Foto: Ramski vjesnik
Udruženje „Aarhus centar u BiH“ podnijelo je apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine protiv presude Vrhovnog suda Federacije BiH, kojom je potvrđena okolinska dozvola za izgradnju i korištenje pet malih hidroelektrana (MHE) na rijeci Rami – Gradina, Modri Vir, Crni most, Gračanica i Marina pećina.
Autor: Impuls
Iz ovog udruženja ističu da sudska zaštita mora osigurati jasne i obrazložene odgovore na nekoliko spornih pitanja koja prate ovaj projekat. Prije svega, dovode u pitanje procjenu uticaja na okoliš, tražeći pojašnjenje zašto je ranija studija prihvaćena kao dovoljna te zašto je na planirane objekte primijenjen kriterij izmjene postojećih postrojenja.
Također, iz Aarhus centra upozoravaju na problem učešća javnosti, naglašavajući da građani i organizacije ne mogu argumentovano učestvovati u postupcima ukoliko nemaju pravovremen pristup stručnoj dokumentaciji na kojoj se odluke temelje.
Poseban fokus apelacije stavljen je na zaštitu prirode i pravni status rijeke. Podnosioci apelacije pitaju jesu li u dovoljnoj mjeri ispitani pojedinačni i kumulativni uticaji svih pet hidroelektrana na povezani riječni ekosistem, s obzirom na to da je Rama kandidovano Emerald područje te jesu li pravni učinci dozvole razmotreni u kontekstu zaštite rijeka kao državne imovine.
Ovom apelacijom od Ustavnog suda BiH traži se utvrđivanje povrede prava na pravično suđenje, ukidanje osporene presude Vrhovnog suda FBiH i vraćanje predmeta na ponovno odlučivanje uz stvarno razmatranje svih iznesenih prigovora.
„Zaštita rijeka zahtijeva dostupne informacije, odgovorno odlučivanje i djelotvornu sudsku kontrolu. Nastavljamo koristiti pravne mehanizme za zaštitu Rame i prava javnosti“, poručili su iz Aarhus centra u BiH.
Podsjećamo, na rijeci Rami planirana je izgradnja ukupno pet malih hidroelektrana u nizu, dužinom od oko 13 kilometara riječnog toka. Investitor ovih projekata, ukupne instalisane snage oko 3,46 MW, je kompanija „Ecco Crima“ d.o.o. Prozor-Rama, koja je ugovore o koncesiji s Vladom Hercegovačko-neretvanskog kantona potpisala još 2017. godine.
Iako je u Federaciji BiH 2022. godine usvojen zakon kojim se zabranjuje izgradnja novih MHE, a investitorima s ranijim koncesijama ostavljen trogodišnji rok (koji je istekao u ljeto 2025.) da prikupe svu dokumentaciju, pravna bitka oko ovih dozvola i dalje traje. Na području opštine Prozor-Rama ranije su već izgrađene tri male hidroelektrane, dok se na samoj rijeci Rami od 1968. godine nalazi i velika akumulacijska HE „Rama“ (u sastavu Elektroprivrede HZ HB), zbog čije je izgradnje svojevremeno potopljena Gornjoramska kotlina i stvoreno Ramsko jezero.
