Foto: Pexels
Sistem humanitarne pomoći se raspada usred smanjenja finansiranja i sve većih pritisaka, dok vlade ne samo da ne uspijevaju zaštititi civile, već su sve više odgovorne za stanje u kojem se nalaze, upozorava se u novom izvještaju objavljenom u četvrtak, dok podaci pokazuju da je 64 miliona ljudi manje primilo pomoć prošle godine.
Sa smanjenjem doprinosa pomoći za 30% između 2022. i 2025. godine i hiljadama humanitarnih radnika koji su izgubili posao, humanitarni sistem je pretrpio jedno od svojih najvećih smanjenja od svog formiranja u eri poslije Drugog svjetskog rata, prema izvještaju o stanju humanitarnog sistema za 2026. godinu, piše The Guardian.
U 2025. godini, u fokusu su bili samo oni čiji su životi bili u neposrednoj opasnosti, dok je podrška za dugoročna pitanja i sposobnost oporavka od kriza drastično smanjena.
Dženifer Doerti, koautorka izvještaja koji je izradila humanitarna organizacija Mreža aktivnog učenja za odgovornost i performanse (Alnap), rekla je da se uticaji se nisu podjednako osjetili.
“Kombinacija smanjenog finansiranja i restriktivne politike značila je da su žene, djeca, starije osobe i raseljena lica posebno najteže pogođeni“, navela je ona i dodala da se procjenjuje da je do 23% humanitarnog osoblja izgubljeno 2025. godine.
„Specijalizovane službe su zatvorene, a ciljanu podršku je postalo teže održati“, rekla je ona.
Prema podacima iz izvještaja, finansiranje je palo na procijenjenih 33,3 milijarde dolara u 2025. godini, sa vrhunca od 47,5 milijardi dolara u 2022. godini.
Iako je USAID pretrpio najdramatičnija smanjenja, sa umanjenjem od 55% u 2025. godini, smanjenja su doživeli i drugi vodeći donatori, pri čemu je 13 od 20 najvećih smanjilo svoje donacije pomoći prošle godine.
Izvještaj je takođe istakao rastući pritisak vlada na to kako se pomoć može trošiti, kao što je zamrzavanje potrošnje SAD na programe za koje se smatra da su vođeni politikama raznolikosti, ravnopravnosti i inkluzije (DEI).
Smanjenje pomoći je takođe značilo da je za malobrojne ljude koji su dobili podršku, ciljani iznos za svaku osobu pao sa 178 dolara u 2021. na 90 dolara u 2025. godini, uprkos tome što su stvarne potrebe svake osobe porasle na 255 dolara.
Otežavajuća okolnost bila je ta što vlade nisu samo zakazale u svojim dužnostima da zaštite civile, već su često i zapravo ugrožavale ljude. Države su bile odgovorne za 64% napada na zdravstvene radnike i uglavnom su odgovorne za nasilje koje je pogodilo humanitarne radnike kroz upotrebu vazdušnih napada.
Jemen je jedna od zemalja koje su teško pogođene smanjenjem pomoći, sa pogoršanjem ishrane i porastom slučajeva difterije zbog obustave kampanja vakcinacije.
Mohamed Bahašvan, direktor organizacije „Akcija za čovječanstvo“ u Jemenu, rekao je da smanjenje nivoa pomoći pogoršava krize sa kojima se suočavaju porodice.
„Problemi se ne javljaju odvojeno. Porodica je možda izgubila prihod, nije u mogućnosti da priušti hranu, ima neuhranjeno dijete, a i dalje mora da putuje značajne udaljenosti ili plaća troškove koje ne može da priušti da bi pristupila zdravstvenoj zaštiti“, rekao je on.
U izvještaju se navodi da postoje primjeri mobilizacije humanitarnog sistema za podršku onima kojima je najpotrebnija, često predvođeni lokalnim organizacijama za pomoć, i mreža dijaspore koje se uključuju. Ali se takođe navodi da međunarodni sistem nije dobro koordinisao sa ovim mrežama i da su često lokalne organizacije za pomoć bile najviše pogođene smanjenjima.
Meg Satler, glavna izvršna direktorka organizacije Ground Truth Solutions sa sjedištem u Beču, koja redovno sprovodi ankete sa ljudima kojima je potrebna pomoć, rekla je da bi trebalo više pažnje posvetiti lokalizaciji jer se međunarodni humanitarni sistem nije dovoljno brzo prilagodio ili se nije suprotstavio smanjenjima i uslovima koje su nametnule SAD.
„Definitivno smo razgovarali sa ljudima koji osjećaju tegobe ovog smanjenja. Posebno je teško tamo gdje se pomoć sada smatra „samo spasavajućom“ i ne dozvoljava ljudima da rade stvari poput slanja djece u školu ili štedenja za pokretanje posla – stvari koje bi im pomogle da budu manje zavisni od pomoći u budućnosti“, rekla je ona.