fbpx

Izuzetna spomenička baština nastala s ciljem sjećanja na Narodnooslobodilačku borbu jugoslavenskih naroda od 1941. do 1945. predstavlja jedno od najmonumentalnijih spomeničkih obilježja antifašističkog nasljeđa. Broj spomenika, spomen-mauzoleja, skulptura, arhitektonskih objekata, spomen-ploča i drugih umjetnički oblikovanih obilježja prelazio je broj od 15 000 na teritoriju SFRJ. Početak rata u bivšoj Jugoslaviji označio je i početak uništavanja nasljeđa i djela brojnih znamenitih arhitekata, kipara i umjetnika, da bi danas skoro zaboravili na njih.

Tjentiste 1 1024x702

*Tjentište: Miodrag Živković: Spomenik Bitke na Sutjeski (Dolina heroja), 1971.

O estetskoj vrijednosti spomenika danas svjedoči poduhvat fotografa Jana Kampenaersa koji je u knjizi «Spomeniks» predstavio jedan dio možda najimpozantnijih antifašističkih spomenika: u Jasenovcu, Kosmaju, Kadinjači, Tjentištu, Nišu, Kozari, Podgariču, Nikšiću i drugim mjestima. Zabilježena djela izgledaju kao skulpture ili objekti iz budućnosti, zbog čega su i privukli veliku pažnju svjetske javnosti. Međutim, knjiga ni u jednom svom segmentu ne osigurava prostor za kontekst spomen-obilježja i građenje priče o povijesti i ideologiji SFRJ te ostaje na nivou estetskog doživljaja.

Mostar 7 1024x681

*Mostar: Bogdan Bogdanović: Partizansko groblje, 1959.-1965.

Revalorizacija i zaštita antifašističkog nasljeđa vezana uz NOB postala je predmetom istraživanja regionalne platforme Neprimjereni spomenici koja je nastala zbog uspostavljanja okvira za dugoročnu suradnju organizacija s područja EU i zapadnog Balkana. «Raspadom Jugoslavije interes za tu baštinu praktički je nestao, a status spomenika postao je predmetom polemike i metom revizija. Zaštita je neadekvatna, ne postoje jasni i razrađeni kriteriji obnove i strategije revalorizacije. Mnogi su spomenici djelomično ili trajno uništeni, a drugi su zanemareni i prepušteni propadanju. Istraživanja nastala u zemljama sljednicama neintegrirana su i slabo dostupna, a nikada nije izrađen niti cjeloviti registar spomenika. Dosadašnje inicijative usmjerene na zaštitu spomeničke baštine NOB-a uglavnom nastaju van službenih kanala kao inicijative pojedinaca te se suočavaju s brojnim poteškoćama iz kojih se izdvajaju njihova nedorečenost i nezainteresiranost zakonodavaca da ih podrži», navode organizatori u pojašnjenju projekta. Platforma Neprimjereni spomenici za cilj ima upravo povezivanje institucija i nezavisnih organizacija u svrhu jačanja njihovih kapaciteta, a kao neophodnost izdvajaju istraživačke projekte čija bi svrha bila zagovaranje međudržavne strategije prema antifašističkoj baštini.

1655690 328763220660741 3846786804241728728 o 1024x768

Platforma okuplja nekoliko članova s prostora bivše Jugoslavije, a to su Grupa arhitekata (GA), Beograd; Historijski muzej BiH, Sarajevo; Moderna galerija (MG+MSUM), Ljubljana; Socijalni rub: zanimljive i neispričane priče (SF:ius), Zagreb; KUD Anarhiv (SVN) i Levičarski pokret Solidarnost (MKD). U nastavku pročitajte razgovor o platformi Neprimjereni spomenici koji sam vodila s aktericama projekta; ispred SF:ius-a razgovarala je Lana Lovrenčić, ispred Historijskog muzeja BiH Elma Hodžić, a ispred Grupe arhitekata Jelica Jovanović.

► Kakva je bila uloga spomen-obilježja NOB-a tijekom povijesti?

