Ostrvo Sazan/ Foto: Wikipedia
Albanci već dva mjeseca izlaze na ulice kako bi se suprotstavili planiranoj gradnji luksuznog odmarališta Kušnera i njegove supruge Ivanke Tramp na ostrvu Sazan, koja ugrožava stanište divljih flamingosa
Projekat izgradnje luksuznog kompleksa, koji zet predsjednika SAD Džared Kušner želi da realizuje na najvećem albanskom ostrvu, pojačava uvjerenje među Albancima da država tretira zemlju kao inventar za strane investicije, a očigledna trgovina po principu „usluge za nekretnine“ još je manje suptilna u obližnjoj Srbiji, piše Fajnenšel tajms.
Albanci već dva mjeseca izlaze na ulice kako bi se suprotstavili planiranoj gradnji luksuznog odmarališta Kušnera i njegove supruge Ivanke Tramp...
Foto: Pexels
Sjećate li se noćnih barova i organizovane prostitucije u gradovima i selima širom BiH? Kada je ovaj “biznis” zaustavljen, zbog prijetnje američkim sankcijama, činilo se da je to i kraj trgovine ljudima u BiH. Ali trgovina ljudima, pa i djecom, nije iskorijenjena.
Piše: Milkica Milojević
Nekad se trgovalo ženama i djevojčicama iz istočnoevropskih zemalja, danas su na udaru ovog vida kriminala migranti sa Dalekog Istoka i ljudi iz BiH, najčešće pripadnici romske zajednice, pogotovo žene i djeca iz ove zajednice.
Nekad se ljudskim bićima u BiH trgovalo skoro isključivo radi prostitucije, danas se odraslim ljudima i djecom trguje u cilju radne...
Foto: Andres Ayrton/Pexels
Stručnjaci godinama upozoravaju da službena statistika obuhvata samo slučajeve koje su institucije uspjele otkriti i dokazati. Mnoge žrtve nikada ne budu identificirane. Neke ne znaju da su žrtve, druge se boje prijaviti počinioce, dok treće zavise od osoba koje ih iskorištavaju. Upravo zbog toga međunarodne organizacije trgovinu ljudima nazivaju “skrivenim zločinom”. Za razliku od drugih krivičnih djela, ovdje žrtve često ostaju nevidljive godinama
Piše: S. KURT
Kada je krajem februara 2025. godine policija u Brčkom u jednoj privatnoj kući pronašla 31 dijete, među kojima i bebe mlađe od godinu dana, Bosna i Hercegovina suočila se s jednim od najpotresnijih...
Foto: Oslobođenje
Nastojeći da zadrže sezonce i nakon ljeta, brojni poslodavci na primorju, a posebno u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sloveniji, radnike ostavljaju na minimalcu čak u mjesecima koje provedu kod kuće.
Piše: Andrijana Pisarević
Poslodavci i sindikalci kažu da je posljednjih godina sve više sezonaca koji ostaju u radnom odnosu tokom cijele godine, jer ih poslodavci i van sezone zadržavaju na minimalnoj plati kako bi izbjegli potragu za novim radnicima.
Odlazak radnika na sezonu pustoši sektor ugostiteljstva i turizma u BiH svake godine već u aprilu i maju, kada hiljade radnika daju otkaze i odlaze na obalu da bi obavili potrebne...
Foto: Freepik
Političari mogu govoriti u javnosti o sporazumima ili strategijama. Za bolesne ljude reforma će biti vidljiva onog trenutka kada termin za pregled dobije za nekoliko dana umjesto za nekoliko mjeseci, kada ne mora sam tražiti i kupovati lijek i kada mjesto stanovanja više ne određuje koliko brzo će dobiti pomoć
Piše: Svjetlana Mustafić-Krupić
Rupe. Mnoštvo njih na gornjem dijelu bolničke pidžame na kopčanje, bez ijednog dugmeta. To je slika koja je ostala duboko urezana u sjećanje – onoga što dobijete nakon četiri decenije rada, uredno plaćenih doprinosa i penzije, u sistemu koji vas je godinama uvjeravao da novac koji izdvajate...
