Mještani Mjesne zajednice Plandište godinama se bore sa negativnim uticajima Gradske deponije Bare u Kaknju, zbog čega su nedavno pokrenuli peticiju za njeno premještanje na novu lokaciju. Kažu da ne namjeravaju stati i najavljuju tužbe protiv nadležnih. Uskoro će blokirati i put prema deponiji.
Piše: Amra Brkić-Čekić
“Nama je život ovdje postao nepodnošljiv. Djeca ne mogu da se igraju napolju, ne možemo ništa da sijemo…Veliki je smrad i zagađenje. Sve vrste otpada od kućanskog, animalnog, opasnih materija sa cijelog područja BiH se dovoze na ovu lokaciju”, priča za Inforadar Mirnes Škulj, mještanin Novog naselja Bare koji živi na 50-ak metara od...
Podrška Ameli na trgu/ Foto: Glas žene Bihać
Sada Amela traži novi posao, jer je po otpočinjanju štrajka prestala raditi na starom radnom mjestu, a njen poslodavac u ovom trenutku više nema slobodno mjesto za nju. Za Žurnal kaže da ga “razumije”. Traži i novi stan jer ne želi dijete dodatno traumatizirati boravkom u prostoru iz kojeg nosi negativna iskustva
Piše: Branka Mrkić
Kantonalni sud u Novom Travniku potvrdio je presudu Općinskog suda u Bihaću kojom se maloljetno dijete povjerava na brigu i staranje Ameli Bećirspahić i razvodi brak.
- Donošenjem ove odluke postupak je okončan, te je na snazi odluka Općinskog suda...
Foto: Freepik
Vijesti u kojima su središnja tema maloljetnici i njihove rastuće poteškoće u prihvaćanju autoriteta, potiču nas na pitanja o njihovom odgoju i obrazovanju. Kako smo se našli u ovoj situaciji i što trebamo preispitati?
Prisjetimo se 1968. godine i prekretnice koja je nastala uvođenjem dijametralno suprotnog pristupa od dotad pretjerano rigidnog i autoritativnog odgoja i obrazovanja kojima se dijete sputavalo. Desetljećima kasnije suočavamo se s činjenicom da se dijete, uzdignuto na pijedestal, pretvorilo u malog tiranina, dok je roditeljski i obrazovni autoritet nestao.
Ne baš sasvim pozitivan odgoj
Nastali problemi naveli su stručnjake da preispitaju djelotvornost pozitivnog odgoja i obrazovanja koji...
Foto: AFP
Iako je jedno od najčešće korištenih oružja u ratovima, glad se i dalje tretira kao neizbježna patnja, a ne kao namjerno nasilje.
Piše: Kalika Mehta / Riley Linebaugh
„U sedmici koja je završila 18. septembra zabilježeno je 1.319 smrti… Od 16. augusta, 4.338 osoba koje pate od gladi primljeno je u gradske bolnice, od kojih je 972 umrlo. Policijska jedinica za uklanjanje leševa i dvije neformalne agencije uklonile su od 1. augusta ukupno 2.527 tijela izgladnjelih osoba sa ulica i iz bolnica.“— 23. septembar 1943, The Statesman
U septembru 1943. godine Bengal je bio zahvaćen glađu izazvanom ljudskim djelovanjem, koja...
Foto: Rayan Brown/Un Women
Oko 676 miliona žena je prošle godine živjelo u krugu od 50 kilometara od smrtonosnih sukoba, što je najveća brojka od 1990-ih.
To je jedan od ključnih nalaza godišnjeg izvještaja generalnog sekretara UN o ženama, miru i bezbjednosti (Women, Peace and Security-WPS) objavljenog u ponedeljak.
Izvještaj ističe ulogu koju žene igraju kao mirotvorke, opisuje kako sukobi utiču na žene uopšte i navodi ciljeve generalnog sekretara UN za ključnu agendu.
„Žene i djevojčice se ubijaju u rekordnom broju, isključuju se sa mirovnih pregovaračkih stolova i ostavljaju se nezaštićene dok se ratovi množe. Ženama ne trebaju nova obećanja, potrebna im je...