Lana Lovrenčić / SF:ius: Uloga spomen-obilježja (spomenici, spomen-ploče, spomen-domovi, spomen-područja, parkovi, šume...) za vrijeme FNRJ/SFRJ imala je različite društveno-političke uloge i značaj. Dominantno uvjerenje je da je njihova uloga bila političko-ideološka. Međutim, s obzirom na dugi period u kojemu su podizana te različite aktere koji su ih podizali (lokalna zajednica, različite društvene i političke organizacije i udruženja, republička i savezna tijela), teško je njihovu ulogu ograničiti na taj način. Niz komemorativnih aktivnosti, koje su se oko spomenika NOB-a razvijale, kao i organizacije i akteri koji su u njima sudjelovali, pokazuje svu heterogenost politike sjećanja te pokušaj da se u konačnici spomen-obilježja NOB-a uključe u suvremene životne tokove i služe ne samo kao podsjetnici na prošlost, već kao pogled u budućnost. Ovo je posebno vidljivo na primjerima velikih spomeničkih kompleksa kao što je Sutjeska gdje paralelno možemo pratiti aktivnosti SUBNOR-a, Ferijalnog saveza, organizacija narodne omladine, planinarskih i izviđačkih društva, auto-moto saveza, sindikata i dr.

Jelica Jovanović / Grupa arhitekata: U Srbiji to zavisi od veličine i značaja spomenika. Veća spomen-obilježja, pa čak i spomenici u manjim mjestima i selima, oko kojih bi se obično uredio trg s centralnim funkcijama, uglavnom su ostajali na svom mjestu, ali su često bili prepušteni propadanju. Iako dolazi do pada u održavanju, što iz financijskih, što iz ideoloških razloga, vladajuća partija ipak u načelu nastavlja održavati lokalitete dijelom iz uvjerenja (tu je bilo dosta starih članova KPJ), a dijelom i zato što je SUBNOR tada bio blizak s vlastima, a održao je kontinuitet bavljenja ovim lokalitetima do danas. Režim je tijekom devedesetih godina održavao kontinuitet obilježavanja godišnjica na ovim lokalitetima te je i čišćenje i održavanje spomenika bilo dio ovih aktivnosti. S druge strane, istovremeno je znatan dio bista i ploča s imenima i likovima narodnih heroja ili Tita – koje su na neki način apstrahirane u tim istim lokalnim zajednicama – gotovo sistematično uklonjen s javnih površina: neke namjerno, neke poslije vandaliziranja, a neke poslije rekonstrukcija – ali im je zajedničko da nikad nisu vraćene. Tijekom dvijestisućitih su ovi spomenici doživjeli možda svoje najgore dane sustavnog zanemarivanja jer se događalo da se prvenstveno promatraju kao relikvije komunizma te su naprosto ostavljeni na milost i nemilost vandalima i kradljivcima metala. Posebnu problematiku čine spomenici u okviru tvorničkih krugova, jer su često nedostupni za mapiranje pa ne možemo ni znati u kojem su stanju i postoje li još uvijek. Postoji još jedna vrlo interesantna grana aproprijacije ovih spomenika, koji sada umjesto petokrake dobijaju križeve, dopisuju se imena vojnika i boraca ratnih vođa iz ratova devedesetih pa čak i grade crkve i kapele na lokalitetima (Šumarice, Sremski front, Bubanj).

12068987 447193088817753 867035532698350606 o 1024x577

*Spomen Park Bubanj, Niš.

► Postoji li naznaka da bi lokaliteti sa spomen-obilježjima NOB-a i danas mogli biti dio turističke ponude i u kojem obliku?

