 saopštila je da će sutra čovječanstvo ući u ekološki dug za ovu godinu, što znači da je potrošen){kind=link}
Foto: Unspalsh
Svjetska organizacija za prirodu (WWF) saopštila je da će sutra čovječanstvo ući u ekološki dug za ovu godinu, što znači da je potrošen cjelokupni godišnji proračun prirodnih resursa i usluga koje Zemljini ekosistemi mogu da obnove u jednoj godini.
Prema izračunima organizacije Global Footprint Network, koja je razvila metodologiju ekološkog otiska, čovječanstvo trenutno koristi prirodne resurse 73 posto brže nego što ih Zemljini ekosistemi mogu obnoviti, što odgovara potrošnji od 1,73 planete Zemlje. To dugoročno ugrožava stabilnost ekosistema, proizvodnju hrane i kvalitetu života širom svijeta.
“Iako Dan ekološkog duga ove godine pada šest dana kasnije nego lani, to nije posljedica smanjenja pritiska na prirodu, već prvenstveno ažuriranja podataka i metodologije izračuna. Stvarni trendovi pokazuju da se jaz između ljudske potrošnje i biokapaciteta planete i dalje povećava. Zbog toga 2026. godina, unatoč kasnijem datumu, predstavlja najveću razinu ekološkog prekoračenja ikad zabilježenu”, rekla je Adriji Petra Boić Petrač iz WWF Adrija.
Posljedice prekomjerne potrošnje prirodnih resursa vidljive su u gubitku šuma, degradaciji tla, nestanku bioraznolikosti te rastu koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, što dodatno pojačava klimatsku krizu i ugrožava sigurnost hrane i resursa.
– Rješenja postoje od smanjenja emisija stakleničkih plinova i održive proizvodnje hrane do učinkovitijeg korištenja energije i prirodnih resursa. No za pomicanje Dana ekološkog duga na kasniji datum potrebne su hitne i sistemske promjene u načinu na koji proizvodimo, trošimo i upravljamo prirodnim bogatstvima. Predložena rješenja ne zagovara samo Footprintnetwork platforma. Iste transformacije nudi i WWF kroz svoj Izvještaj o stanju planete čije najnovije izdanje očekujemo u oktobru, navode iz ove organizacije.
Ako pogledamo zemlje Balkana, otpočinjemo svoj kredit znatno prije globalnog ulaska u dug. Crna Gora je u dug zakoračila još 20. april, Hrvatska 25. aprila, Bosna i Hercegovina samo dan kasnije, a Srbija 16. maja.
-To znači da naš način proizvodnje i potrošnje zahtjeva više resursa nego što priroda može obnoviti, čak i u regiji koja se često smatra umjerenijom po pitanju potrošnje, upozoravaju iz WWF-a.