Foto: Freepik
Brijanje, oksitocin, skakanje po trbuhu i izvlačenje djeteta vakuumom… to čekuje rodilje u Srbiji. Ginekolozi priznaju da rade kao na traci. Istraživanje DW-a otkriva slom zdravstvenog sustava koji plaćaju same žene.
Piše: Sanja Kljajić
„Kažu: kad odeš u Betaniju, oprostiš se sa svojim dostojanstvom. Je li to normalno?“, kaže jedna žena o iskustvu iz novosadske rodilišne bolnice. Druga majka iz Srbije kaže: „U mom selu više brinu o kravama nego što su liječnici brinuli o meni.“
„Nikada nikome nisam pokazala svoju prvu sliku s bebom, zato što ja na toj slici izgledam kao napola živa osoba. U mom kraju bi rekli...
Foto: Unsplash
U srijedu će u Londonu biti održan samit u okviru Berlinskog procesa, gdje će lideri EU razgovarati sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana o daljoj integraciji regiona u Uniju
Evropska unija razmatra mogućnost da buduće članice pristupe Uniji pod posebnim, ograničenim uslovima – bez potpunih prava odlučivanja i bez prava veta – kako bi se ubrzao proces proširenja, otkriva briselski Politico, pozivajući se na diplomatske izvore.
Prema predlogu koji je još u ranoj fazi i koji bi morao da dobije jednoglasnu podršku svih 27 država članica, novim članicama bi bilo omogućeno da uživaju većinu pogodnosti članstva, dok bi puna prava –...
Foto: Oslobođenje
Šta bi se dogodilo kada bi vlasti donijele odluku i podržale inicijativu da se na groblju Sveti Josip postavi spomen-ploča? Sarajevo bi pokazalo obraz. Da se može i mora drugačije
Piše: Edvin Kanka Ćudić
Krajem maja Marijana Simović se dala u potragu za Slobodankom Komljenac. U nemogućnosti da dođe do broja telefona, odlučila ju je potražiti putem društvenih mreža. Nosila je informaciju. Tri pozitivna DNK nalaza došla su na ime Slobodankina oca. No, sa više detalja o tome upoznat će je šef područnog ureda Instituta za nestale osobe BiH u Istočnom Sarajevu.
Sa članom rodbine, uz pratnju UDIK-a, dva se dana...
Ljubiša Ćosić je 2012. izabran za načelnika opštine Istočno Novo Sarajevo. Nakon dva mandata na ovoj poziciji, po prvi put, direktnim glasanjem, biva izabran za gradonačelnika Istočnog Sarajevo 2020. godine. Na ovom mjestu je već drugi mandat. Sa pozicijama, uvećavala se i imovina gradonačelnika Ćosića.
Piše: Sanja Vasković
U imovinskom kartonu iz 2021. prve godine Ćosić je prijavio stan od 120 kvadrata vrijednosti 180.000 KM.
U međuvremenu, bivšoj ženi prepisao je stan i garažu u Istočnom Novom Sarajevu. Novinarima je svojevremeno rekao da je ovaj stan kupio iz kreditnih sredstava u visini od 70.000 KM, ali i ušteđevine.
Ovaj kredit otplatio je u...
Foto: Agencije
Većina političkih zatvorenika u Srbiji je oslobođena u danu kada je predsednica Evropske unije, Ursula fon der Lajen, došla u Beograd i srela se sa predsednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem.
Piše: Snežana Čongradin
Na zajedničkoj konferenciji sa predsednicom EU, Vučić je imao izraz lica i ton govornika kojem uopšte nije bilo prijatno.
Oslobađanje političkih zatvorenika njegovog režima jasno je da je zahtev Evropske unije. Dobio ih je još tri koji se mogu podvesti pod jedan – sredi uslove za demokratske izbore i raspiši ih što pre.
Nisi više legitiman, nisi nam više dobar, nisi ni svojima, kamoli nama…
Pod „svojima“, razume se, odnosi se...