Foto: Impuls
Građane Bosne i Hercegovine na oktobarskim izborima očekuje nekoliko važnih novina, ali način glasanja neće biti drastično promijenjen. Glasački listići ostaju papirni, birači će i dalje glasati zaokruživanjem kandidata, a glasovi će se i dalje brojati ručno. Međutim, cijeli proces biće dodatno kontrolisan novim izbornim tehnologijama.
Piše: Elvir Padalović
Glasanje ostaje papirno – birači će i dalje glasati zaokruživanjem kandidata na glasačkom listiću, a glasovi će se brojati ručno, uz obaveznu provjeru rezultata putem skenera. Uvodi se identifikacija otiskom prsta – prije preuzimanja glasačkog listića birači će potvrđivati identitet otiskom prsta kako bi se spriječilo glasanje u ime drugih osoba,...
Foto: JF Martin/Unsplash
Na Kubi nestanci električne energije ne znače samo mrak – oni znače i suhe slavine.
U skučenoj kuhinji svog stana u kineskoj četvrti Havane, Mirella Martínez gura stara metalna kolica natovarena praznim kanisterima. Brišući znoj s čela, pokušava se rashladiti dok zbog novog nestanka struje ventilatori stoje, a stan je satima u mraku i nesnosnoj vrućini.
Za nekoliko minuta ova 61-godišnjakinja krenut će pješice do radnog mjesta svoje kćerke, jednog od rijetkih objekata u blizini gdje voda još redovno dolazi. Stan u kojem živi s tri kćerke i unukom gotovo tri godine nema pouzdano snabdijevanje tekućom vodom.
Na Kubi nestanci...
Foto: Gerila
Nakon što je Sanja Vulić najavila krivične prijave zbog bilborda na kojem je postavljeno pitanje ko „gazi“ presudu Vrhovnog suda Republike Srpske, mještanka Podnovlja Ana Đukić poručila joj je da stanovnici ne šire strah, već pokušavaju odbraniti zemlju, vodu i pravo da se sudske odluke poštuju. Iz Restarta Srpska odgovaraju da na bilbordu nije nacrtana meta, već postavljeno pitanje od javnog interesa.
Piše: Dejan Rakita
„Mi nismo na prodaju. Nemamo strah, nego snagu da opstanemo i odbranimo“, poručila je mještanka Podnovlja Ana Đukić, odgovarajući šefici Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanji Vulić, koja je najavila krivične...
Foto: Sara Kurfeß/Unsplash
Bez razvijenog kritičkog mišljenja digitalni prostor lako postaje mjesto negiranja, relativizacije i manipulacije
Piše: Zinaida Đelilović
Za preživjele i porodice žrtava rata u Bosni i Hercegovini, negiranje zločina nije samo drugačije tumačenje prošlosti, već novo suočavanje s nepravdom. A ono se događa i putem medija, i putem društvenih mreža, pogotovo putem njih, jer su jedan od glavnih izvora informacija za mlade, ali istovremeno i prostor u kojem se historijske činjenice često suočavaju s pokušajima manipulacije, negiranja i relativizacije.
Preživjeli i oni koji se bave ovom temom upozoravaju da način na koji mladi danas dolaze do informacija može imati veliki utjecaj...
Najveći efekat kriminalizacije klevete često nije ni sama presuda. Dovoljno je da ljudi povjeruju kako bi zbog iznesenog mišljenja mogli biti izloženi krivičnom postupku, finansijskim troškovima ili drugim pritiscima, pa da od javnog istupanja odustanu i prije nego što progovore
Piše: JaBiHEU
Sloboda izražavanja ne počinje u redakciji niti završava na naslovnici dnevnih novina. Ona pripada svima – i građaninu koji na Facebooku kritikuje rad općine, i studentu koji pokreće inicijativu za promjenu na svom fakultetu, i srednjoškolki koja traži bolje uslove za svoje vršnjake, i aktivistici koja javno upozorava na problem u svojoj lokalnoj zajednici.
Ograničavanje slobode izražavanja zato nije samo...
