Foto: tanvi sharma/ unsplash
Zemlje Zapadnog Balkana nastojaće da do 2028. godine uvedu zajedničke mjere kako bi za 80 odsto u odnosu na 2023. godinu smanjile dostupnost i potrošnju pet grupa jednokratne plastike, predviđeno je deklaracijom koju su na Trećem ministarskom sastanku o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan na Žabljaku podržali ministri iz regiona.
Deklaracijom je predviđeno da se regionalni cilj odnosi na plastične kese, ambalažu za napitke, čaše za napitke, posude za hranu, kao i jednokratni pribor, tanjire, slamke i miješalice, prenosi N1.
U deklaraciji se navodi da će zemlje Zapadnog Balkana do 2028. godine nastojati da uvedu usklađene zakonske i ekonomske mjere, kao i mjere za smanjenje potražnje, kako bi se za 80 odsto smanjile dostupnost i potrošnja tih proizvoda u odnosu na 2023. godinu.
Istim dokumentom zemlje su se obavezale da do 2028. godine uspostave funkcionalne sisteme proširene odgovornosti proizvođača za plastičnu ambalažu, uključujući zvanične registre proizvođača i ambalaže, usklađeno izvještavanje o količini ambalaže stavljenoj na tržište, mehanizme za naplatu naknada i finansiranje prikupljanja, sortiranja i tretmana otpada.
U deklaraciji su, pored toga, podržani Strategija klimatske adaptacije Zapadnog Balkana za period 2026 – 2030, Strateški plan biodiverziteta Zapadnog Balkana do 2030. godine i Plan obnove šumskih pejzaža.
Zemlje su se deklaracijom obavezale i na jačanje regionalne saradnje u zaštiti voda, prevenciji poplava i suša i sistemima ranog upozoravanja, kao i na nastavak dekarbonizacije energetskog sektora, razvoj obnovljivih izvora energije, skladištenja električne energije i regionalnih interkonekcija.
Generalni sekretar Regionalnog savjeta za saradnju (RCC) Amer Kapetanović rekao je novinarima na kraju prvog dana dvodnevnog ministarskog sastanka da usvajanje deklaracije predstavlja osnovu za narednu fazu – njenu konkretnu primjenu.
“Drago nam je da je danas usvojena deklaracija na Žabljaku. A deklaracija je ozbiljan ulog za ono što slijedi, a to je konkretna implementacija”, rekao je Kapetanović novinarima.
On je ocjenio da deklaracije same po sebi ne rješavaju probleme na terenu.
“Mi smo potpuno svjesni da deklaracije ne gase požare, ne čiste vodu, ne čiste rijeke, ali su vrlo važne pod uslovom da se sve to jednog dana dogodi”, rekao je Kapetanović.
Kapetanović je rekao da su u odnosu na prošlogodišnju deklaraciju iz Dubrovnika na Žabljaku određene obaveze dodatno operacionalizovane.
“Ovo je zajedničko postignuće, ali zajednička obaveza da nastavimo i da u sljedećoj fazi, koju možemo slobodno nazvati fazom implementacije, uradimo još konkretne stvari”, rekao je on.
Srbiju je na sastanku predstavljala ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov koja je rekla da deklaracije i strategije imaju pravi smisao tek kada se njihovi rezultati vide na terenu – kroz bolji kvalitet vazduha i voda, zaštitu prirode i bolji kvalitet života građana.
Ona je podržala Žabljačku deklaraciju, ističući da je ona zasnovana na zajedničkoj ambiciji zemalja Zapadnog Balkana.
Pavkov je izrazila uvjerenje da će sprovođenje dogovorenih mjera doprinijeti boljem životu građana i izgradnji zelene budućnosti Zapadnog Balkana.
Crnogorski ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić istakao je da je podrškom deklaraciji napravljen važan korak ka narednoj fazi njene implementacije.
“Ova Deklaracija nije završetak procesa, već politička potvrda da želimo brži, mjerljiviji i bolje koordinisan napredak u cijelom regionu. Naša je odgovornost da rezultate današnjeg sastanka prenesemo dalje i pretvorimo ih u konkretan politički doprinos zaključcima predstojećeg Samita Berlinskog procesa. Fokus mora biti tamo gdje su potrebe regiona najizraženije: na klimatskoj otpornosti i otpornosti voda, zaštiti prirode i biodiverziteta, cirkularnoj ekonomiji, smanjenju zagađenja i obezbjeđivanju održivog finansiranja zelene tranzicije”, rekao je on.
Betina Hagedorn, parlamentarna državna sekretarka u Saveznom ministarstvu za životnu sredinu, zaštitu klime, prirode i nuklearnu sigurnost, potvrdila je podršku Njemačke kroz Regionalno klimatsko partnerstvo.
“Deklaracije i strategije dogovorene u okviru Zelene agende, a danas podržane, predstavljaju važan korak naprijed. Njemačka podržava naše partnere sa Zapadnog Balkana u pretvaranju zajedničkih ambicija u koordinirano djelovanje i praktično, transparentno i inkluzivno provođenje. Brzo pretvaranje podrške u konkretno provođenje ojačaće otpornost, sigurnost i konkurentnost širom regiona, jer snažnijih šest ekonomija Zapadnog Balkana znači i snažniju Evropu”, rekla je ona.
Sastanak i usvojeni dokumenti dio su priprema za predstojeći Samit Berlinskog procesa, na kojem će lideri zemalja regiona potpisati deklaraciju i potvrditi dogovorene prioritete i obaveze u okviru Zelene agende za Zapadni Balkan.
Crna Gora sada predsjedava Berlinskim procesom, regionalnom inicijativom koju je 2014. pokrenula Njemačka sa ciljem da podstakne saradnju zemalja Zapadnog Balkana, njihov evropski put i povezivanje sa Evropskom unijom.
U okviru procesa učestvuju zemlje Zapadnog Balkana i države članice EU, a teme obuhvataju ekonomsku i političku saradnju, povezivanje, energetiku, zaštitu životne sredine i druge oblasti važne za evropske integracije regiona.
Ministri zemalja Zapadnog Balkana su deklaraciju podržali u okviru Trećeg godišnjeg ministarskog sastanka o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, održanog u okviru predsjedavanja Crne Gore Berlinskim procesom.
Taj dokument i prateće regionalne obaveze treba da posluže kao politička osnova za nastavak rada na sprovođenju Zelene agende za Zapadni Balkan i da budu dio rezultata i zaključaka ovogodišnjeg Berlinskog procesa.
Sastanak na Žabljaku je organizovao RCC, u saradnji s Vladom Crne Gore, Saveznim ministarstvom za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ), u sklopu Regionalnog klimatskog partnerstva između Njemačke i šest ekonomija Zapadnog Balkana, uz podršku Evropske komisije.
Sastanak se nastavlja danas radnim sesijama na regionalnom nivou posvećenim zagađenju plastikom i proširenoj odgovornosti proizvođača, biodiverzitetu i obnovi ekosistema, kao i jačanju sistema monitoringa, izvještavanja, verifikacije i akreditacije i održivom finansiranju.
Sesije će biti o izazovima u sprovođenju, finansiranju, regionalnoj saradnji i konkretnim narednim koracima za sprovođenje ,u praksi opredjeljenja koja su juče podržana.