Posljedice vađenja šljunka kod Modriče
Vlasnik 11 hektara zemlje u Modriči tvrdi da usljed nelegalnog vađenja šljunka, do svoje zemlje može doći samo helikopterom ili čamcem, u JU “Vode Srpske” ga nazivaju nesavjesnim kupcem.
Piše: Amra Brkić-Čekić
Željko Tadić iz Modriče još uvijek čeka odluku Osnovnog suda Modriča a nakon što je njegova parcela od 11 hektara okružena vodom usljed nelegalnog vađenja šljunka. On se za Inforadar prisjeća augusta prošle godine kada je sa suprugom došao da obiđe svoje imanje.
“Imali smo i šta da vidimo. Tu je bila mehanizacija i radnici firme “Martić Inter kop”. Vršili su eksploataciju šljunka na zemljištu u mom vlasništvu”, kaže Tadić i dodaje da o radovima nije bio obaviješten niti je dao saglasnost za eksploataciju. O svemu je obavijestio policiju, a pravdu je potražio na sudu.
Naglašava da mu je onemogućen pristup vlastitoj zemlji.
“Na svoju zemlju mogu doći jedino helikopterom ili čamcem. Svjestan sam ja da rijeka nije moja, ona je državna i mijenja pravce. Niko ne osporava da oni rade, ali su pod pokrićem da utvrđuju obalu na mojoj zemlji iskopali drugu rijeku. Na mojoj zemlji je sad ostrvo, voda ide kraj mojih parcela…”, ogorčeno priča Tadić.
Pojašnjava nam da je Osnovni sud u Modriči u septembru prošle godine donio privremenu mjeru obezbjeđenja zabrane pristupa “Martić interkopu”, a već narednog mjeseca je mjera produžena do donošenja konačne odluke. Time je sud privremeno stao na stranu vlasnika zemljišta.
“Niko nije osporavao da oni rade obalu i oni imaju pravo da izvade 550 000 kubika šljunka, ali ne i milion i po kubika na mojoj zemlji. Sad su se trenutno povukli jer je nivo vode visok i ne mogu izvlačiti šljunak. Čim vrijeme bude ljepše, doći će opet”, kaže Tadić.
Dodaje da je u nekoliko navrata zvao i policiju.
“Oni su i pod zabranom kopali dok nisu iskopali drugu rijeku. Kada sam vidio da kopaju išao sam u policiji. Međutim, ja kad dođem tamo sa policijom, nikoga nema. Neko im sigurno dojavi”, kaže Tadić.
Dok se on bori za zaštitu svoje imovine, novi slučajevi nelegalne eksploatacije šljunka zabilježeni su i u opštini Vukosavlje, a aktivisti upozoravaju na slab nadzor i nedefinisane nadležnosti inspekcija na međuentitetskim područjima, te na prodaju i izvoz šljunka bez adekvatne kontrole. Iz dobojske Policijske uprave je nedavno saopćeno da je Policijskoj stanici Modriča prijavljeno da se na području ove opštine vrši nelegalna eksploatacija šljunka. Uviđaj su izvršili policijski službenici, a o svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj.
Tužilac se izjasnio da navedene radnje imaju obilježja krivičnog djela protivpravno zauzimanje i eksploatacija prirodnih bogatstava i dobara od opšteg značaja.
Aktivisti inicijative “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka i uređena korita Rijeka” tvrde da je, kao i u ranijim slučajevima, riječ o šljunkarskom preduzeću koje koristi nedefinisane nadležnosti inspekcija dva entiteta na međuentitetskom području. Prema njihovim saznanjima, šljunak se bez adekvatnog nadzora lageruje na privatnim parcelama, a zatim prodaje domaćim kupcima ili izvozi u Hrvatsku.
Iz JU “Voda Srpske” je saopćeno da je “Martić Inter Kop” iz Modriče dobilo 22. marta 2022. godine ugovor za radove na sedam lokaliteta u opštinama Vukosavlje, Modriča i Šamac. Poslovi čišćenja i produbljivanja korita prvobitno su trebali biti završeni do 14. marta 2025. godine, a ugovorena količina iznosila je 1.745.848,35 metara kubnih riječnog materijala.
U JU “Voda Srpske” Tadića su okarakterisali kao “nesavjestnog kupca”. Tvrde da ne posjeduje zemljišno-knjižne uloške za parcele koje su označene po katastarskoj evidenciji, te ne posjeduje identifikaciju parcela starog i novog premjera iz kojih bi se moglo zaključiti ko je upisan u zemljišno-knjižnoj evidenciji. Navode da je znao da se većina parcela koje je kupio nalaze u potpunosti i djelimično u vodotoku rijeke Bosne, a na kojima se sada izvode radovi na dislokaciji i vađenju materijala.
Prema podacima aktivista NGG “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj”, trenutno je aktivno 47 lokaliteta u vodotocima RS. Najviše ih je na rijeci Bosni i to 17, zatim na Drini 15, Vrbasu pet, Savi tri, dok su po dva lokaliteta na Ukrini i Uni, te po jedan na Velikoj Usori, Sani i Sušici.
Aktivisti napominju da su od 2020. do 2024. šljunkarska preduzeća u budžet RS po osnovu ove naknade uplatila oko 7,4 miliona KM, dok će za održavanje vodoprivrednih objekata u 11 lokalnih zajednica biti izdvojeno čak 37,1 milion maraka.