Torres de Paine, Chile – foto: Alex Wolowiecki
Nakon Ekvadora, i Čile je na putu da ustavom zaštiti pravo prirode na opstanak, razvoj i obnovu, nezavisno od ekonomske koristi. Nakon decenija istrajavanja u nerijetko po život opasnom otporu neoliberalnoj politici desničarske vlasti, Čileanci i Čileanke izborili su se za pravo da pišu novi ustav u kojem će, između ostalog, zaštititi prirodu ove zemlje, već pogođene klimatskim promjenama, kao i prava starosjedilačke populacije na nedirnutu istorijsku teritoriju.
Ova odluka čileanske narodne ustavotvorne skupštine dolazi u momentu globalne pomame za mineralima kojih Čile ima u izobilju. Rudarenje minerala neophodnih za proizvodnju raznih aparata i električnih vozila, koje mnoge zemlje sada favorizuju kao ključne u procesu prestanka korištenja fosilnih goriva, nanosi ozbiljnu i nepopravljivu štetu okolišu i ljudskim zajednicama. Takva energetska tranzicija ni slučajno nije zelena jer od siromašnijih zemalja zahtijeva da žrtvuju svoje ljude i prirodu radi okolišnih politika bogatih zemalja, a zauzvrat im se nudi ekonomska naknada upitne vrijednosti. Uspije li ustavotvorna skupština u svojim naporima, moglo bi biti ispunjeno obećanje socijaliste Gabriela Borića, novoizabranog predsjednika Čilea – da u ovoj zemlji više neće žrtvovati ni područja ni ljude. Ekonomija se ne mora razvijati na bolesnim ljudima i uništenoj prirodi, ali to će zahtijevati da mlada ljevica održi obećanja. (@RiD)
Čile je spreman da Ustavom dodijeli prava prirodi i u narednih nekoliko dana mogao bi postati druga takva zemlja u svijetu, nakon Ekvadora.
Dana 25. marta 2022. godine plenarno tijelo Ustavotvorne skupštine Čilea formalno je odobrilo prava prirode u okviru predloženog teksta Ustava, prema izjavi Earth Law Center (ELC) i Defensa Ambiental, dviju neprofitnih organizacija sa sjedištem na zapadnoj hemisferi.
Narod Čilea će sada glasati o konačnoj verziji, navodi se u saopštenju.
ELC i Defensa Ambiental, zajedno s mnogim društvenim pokretima u Čileu, radile su na izradi dijelova teksta Ustava. Ove dvije neprofitne organizacije organizovale su kampanju poznatu kao 15.000 srca za Zemlju — za priznavanje i odbranu prava prirode.
Cilj kampanje je bio da se prava prirode i drugi ekološki principi uvrste u Ustav Čilea.
Ove dvije organizacije su u februaru ove godine za svoj prijedlog prikupile potrebnih 15.000 potpisa.
Dva člana Ustava odražavaju elemente prijedloga ELC-a i Defensa Ambientala, navodi se u saopštenju. Jedan je Član 4 o pravima prirode i glasi:
Drugi je član 26 o raznim principima fokusiranim na Zemlju i glasi:
„Ovo su principi zaštite prirode i životne sredine i kao minimum uključuju principe progresivnosti, predostrožnosti, preventive, ekološke pravde, međugeneracijske solidarnosti, odgovornosti i klimatske pravednosti.“
Poštovanje prirode – i društva
Ostali prijedlozi koji se odnose na okoliš uključuju:
Član 1: Klimatska i ekološka kriza. Država je dužna donijeti mjere prevencije, prilagođavanja i ublažavanja rizika, ranjivosti i efekata uzrokovanih klimatskom i ekološkom krizom.
Član 2: Životinje. Životinje podliježu posebnoj zaštiti. Država ih mora zaštititi, priznajući njihovu osjećajnost i pravo na život bez zlostavljanja. Država i njene agencije moraju kroz obrazovni sistem poticati poštovanje životinja i saosjećanje s njima.
Član 23 B: Država štiti biodiverzitet, što znači da mora održavati, sačuvati i obnavljati stanište divljih autohtonih vrsta u količini i rasprostranjenosti koja na odgovarajući način održava održivost njihovih populacija, osigurava uslove za njihov opstanak i održanje vrste. sprečava njihovo istrebljenje.
Čile je 19. decembra 2021. godine za svog 36. predsjednika izabrao Gabrijela Borica, predstavnika lijevog centra. Boric je pobijedio Joséa Antonia Kasta u drugom krugu predsjedničkih izbora, dobivši 55,9% glasova.
IZVOR: DownToEarth
S engleskog prevela: M. Evtov