Utorak, 7 Januara, 2025

Bezbroj imena plove uz i niz valove rijeke Vrbas

Foto: Mišo Vidović/Impuls

„Čamac je način života. To nije ni simbol, ni suvenir. On se živi“

Autor: Impuls

Mejdan, Hiseta, Bratski, Amor, Sedra, Zeus, Lotos, Hromi Daba, Stupnica, Abacija, Popaj, Vrbas, Bekrija, Dolac, Nidžara, Castra, Galeb, Ciganluk, Šešir, Aries, Deni, Riverman, Studenac…Samo su neka od imena, ali po sjećanju da pomenemo i Admiral, Lejla, Sara, Suzana, Bezimeni, Magelan, Delfin, Amela, Citadela, Vihor, Fortuna,Sevilja, Ural, Dag…

Neka oproste njihovi vlasnici ako smo neke zaboravili – sjećanja su već pomalo krhka, ali godinama i godinama, kako tradicija nalaže, vrbaski dajak čamci imena dobijaju po djevojkama, suprugama, djeci, dijelovima grada gdje su rodjeni i odrasli njihovi vlasnici, vrbaskim plažama i toponimima. Bezbroj imena plove uz i niz valove Rijeke…

„Čamac je način života. To nije ni simbol, ni suvenir. On se živi“, riječi su velikog zaljubljenika u čamce, banjalučkog fotografa i umjetnika Slobodana Rašića – Bobare. Rimski 1979, prvi je čamac koji je Rašić fotografisao: “Obično se čamcu da ime po nekoj djevojci ili po nekom mitu, a ovaj me je privukao, zato što je baš po tome, po imenu, bio drugačiji od drugih…“

Proveo je decenije na Vrbasu, i još kod Banjalučana ne blijede sjećanja na njegov čamac Dag. Jovan Joco Bojović, pjesnik, koji je stihove posvetio i Vrbasu, svojevremeno je poručio kako se „ni našim elegantnim čamcem ljepotan Vrbas ne može osvojiti bez truda i vještine“, te da je „veslom veslao, a dajakom dajačio“.

2 Kopiraj

4 Kopiraj

5b Kopiraj

33 Kopiraj

DSCN6780 Kopiraj

IMG 0086 Kopiraj

29 a Kopiraj

M.V.
Fotografije:Mišo Vidović

Povezane vijesti

Banjalučki Dajak klub jedinstven u svijetu

Foto: Impuls Dajak klub Banja Luka postoji od 2010 godine, danas okuplja preko 200 članova koji treniraju i učestvuju u utrci dajakom. Od 1950. godine...

Branje trave ive na Ozrenu – biljka koja je zaštitila Gostilj i sačuvala običaje

Foto: Ratko Pilipović/Impuls

Zahvaljujući ivi koja uporno raste na Gostilju i danas Ozrenci kao i njihovi preci beru ovu travu svake godine i ne zaboravljaju običaje.

Popular Articles