Foto: Guillaume de Germain/Unsplash
Dok globalne sile u trci za resursima pomjeraju granice izdržljivosti naših ekosistema, apeli za čuvanje prirode se najčešće upućuju građanima.
Piše: Jelena Jevđenić
Danas se širom svijeta obilježava Dan planete Zemlje kao podsjetnik na važnost zdrave životne sredine, odgovornog upravljanja resursima i zaštite prirode.
Tema Dana planete Zemlje 2026. godine ostaje ista kao prethodne godine, „Naša moć, naša planeta“, i odnosi se na ulogu ljudi i zajednica širom svijeta u održavanju zaštite životne sredine koja utiče na troškove života, javno zdravlje, pouzdanost infrastrukture i dugoročnu stabilnost.
-Dan planete Zemlje 2026. poziva zajednice širom svijeta da preduzmu akciju tokom Nedjelje planete Zemlje kako bi podržale čist vazduh, čistu vodu, čistu energiju, zaštićene prirodne resurse i klimatsku stabilnost. Ovi faktori su direktno povezani sa ljudskim zdravljem, ekonomskom predvidljivošću, bezbjednošću hrane i učinkom prekogranične infrastrukture, navodi se na stranici globalne mreže “Dan planete Zemlje”.
I iz Ujedinjenih nacija pozvali su na prelazak na održivu ekonomiju i korištenje resursa.
Za ovaj Međunarodni dan Zemlje, podsjetimo se – više nego ikad – da nam je potreban prelazak na održiviju ekonomiju koja funkcioniše i za ljude i za planetu. Promovišimo harmoniju sa prirodom i Zemljom, naveli su iz UN-a.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres poslao je poruku državama da pokrenu revoluciju obnovljivih izvora energije.
„Sukob na Bliskom istoku izazvao je najozbiljniju energetsku krizu u jednoj generaciji i to jasno pokazuje jednu činjenicu: fosilna goriva ne samo da uništavaju našu planetu – ona drže ekonomije kao taoce“, rekao je u video poruci Petersberškom klimatskom dijalogu u Berlinu u utorak.
Iako bismo svi trebali da pazimo kako raspolažemo prirodnim resursima, kako trošimo vodu i koliko loše navike doprinose zagađenju i klimatskim promjenama, nesrazmjerno više države i kompanije utiču na stanje životne sredine planete Zemlje.
Zadnji izvještaji iz Persijskog zaliva nagovještavaju ekološku katastrofu. Više naftnih mrlja vidljivo je iz svemira nakon što su iranski i američko-izraelski napadi pogodili naftna postrojenja i brodove u regionu. Naftne mrlje su dugačke i po nekoliko kilometara, a posljedice mogu biti kobne za hiljade ljudi, posebno one koji žive duž iranske obale, uključujući zagađenje ribe od koje zavise za hranu i prihode. Izlivanja ugrožavaju i druge morske vrste, poput kornjača, delfina i kitova, koji mogu progutati naftu ili se u njoj zaglaviti. Takođe bi mogla uticati na sisteme za filtraciju u postrojenjima za desalinizaciju, od kojih skoro 100 miliona ljudi u regionu zavisi za snabdijevanje čistom vodom, prenio je CNN.
Samo 32 kompanije za fosilna goriva bile su odgovorne za polovinu globalnih emisija ugljen-dioksida koje su izazvale klimatsku krizu 2024. godine, rezultati su studije iz januara ove godine koju su sproveli iz istraživačkog centra InfluenceMap.
Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu kaže da iako promjena treba da dođe i od pojednica, način na koji porfit ostvaruju velike korporacije mora se mijenjati takođe.
„Svaki pojedinac treba krenuti od sebe i pokušati živjeti što je više moguće u skladu s prirodom jer smo se vidno odvojili od prirode i mislim da već uviđamo da to ne ide na dobro. Što se tiče velikih korporacija, zagađenja i profita koji se ostvaruje na račun prirodnih resursa taj kurs se definitivno treba mijenjati. Kao drušvo se ponašamao kao da su priroda i prirodni resursi tu da ih nemilice koristimo zarad ostvarivanja profita i ličnog komoditeta. Sveprisutnije klimatske promjene već pokazuju da ovo nije dobar smjer. Mislim da smo trenutno u sred jedne globalne krize i da se neka promjena mora dogoditi što prije“, navela je ona.