Lana Lovrenčić / SF:ius: Što se tiče Hrvatske, naznake na državnoj razini ne postoje, međutim na lokalnoj postoje neki primjeri.
Primjerice spomenik zahvalnosti Crvenoj armiji na Batinoj Skeli se obnavlja, a samo mjesto je povuklo sredstva iz EU fondova za niz infrastrukturnih i komunalnih radova na uređenju mjesta i okoliša spomenika. Logor Kampor na Rabu je uređen te privlači uglavnom slovenske turiste. Također, Grad Rab je s nizom partnera iz Hrvatske, Slovenije i Italije pokretač projekta Kampor – Polje sjećanja u sklopu kojega se održavaju okrugli stolovi, konferencije i radionice s ciljem pokretanja i osmišljavanja funkcije Memorijalno-edukativnog centra Kampor na Rabu.
Ono što je važno, kada govorimo o turističkoj ponudi danas, jest pitanje na koji način se ta ponuda razvija i s kojim ciljem. Smatramo da bilo kakva dekontekstualizacija ovih spomenika ili njihovo uključivanje u neke oblike mračnog turizma (dark tourism), nostalgičnog turizma ili turizma ruina nije poželjna.

Jelica Jovanović / Grupa arhitekata: Oni to i jesu, naročito oni koji se nalaze u blizini većih gradova i turističkih mjesta (Niš, Kragujevac, Užice). To je slučaj samo s velikim kompleksima poput Šumarica i Kadinjače, koji su i ranije bili jako poznati, što zbog svoje arhitekture, što zbog važnosti događaja koji su obilježavali. Manji spomenici tek čekaju da budu otkriveni, mada se, s hypeom oko Kampenaersove knjige i široke upotrebe termina “spomenik(s)” umjesto «monument(s)», pojavljuje sve veći broj entuzijasta – što iz struke, što laika – koji planiraju ture i obilaske po čitavoj bivšoj Jugoslaviji. Samo u ove dvije godine, koliko projekt traje, pojavio se niz blogova, sajtova i članaka na našim jezicima i na engleskom (ne znam za druge jezike, nažalost) u kojima autori pišu o svojim iskustvima, postavljaju fotografije, mapiraju spomenike, što nesumnjivo i nama olakšava posao, a turističke organizacije to prate i onda u skladu s tim mijenjaju i svoje ponude. Naravno, tu se uvijek ode u drugu krajnost pa se pokušava organizacija festivala, izgradnja ‘dodatnih sadržaja’ i slično, na što se uvijek gleda podozrivo s obzirom na druge neuspjele primjere.

a MG 7140 1024x683

► Koje su strategije primjenjive kad govorimo o očuvanju baštine NOB-a?

Lana Lovrenčić / SF:ius: Ovo je vjerojatno najteže pitanje i jedan od razloga okupljanja platforme (Ne)primjereni spomenici. Naime, raspadom SFRJ izmijenio se status ovih spomenika kako na simboličkoj tako i na legislativnoj razini. Zbog toga dio spomenika, koji se nalaze u Registru kulturnih dobara RH i koji bi kao takvi trebali uživati pravnu i stručnu zaštitu, nije zaštićen te se nalazi u fazi revizije koja na nacionalnoj razini traje od početka dvijetisućitih. Njome se želi utvrditi koji od zaštićenih spomenika su se na tom popisu našli “greškom”, a ostale takoreći razdvojiti na one koji imaju “stvarnu” memorijalnu vrijednost i na one koji imaju umjetničku vrijednost. Ono što ni danas nije do kraja definirano su kriteriji po kojima se to radi, institucije i stručnjaci koje bi to trebale napraviti i što sa spomenicima koji će “ispasti” iz Registra. U međuvremenu je veći dio zaštićenih spomenika, pogotovo onih koji se ne nalaze u gradskim središtima ili depoima već na autentičnim lokalitetima, prepušten propadanju i devastaciji.
S obzirom da je takva situacija sa spomenicima koji nominalno uživaju zaštitu RH, spomenici koji nisu u sustavu zaštite potpuno su prepušteni lokalnim prilikama i neprilikama.
Upravo građanske inicijative i aktivnosti nekih udruga trenutno najviše rade na osmišljavanju održivih strategija koje nemaju za cilj historijski revizionizam, već očuvanje ove baštine.

a MG 7134 1024x683

► U gradovima postjugoslavenskih republika je predstavljena izložba «Putevima revolucije: memorijalni turizam u Jugoslaviji». Izložba je nastala kao dio istraživanja pa me u tom smislu zanima jeste li došli do određenih zaključaka i kojih?

