ZELENI TALAS – Obnova prirode je jedina sigurna investicija

Ilustracija Jelena Žilić

Hercegovina, reći će neki, samo je kamen i krš. Na prvi pogled suvo sve, a ona zapravo prebogata vodenim resursima. I ne samo vodom, prebogata biodiverzitetom, pećinskom faunom i endemskim vrstama.

Piše: Jelena Jevđenić

Vrli investitori i vlasti u Bosni i Hercegovini udruženim snagama, prekopavaju i betoniraju ovu zemlju bez ikakvog interesa za posljedice po prirodu. Toliko, da često ne ispoštuju ni minimum iz dozvola i propisa.

Nezainteresovanost mimo profita dovela je do toga da su mnoga staništa u BiH uništena iako su bila od velike važnosti.

Nedavno je, tačnije 22. maja, obilježen Međunarodni dan biodiverziteta. Za ublažavanje klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja, očuvanje biodiverziteta je imperativ. Tako kažu svjetski stručnjaci. Ne samo iz ekološke nužnosti već i zbog ekonomije.

-Svaki euro uložen u obnovu prirode može generisati između 4 i 38 eura ekonomskih koristi kroz zdravije ekosisteme, čistiju vodu, otporniju poljoprivredu i smanjenu štetu povezanu sa klimatskim promjenama, rekli su iz Evropske komisije.

Bosna i Hercegovina, i ovakvo nedovoljno istražena, poznata je kao zemlja veoma bogata biodiverzitetom.

Pa čak i tamo gdje nam se čini kao da nema ničega.

Na primjer, Hercegovina. Reći će neki, to je samo kamen i krš. Na prvi pogled suvo sve, a ona zapravo prebogata vodenim resursima. I ne samo vodom, prebogata biodiverzitetom, pećinskom faunom i endemskim vrstama.

Naučnici koji su istraživali Dabarsko polje, koje je površine oko 30 kvadratnih kilometara, su pronašli 43 vrste vilinih konjica, a to je dvije trećine od ukupne populacije u BiH.

U Nevesinjskom, Dabarskom i Fatničkom polju 57 vrsta leptira.

U pećinama na obodima hercegovačkih polja sve vrvi od života. Ove pećine imaju veliki broj endemičnih vrsta. To je blago koje treba čuvati.

-Ja sam imala priliku da istražujem pećine zaista u mnogim zemljama na svetu, ali samo u ovim pećinama u Dabarskom polju sam videla pećinske zidove pune života, izuzetna je brojnost jedinki, izjavila je ovo dr Iva Njunjić, naučnica iz tima Nacionalne geografije.

Kraška polja Istočne Hercegovine prepoznata su i kao staništa Natura 2000. Tu su mnoge vrste koje su ugrožene ili na ivici izumiranja u drugim dijelovima svijeta, a kod nas ih ima da ih ne fali.

Primjera ima još….

E da se sad vratimo na ekonomsku korist od očuvanog biodiverziteta koju spominje Evropska komisija.

Jer tu se grade Gornji horizonti. Onaj složeni projekat hidroelektrana, brana, akumulacija, betoniranja ponornica, isušivanje polja, plavljenje polja i tako dalje, i tako dalje.

Koliko će koštati Gornji horizonti to niko ne zna. Od početne procjene oko 300 miliona, sada cifra ide i do 700 miliona.

Ali šta je i kolika je prava cijena javnost ne zna, jer je ugovor tajan.

Kako će ovaj projekat uništiti biodiverzitet hercegovačkih polja i pećina, pa i biodiverzitet dalje sve do Jadrana, ostaje da se vidi. A vidjeće se. Naučnici kažu da je nemoguće da jedan tako ogroman i višeslojan projekat ne dotakne prirodnu regulaciju.

Područja gdje se grade Gornji horizonti se moglo iskoristiti za ekonomsku dobit bez ekološkog uništavanja na mnoge druge načine. Danas, u ekološkoj krizi kakva je na cijeloj planeti, ulaganje u prirodu nije trošak, već investicija koja obezbjeđuje ekonomsku samoodrživost i opstanak ljudi na tim područjima.

Kod nas se bira suprotno.

-Bosna i Hercegovina više ne može sebi priuštiti da svoju izuzetnu prirodu uzima zdravo za gotovo. Njene šume, rijeke, močvare, zemljište te biljni i životinjski svijet regulišu klimu, smanjuju rizike od katastrofa i podržavaju zajednice, poljoprivredu i turizam. Očuvanje biodiverziteta u Bosni i Hercegovini nije samo pitanje zaštite okoliša/životne sredine. Ono je dio ekonomske sigurnosti zemlje, javnog zdravlja, otpornosti i dugoročnog razvoja, ovo su poručili u zajedničkom tekstu ministrica Nasiha Pozder i ministar Bojan Vipotnik.

U međuvremenu, baš nekada kada su Ozrenci najavili dolazak ispred Narodne skupštine RS da protestuju zbog geoloških istraživanja, koje je u tišini odobrilo Ministarstvo energetike i rudarstva, ministar Petar Đokić se prošetao Kinom. Sastao se s predstavnicima kompanija koje su na ovaj ili onaj način nepoželjne na zapadu i EU. Takve najviše vole naše vlasti.

Samo da nam ministrov put svile ne otvori vrata za nove „istorijske projekte“ s netransparentnim ugovorima, povlaštenim uslovima za te kompanije i potencijalno dužničko ropstvo.

Jer džaba pojedinačni apeli ako nema zajedničkih ciljeva na državnom nivou.

Kolumne „Zeleni talas” su dio serije „Impuls semafor“ 

Autor: Impuls

Prije nego odete…

Vjerujemo da znanje i informacije ne smiju biti privilegija, već pravo svih. Naš cilj je služiti vama i graditi povjerenje kroz istinito izvještavanje. Ako cijenite to što radimo, podržite rad Impulsa malom donacijom. Vaš doprinos nam pomaže da ostanemo nezavisni i dostupni svima.