Foto: Jelena Jevđenić
Globalni pomak ka čistoj električnoj energiji mogao bi pokrenuti „kaskadu“ napretka, pomažući u smanjenju zagađenja vazduha, smanjenju otpada i oživljavanju okeana.
Brz globalni prelazak na čistu električnu energiju mogao bi da pokrene „kaskadu“ napretka ka saniranju štete koju je planeti Zemlji prouzrokovala klimatska kriza, navodi se u izvještaju koji identifikuje ekološka rešenja koja najvjerovatnije donose pozitivne promjene, piše Gardijan.
Analiza se fokusira na „pozitivne prekretnice“ – pragove nakon kojih održiva tehnologija postaje sve jeftinija, rasprostranjenija ili politički popularnija, omogućavajući napretku da postane samopokretački.
Čista električna energija se identifikuje kao tranzicija sa „najvećim uticajem“, jer jeftinija solarna i energija vjetra mogu ubrzati promjene daleko izvan energetskog sektora. Čista energija poboljšava ekonomičnost električnih vozila, toplotnih pumpi i čistijih industrijskih procesa, istovremeno smanjujući zagađenje vazduha i stimulišući dalju potražnju za obnovljivom električnom energijom.
Izvještaj se nadovezuje na rad profesora Tima Lentona, osnivača i direktora Instituta za globalne sisteme Univerziteta u Ekseteru, koji proučava klimatske prekretnice od 1990-ih.
Stiv Smit, autor izvještaja i istraživač na Univerzitetu u Ekseteru, rekao je da kaskada čiste energije koju sada vidimo čini mnogo više nego što je iko očekivao prije čak 10 godina.
Solarna i energija vjetra su već prešle pozitivne prekretnice na mnogim velikim tržištima, rekao je Smit, jer je rastuća primjena smanjila troškove, privukla investicije i podstakla dalje širenje.
Izvještaj, koji je izradio Univerzitet u Ekseteru sa nagradom Earthshot, primjenjuje nauku o prekretnicama na 51 prioritetnu oblast u okviru pet ekoloških ciljeva: zaštita prirode, čišćenje vazduha, oživljavanje okeana, eliminacija otpada i rješavanje klimatske krize.
Smit je rekao da se pozitivne prekretnice mogu shvatiti kao koristan pandan opasnim klimatskim pragovima, kao što su kolaps ledenih pokrivača ili smrt koralnih grebena.
„Prekretnice takođe mogu ići u našu korist“, rekao je on. Brzi rast solarne energije, energije vjetra i električnih vozila, kao i oporavak nekih prirodnih sistema, pokazali su da bi se korisne promjene mogle ubrzati nakon dostizanja kritičnog praga.
Međutim, prelazak na čistu energiju otežano je sporim planiranjem i širenjem mreže, posebno u bogatijim ekonomijama, i ozbiljnim nedostatkom investicija na drugim mjestima. Afrika prima manje od 2% globalnih investicija u čistu energiju uprkos tome što posjeduje 60% najboljih solarnih resursa na svijetu, navodi se u izvještaju.
Istraživanja navedena u analizi sugerišu da bi koordinisane politike koje podržavaju čistu energiju, transport i grijanje mogle da unaprijede prekretnice u tim sektorima za dvije do osam godina. Napredak u jednom sektoru olakšava ostale povećavajući potražnju za čistom električnom energijom, podstičući investicije i dodatno smanjujući troškove.
Transformacija globalnih lanaca snabdijevanja robom identifikovana je kao još jedna intervencija sa velikim uticajem. Relativno mali broj kompanija, banaka i regulatora kontroliše trgovinu robom, uključujući govedinu, soju, palmino ulje, drvo, kakao i kafu, koje zajedno pokreću veliki dio svjetske deforestacije šuma.
Usklađivanje politika velikih tržišta kao što su EU, Kina, Velika Britanija i SAD moglo bi učiniti proizvode bez deforestacije globalnom normom, navodi se u izvještaju. Ako bi regulatori, proizvođači i finansijske institucije usvojili zajedničke standarde, kompanijama bi moglo biti sve teže da prodaju ili finansiraju robu povezanu sa uništavanjem šuma.
„Morate biti u stanju da uskladite ne samo proizvođače, već i kreatore politika, veletrgovce, potrošače, banke, osiguravajuća društva i da svi rade i rade istu stvar“, rekao je Smit.
Čisto kuvanje i energija u domaćinstvima su takođe blizu prekretnica u nekim zemljama, jer poslovni modeli plaćanja po upotrebi i decentralizovana solarna energija čine čistije tehnologije pristupačnijim i dostupnijim. Oko 2,1 milijarde ljudi i dalje koristi čvrsta goriva za kuvanje, što ih izlaže štetnom zagađenju vazduha u zatvorenom prostoru, pri čemu žene i djeca nesrazmerno pate.
Smit je takođe izdvojio smanjenje emisije metana kao jedan od najbržih načina za promjenu toka globalnog zagrijavanja. Metan je odgovoran za oko 30% dosadašnjeg zagrijavanja, ali ostaje u atmosferi oko 12 godina.
„Smanjenje emisije metana jedna je od najbržih poluga koje imamo na raspolaganju za ograničavanje vrhunca zagrijavanja“, rekao je on. Sateliti i dronovi sada mogu otkriti curenja metana koja su ranije bila nevidljiva, omogućavajući relativno jeftinim intervencijama da utiču na putanju temperature u roku od jedne decenije.
Izvještaj tvrdi da bi klimatska adaptacija takođe mogla postati samopojačavajuća. Kada se pokaže da odbrana od poplava, sistemi ranog upozoravanja i otporna infrastruktura smanjuju gubitke, oni mogu smanjiti troškove osiguranja i zaduživanja, privući investitore i učiniti dalja ulaganja atraktivnijim.
Ali finansije često rade u suprotnom smjeru. Oko 7,3 biliona dolara svake godine se ulaže u aktivnosti koje degradiraju prirodu, u poređenju sa oko 220 milijardi dolara za rješenja zasnovana na prirodi, prema podacima Ujedinjenih nacija koji su navedeni u izvještaju.
„Za svaku funtu uloženu u zaštitu prirode, potrošite 30 funti pokušavajući da je degradirate“, rekao je Smit. „Dakle, to je politički izbor, a ne nedostatak finansija. Radi se o tome gdje se koriste.“
Impuls