice, koje oskudijevaju u najvažnijim namirnicama. Daljom komercijalizacijom ove platforme bi se u mrežu uključile i humanitarne organizacije koje bi tu hranu dostavljale ugroženim porodicama bez interneta ili telefona potpuno besplatno.

“Smatram da RobinFood neće biti samo EU proizvod, već da će pomagati u smanjenju gladi u siromašnim zemljama. Robin Food je tu da im pomaže, sklapa saradnje i kroz komercijalizaciju omogući da svi oni sebi mogu priuštiti malo više osim pukog preživljavanja iz dana u dan. Naša priča nema samo finansijsku stranu, želimo da iskoristimo stanje na tržištu, stvorimo nove prilike i omogućimo lakši život” – završava Dalibor priču za Agroklub.

Izvor: Itbase / blmojgrad.com

Povezane vijesti

Blokirana kontrola hrane na pesticide: Kako je ugrožena sigurnost građana?

Dok građani i organizacije upozoravaju na hitnu potrebu za kontrolama, Agencija za sigurnost hrane očekuje konkretne mjere od Vijeća ministara BiH.

Trebamo prestati koristiti plastiku. No kakve su opcije za zamijenu?

Foto: Unsplash

Za zamjenu plastike u pakovanju hrane i medicinskoj opremi, istraživači su do sada razvili nekoliko inovativnih biorazgradivih, bioloških pa čak i jestivih rješenja. Neka od njih su bioplastika na bazi škroba i celuloze, PLA – od kukuruznog škroba, zatim omoti od algi i gljiva. Svako od ovih rješenja sa sobom povlači neki dodatni problem koji s plastikom u praksi ne postoji.

Popular Articles