Siromašne zemlje plaćaju cijenu prelaska na čistu energiju
Eksploatacija mineralnih sirovina zadnjih godina postala je jedno od najosjetljivijih geopolitičkih pitanja. Potreba za zelenom energijom napravila je još veći jaz između zemlja u razvoju i bogatih država. Sprega između velikih korporacija i država često funkcioniše kroz specifične mehanizme koji omogućavaju ekstrakciju uz visoku ekološku cijenu. Bosna i Hercegovina je čist primjer tog odnosa.
Netransparentnost ugovora i brzina kojom se želi preći u realizaciju projekata često je na štetu građana. Države često suspenduju redovne zakonske procedure kako bi ubrzale otvaranje rudnika. Vlada Republike Srpske je, da bi pogodovala investitorima, izmijenila zakon o geološkim istraživanjima u kojem su isključena mišljenja lokalnih zajednica. I u Federaciji je Vlada zeničko-dobojskog kantona izmijenila odluku o koncesionim naknadama kojom je jednokratna koncesiona naknada smanjena sa 10.000 KM na svega 150 KM po hektaru. To su samo neki od primjera odnosa koja od BiH prave rudarsku koloniju.
Takođe, investicije u solarne i vjetro elektrane u BiH provode se na ogromnim površinama poljoprivrednog i pašnjačkog zemljišta, čime se uništava lokalni biodiverzitet i mikroklima. Država daje najljepše planinske prevoje stranim investitorima uz minimalne koncesione naknade, dok lokalna zajednica od toga nema direktnu korist. Svu proizvedenu zelenu energiju investitori prodaju van granica BiH.
Ko su sve investitori solarne energije u RS: Političari, rodbina i sumnjiva lica
S druge strane, građanska energija je tek u povojima. Građani se i dalje suočavaju sa kompleksnim procedurama kod distributera za dobijanje statusa prosjumera.
„Prema novom Zakonu o obnovljivim izvorima energije građani imaju mogućnost da budu proizvođači vlastite energije. Ono što nedostaje je dostupnost informacija kako to uraditi, a najviše nedostaje podrška za ovakve projekte u vidu subvencija za građane prilikom instaliranja ovakvih sistema“, navela je Ivanić.
Proizvedena obnovljiva energija u BiH je još uvijek profit pojedinca, istovremeno između 30 i 40 posto građana i građanki Bosne i Hercegovine su u stanju energetskog siromaštva.
Veliki gubici
Prvi Dan planete Zemlje obilježen je 1970. godine. Od tada, do danas populacije divljih životinja su doživjele zapanjujući pad preko 70 posto, prema posljednjem izvještaju WWF-a. Pored smanjenja populacije, nekoliko vrsta je zauvijek izgubljeno od 1970. Procjene ukazuju da je 500 do 1.000 poznatih životinjskih vrsta izumrlo u posljednjim decenijama.
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje usjeva povećala se za oko 300% od 1970. godine, sječa sirovog drveta porasla je za 45%, a približno 60 milijardi tona obnovljivih i neobnovljivih resursa sada se globalno ekstraktuje svake godine – što je skoro udvostručeno od 1980. godine. Degradacija zemljišta smanjila je produktivnost 23% globalne kopnene površine, do 577 milijardi američkih dolara godišnje globalnih usjeva je ugroženo gubitkom oprašivača, a 100-300 miliona ljudi je u povećanom riziku od poplava i uragana zbog gubitka priobalnih staništa i zaštite, podaci su zadnje sveobuhvatne studije IPBES iz 2019. godine.
Prema posljednjim podacima organizacije Global Forest Watch iz prošle godine, uprkos vitalnoj ulozi šuma za klimatsku stabilnost, biodiverzitet i sredstva za život, gubitak šuma se ubrzava. Tropski regioni su 2024. godine izgubili rekordnih 6,7 miliona hektara primarne prašume, što je povećanje od 80% u odnosu na prethodnu godinu. Veliki dio ovog gubitka uzrokovan je požarima, koji se u tropima često pale kako bi se očistilo zemljište za poljoprivredu. Poljoprivredna ekspanzija pokreće skoro 90% globalne deforestacije.
U svijetu je u proteklih 45 godina nestala oko trećina vlažnih staništa i sada iščezavaju tri puta brže nego šume. Prema izvještajima UN-a i WWF-a, oko 35 posto močvarnih područja je trajno nestalo u posljednjih 50 godina.
Iako su podaci sumorni, nade za popravak ima.
Najnoviji izvještaj UNESCO-a iz aprila 2026. pokazuje da su zaštićena područja (poput Nacionalnih parkova pod zaštitom UNESCO-a) uspjela očuvati biodiverzitet uprkos globalnim trendovima, što dokazuje da stroga zaštita staništa daje rezultate
Impuls