Foto: Ratko Pilipović/Impuls
Generalna skupština UN je u srijedu ogromnom većinom glasova glasala za podršku snažnoj akciji za sprječavanje klimatskih promjena uprkos diplomatskim naporima Sjedinjenih Država da se povuče prijedlog te odluke.
Svjetsko tijelo od 193 članice odobrilo je neobvezujuću rezoluciju kojom se podržava značajno savjetodavno mišljenje najvišeg suda UN od jula 2025. koje je neuspjeh država da zaštite planetu od klimatskih promjena nazvalo kršenjem međunarodnog prava. Glasanje je bilo 141-8 uz 28 uzdržanih.
SAD, Rusija, Iran i Saudijska Arabija – neke od zemalja sa najvećim proizvođačima nafte i glavnim emiterima gasova staklene bašte, usprotivile su se toj odluci.
Tekst sadrži zahtjev za nacionalne planove akcije za klimatske promjene da bi se ograničio porast globalne temperature na manje od 1,5 stepeni Celzijusa; postepeno ukidanje subvencija za istraživanje, proizvodnju i eksploataciju fosilnih goriva; i poziv onima koji krše propise da obezbjede “punu nadoknadu” štete koju izazivaju.
Rezolucija je prvobitno sadržala oštriju formulaciju iz mišljenja Međunarodnog suda pravde koji je pozivao na uspostavljanje “Međunarodnog registra štete” za bilieženje dokaza i zahtjeva, ali je to uklonjeno poslije desetak konsultacija da bi se dobila veća podrška.
Izglasavanje je uslijedilo uprkos tome što je od februara administracija SAD pozivala druge države da izvrše pritisak na malu ostrvsku zemlju Vanuatu – prvobitnog sponzora nacrta dokumenta, da ga povuče iz razmatranja.
U smjernicama izdatim svim američkim ambasadama i konzulatima, Stejt department je tada saopštio da se “snažno protivi” tom prijedlogu i da bi njegovo usvajanje “moglo predstavljati veliku prijetnju američkoj industriji”.
U srijedu je Tami Brus, zamjenica američkog ambasadora pri UN-u, ponovo osudila prijedlog odluke, nazvavši je “veoma problematičnom” i tvrdeći da Vašington ima ozbiljne pravne i političke zabrinutosti uprkos izmjenama nacrta.
“Rezolucija uključuje neprimjerene političke zahtjeve u vezi sa fosilnim gorivima i drugim klimatskim temama”, rekla je Brus u Generalnoj skupštini UN-a uoči glasanja.
Ali predstavnici Vanuatua i drugih ostrvskih zemalja koji se plaše za svoj opstanak zbog uticaja klimatskih promjena, rekli su da je važno da Generalna skupština podrži mišljenje suda koje je proglašeno prekretnicom u međunarodnom klimatskom pravu.
“Trebalo bi da budemo iskreni jedni prema drugima o tome zašto je ovo važno”, rekao je prije glasanja Odo Tevi, ambasador Vanuatua pri UN-u. “Važno je jer je šteta stvarna i već je stigla, duž naših ostrva i obala, za zajednice koje se suočavaju sa sušom i neuspješnim žetvama”, kazao je on i dodao da države i narodi koji nose najteži teret su veoma često oni koji su najmanje doprinijeli problemu zbog kojeg trpe.
Akcija svjetske organizacije dolazi poslije decenija frustracije za pacifičke zemlje koje gledaju kako njihove domovine nestaju u talasima okeana.
U Tuvaluu, gdje je prosječna nadmorska visina samo dva metra, više od trećine stanovništva podnijelo je zahtjev za vizu za klimatsku migraciju u Australiju. Do 2100. godine, predviđa se da će veliki dio te zemlje biti pod vodom tokom plime. U Nauruu je vlada počela da prodaje pasoše bogatim strancima – nudeći bezvizni pristup desetinama zemalja, u pokušaju da ostvari prihod za moguće preseljenje svog stanovništva.
Beta