Lana Lovrenčić / SF:ius: Izložba je zamišljena kao work in progress te se razvijala kroz svoja gostovanja od povijesne izložbe, koja postavlja pitanja i pokušava reafirmirati neke strategije iz prošlosti, do kritike povijesnog revizionizma i destrukcije baštine i infrastrukture kojoj svjedočimo. S obzirom na različitu situaciju stanja spomeničke baštine NOB-a u svakoj od bivših republika kao i na različitu fazu istraživanja pojedine partnerske organizacije u trenutku osmišljavanja izložbe, “velikih” zaključaka nije bilo.
Htjeli smo ukazati na uništenje koje se proteže od gubitka nematerijalnih vrijednosti: sjećanja/kolektivne memorije, društvenih odnosa pa sve do gubitka materijalnih dobara i radnih mjesta.

► U veljači 2017. ste organizirali međunarodni simpoziji s temom «RAT, REVOLUCIJA I SJEĆANJE: Poratni spomenici u postkomunističkoj Europi» i imali ste veliki odaziv istraživača iz Europe. Koje su se teme isticale i svojom istraživačkom metodologijom upućivale na nove pristupe postkomunističkom naslijeđu?

Lana Lovrenčić / SF:ius: Konferencija je naišla na jako dobar odjek kod istraživača i s obzirom na broj i kvalitetu pristiglih prijava imamo materijala za još dvije konferencije.
Ono što smo pokušali napraviti je presjek problema koji se javljaju kod bavljenja ovakvom baštinom (pri tome je važno napomenuti da smo se bavili spomeničkom baštinom posvećenom isključivo civilnim i ratnim žrtvama) te pregled iskustava i situacija na području bivšeg Istočnog bloka i SFRJ. Većina istraživača služila se interdisciplinarnim pristupom te uz arhivska istraživanja koristila razne antropološke metode. Ne bih ovom prilikom izdvojila niti jedno predavanje kao posebno budući da su sva bila izuzetno dobra. Posebno bih izdvojila činjenicu da je bilo puno mladih predavača, doktorskih kandidata ili mladih doktora znanosti.

a MG 7234 1024x683

*Koferencija «RAT, REVOLUCIJA I SJEĆANJE: Poratni spomenici u postkomunističkoj Europi»

► Do sada ste održali nekoliko radionica u Nišu, Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu tijekom 2015/2016. godine. Koje su bile glavne teme i kakvi su planovi za nove radionice u 2017.?

Jelica Jovanović / Grupa arhitekata: U Nišu smo se osvrnuli na problem, koji je u Srbiji akutan, ali se može primijetiti i u ostalim zemljama regije, a to je problematika izrade registara objekata i metodologija rada – od izlaska na teren radi prikupljanja podataka do gotovog proizvoda u vidu registra ili nekakvih baza podataka. Okupljeni su studenti iz čitave regije i iz različitih struka – arhitektura, pejzažna arhitektura, povijest umjetnosti, sociologija, antropologija – i poslije uvoda u problematiku, oni su dobili zadatak izraditi tabele za unos podataka s terenskih i arhivskih istraživanja. Kroz diskusiju i rad s predavačima cilj je bio da studenti zaključe koji je najbolji način za evidentiranje postojećeg stanja, a u kontekstu naknadne izrade projekata rekonstrukcije. Isto tako, dobili su zadatak i da vode računa o tome da neće uvijek moći stručno lice izaći na teren, već su to često entuzijasti ili čak samo slučajni prolaznici, koji će biti u prilici napraviti evidenciju pa je potrebno da tabela bude razumljiva svakome tko želi dati svoj doprinos. Ova dokumentacija će se uskoro pojaviti na sajtu platforme kako bi je svi zainteresirani mogli koristiti.

