Foto: Rayan Brown/Un Women
Oko 676 miliona žena je prošle godine živjelo u krugu od 50 kilometara od smrtonosnih sukoba, što je najveća brojka od 1990-ih.
To je jedan od ključnih nalaza godišnjeg izvještaja generalnog sekretara UN o ženama, miru i bezbjednosti (Women, Peace and Security-WPS) objavljenog u ponedeljak.
Izvještaj ističe ulogu koju žene igraju kao mirotvorke, opisuje kako sukobi utiču na žene uopšte i navodi ciljeve generalnog sekretara UN za ključnu agendu.
„Žene i djevojčice se ubijaju u rekordnom broju, isključuju se sa mirovnih pregovaračkih stolova i ostavljaju se nezaštićene dok se ratovi množe. Ženama ne trebaju nova obećanja, potrebna im je moć, zaštita i ravnopravno učešće“, prokomentarisala je Sima Bahus (Sima Bahous), izvršna direktorka UN Women.
25 godina kasnije
Ove godine se navršava 25 godina od donošenja agende “Žene, mir i sigurnost” i rezolucije Savjeta bezbjednosti 1325, značajne odluke koju je međunarodna zajednica usvojila na prelazu vijekova, potvrđujući važnost učešća žena u sprječavanju sukoba i mirovnim procesima.
Od njenog usvajanja, postoji sve veći konsenzus, potkrepljen primjerima iz stvarnog svijeta – od Kolumbije do Liberije i Filipina – da učešće žena čini mirovne sporazume vjerovatnijim i trajnijim, navodi se u izvještaju.
Ali problemi i dalje postoje. Sprovođenje ciljeva ove agende zahtijeva finansiranje, a od prošlogodišnjeg izvještaja, organizacijama koje vode žene je potrebno više sredstava jer ih sukobi i krize dovode u opasnost.
Žene i dalje nedovoljno zastupljene
Žene mogu igrati instrumentalnu ulogu u posredovanju u sukobima. Kao dio pregovora o konačnom okončanju dugog građanskog rata u Jemenu, žene liderke su uspjele da ispregovaraju pristup prirodnim resursima.
Podaci prikupljeni od 2020. do 2024. godine pokazali su da je zastupljenost žena kao pregovarača, medijatora i potpisnika u mirovnim procesima daleko ispod cilja koji su postavile Ujedinjene nacije.
Prošle godine, žene su u prosjeku činile samo sedam odsto pregovarača širom svijeta, a skoro devet od deset pregovaračkih krugova uopšte nije uključivalo žene pregovarače, navodi se u izvještaju.
Žene su bile nešto više zastupljene u posredničkim ulogama, u prosjeku 14 odsto, ali ipak, dvije trećine posredničkih napora nisu uključivale žene.
U godišnjoj otvorenoj debati o dnevnom redu agende “Žene, mir i sigurnost” ranije ovog mjeseca, generalni sekretar UN Antonio Gutereš upozorio je da, iako je napredak postignut u posljednjih četvrt vijeka, „dobici su krhki i – veoma zabrinjavajuće – idu unazad“.
„Neispunjena obećanja“
Predstavljajući izvještaj u ponedjeljak, zamjenica izvršnog direktora UN, Njaradžaji Gumbonzvanda (Nyaradzayi Gumbonzvanda), naglasila je da, iako su se civilne žrtve među ženama i djecom učetvorostručile u poređenju sa prethodnim dvogodišnjim periodom – a seksualno nasilje se takođe povećalo – mnoge ženske organizacije koje rade na prvim linijama fronta smanjuju svoj rad ili se zatvaraju zbog nedostatka finansiranja.
„Ovi brojevi govore priču, priču o neispunjenim obećanjima“, rekla je ona.
Sara Hendriks (Sarah Hendriks), direktorka Odjeljenja za politiku agencije, upozorila je da ako se trenutni trend nastavi, napredak postignut u oblasti ženskih prava u posljednje dvije decenije rizikuje da bude izbrisan.
Ponovila je poziv izvještaja za obavezujućim ciljevima i kvotama za učešće žena, odgovornost za zločine zasnovane na polu i nasilje u sukobima i druge preporuke.
„Dokazi su jasni: kada žene vode i kada njihove organizacije imaju resurse, mir je mogući, oporavak je brži, a društva su jača“, zaključila je.