Elma Hodžić / HMBIH: Historijski muzej BiH će u okviru platforme Neprimjereni spomenici u travnju 2017. realizirati radionicu (NE)PRIMJERENI SPOMENICI: BIH MEMORIJALNE ZBIRKE U TRANZICIJI. Radionica će se implementirati u nekoliko faza koje podrazumijevaju edukativne i istraživačke aktivnosti, a u okviru radionice su predviđena i putovanja. Tema radionice je razvoj generalne koncepcije mreže muzeja narodnooslobodilačke borbe i revolucije u Bosni i Hercegovini s posebnim osvrtom na Muzej revolucije BiH kao mjesto pamćenja i mjesto kreiranja kolektivnog identiteta. U radionici će sudjelovati studenti Filozofskog fakulteta (Odsjek za povijest, Katedra za povijest umjetnosti, Odsjek za sociologiju), Akademije likovnih umjetnosti (Odsjek za grafički dizajn, Odsjek za restauraciju i kozervaciju, Odsjek za kiparstvo) i Arhitektonskog fakulteta.

Lana Lovrenčić / SF:ius: Od studenog do prosinca 2015. trajala je studentska radionica “Komemorativne i antikomemorativne prakse na spomenicima NOB-a u Zagrebu” koju je provela udruga SF:ius u suradnji s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U šest mjeseci studenti etnologije i kulturne antropologije pod mentorstvom dr.sc. Sanje Potkonjak i dr.sc. Nevene Škrbić-Alempijević proveli su etnografsko istraživanje komemorativnih praksi na sedam lokaliteta posvećenih NOB-u u gradu Zagrebu. Znanstveni radovi nastali na temelju istraživačkog rada bit će objavljeni tijekom 2017. godini u zborniku radionice.

Radionica “Dijaloške prakse zaštite antifašističke baštine” održana je u Zagrebu od 3. do 5. rujna 2016. za osam sudionika iz Slovenije, Hrvatske, BiH i Srbije pod mentorskim vodstvom doc.dr.sc. Sandre Uskoković (Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za umjetnost i restauraciju) i umjetničkog voditelja Borisa Bakala (Bacači sjenki). Program radionice se sastojao od predavanja na temu identifikacije i valorizacije antifašističke baštine, legislativnih pitanja, konzervatorskih praksi očuvanja i zaštite antifašističke baštine (modaliteti/mehanizmi, trenutno stanje), promicanja i jačanja svijesti o važnosti antifašističke baštine, revitalizacije i prezentacije (umjetničke i aktivističke prakse) te umjetničke interpretacije povijesnih događaja (predavanje Borisa Bakala). Osim predavanja program se sastojao i od umjetničkog programa – izvedbe predstave “Bitka na Neretvi” Bacača sjenki, terenskog rada u memorijalnom parku Dotrščina pod stručnim vodstvom povjesničara Jadrana Bobana te grupnog rada i vježbi tijekom kojih su sudionici na primjeru memorijalnog parka Dotrščina izradili prijedlog za revitalizaciju baštine NOB-a.

Planovi udruge SF:ius u 2017. godini uključuju najmanje dvije radionice: jednu studentsku radionicu o muzealizaciji logorskih kompleksa u Hrvatskoj i radionicu za širu populaciju o zaštiti spomenika NOB-a u kontekstu zaštite kulturne i prirodne baštine, na primjeru spomenika koji se nalaze na obustavljenim planinarskim transverzalama. Radionica, koja će uključiti i savladavanje vještina planinarske kartografije, održat će se u suradnji s planinarskim društvom Izletnik iz Zagreba. Za 2017. makedonski partner, Levičarski pokret Solidarnost, priprema radionicu konceptualizacije i izrade suvenira socijalističkih spomenika.

10448505 305550386315358 3126441322345796212 o 1024x683

copy naslovna header cropweb 1024x256

Fotografije: arhiva platforme Neprimjereni spomenici via inappropriatemonuments.org i facebook.com/Neprimjerenispomenici/ / fotografi Filip Tanay, Jelena Grbić

Autorica: Maja Broun/vizkultura.hr

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU