 “Buk Bijela”, koja je dio kompleksa Hidroenergetskog sistema (HES) „Gornja Drina“, zajedno sa hidroelektranama){kind=link}
Javna rasprava i prezentacija Studije uticaja na životnu sredinu u Foči/Foto: S. Josović
“Izgradnja hidroelektrane (HE) “Buk Bijela”, koja je dio kompleksa Hidroenergetskog sistema (HES) „Gornja Drina“, zajedno sa hidroelektranama “Foča” i “Paunci” potpuno će “ujezeriti” gornji tok rijeke Drine koji je ujedno i njen najljepši dio. Odnosno, ukoliko dođe do izgradnje ovih hidroelektrana, rijeka Drina će postati jezero čime će se promijeniti ekosistem rijeke, ali i klima ovog područja. Posljedice ovog projekta najviše će osjetiti stanovništvo”, upozorili su predstavnici Centra za životnu sredini nakon javne rasprave o izgradnji HE Buk Bijela, koja je održana juče u Centru za kulturu i informisanje u Foči.
Javnoj raspravi prisustvovali su predstavnici Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Ministarstva energetike i rudarstva RS, predstavnici ekspertskog tima koji je radio na izradi Studije uticaja na životnu sredinu, predstavnici opštine Foča, Javne ustanove Vode Srpske iz Bijeljine, te predstavnici ekoloških udruženja građana iz BiH i veliki broj mještana.
Nakon prezentacije studije, uslijedila je javna rasprava u kojoj su se mahom mogli čuti pozitivni komentari na predstavljeni dokument i realizaciju projekta HE Buk Bijela, dok su kritike i konstruktivna pitanja dočekana negativno od strane prisutnih.
“Svi koji su postavljali pitanja ili davali komentare u kojima je izražena zabrinutost zbog mogućih negativnih posljedica ovog projekta na stanovništvo, osjetili su neku vrstu pritiska i podsmijeha u sali koja je praćena paušalnim odgovorima i nepoštovanjem u obraćanju od strane pojedinih izrađivača studije. Smatramo ovakvo ponašanje neprofesionalnim, izrađivači studije su dužni da daju odgovore na postavljena pitanja. Bespotrebna ironija u pojedinim odgovorima neprihvatljiva je na ovakvim događajima, jer je javna rasprava mjesto gdje svi građani ove države imaju zakonsko pravo da kažu svoje mišljenje i da zahtjevaju odgovore”, istakla je Jelena Ivanić, koordinatorka programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu.
Jelena Ivanić/ Foto: S. Josović
Objasnila je da sveobuhvatna studija koja je juče predstavljena, ipak nije dala odgovor na sva pitanja. Kumulativni efekat na životnu sredinu koji je obrađen u studiji je zasnovan na istraživanju voda sprovedenom na samo tri lokacije, iako se radi o dionici dugoj 30 kilometara, koliko bi HES “Gornja Drina“ obuhvatio.
Pitanje “velikih voda”
Takođe, u studiji nema podataka o obračunu velikih voda uslijed, kako je navedeno, nepostojanja adekvatnih ulaznih podataka.
“Velike vode podrazumijevaju velike vodostaje i vršne protoke koji se javljaju tokom obilnijih padavina ili topljenja snijega. Bez ovih podataka ne možemo procijeniti da li će ovaj projekat povećati opasnost od poplava i time ugroziti bezbjednost stanovništva nizvodno. Na ovo pitanje juče nismo dobili odgovor”, kazala je Nataša Mazalica, magistar hidrobiologije iz Centra za životnu sredinu.
Nataša Mazalica/ Foto: S. Josović
Uticaj na zdravlje
Dragana Drakul iz Udruženja građana “Bjelava”, mještanka Foče i profesorica Medicinskog fakulteta u ovoj opštini naglasila je na javnoj raspravi da je ozbiljno zabrinuta zbog mogućeg uticaja HE “Buk Bijela” na zdravlje građana.
“Foča se nalazi u kotlini, sa već povišenom vlagom tokom cijele godine. Tvrdnja da akumulacija neće dodatno povećati vlažnost vazduha iznesena je bez jasnog obrazloženja, a posebno zabrinjava to što nije detaljno razmatran kumulativni efekat više planiranih hidroelektrana nizvodno na ovaj aspekt. Već smo upozoravali na posljedice sličnih projekata. Danas imamo prekinut put od Foče prema Sarajevu i zvaničnu potvrdu da su radovi na HE “Bistrica” uzrokovali taj problem. Građani su tada na javnoj raspravi ignorisani i ne smije se dozvoliti da se ista greška ponovi! Očekujem od lokalne uprave jasne, konkretne i javno dostupne mjere zaštite zdravlja i bezbjednosti građana Foče”, poručila je Dragana Drakul.
Dragana Drakul/ Foto: S. Josović
Šta se dešava sa Drinom ukoliko se izgradi HES “Gornja Drina”?
Rijeka Drina biće pretvorena u jezero u dužini od gotovo 30 kilometara, a slobodno će nastaviti da teče samo kroz grad Foču u dužini od tri kilometra. Pored uticaja na klimu u ovom području, akumulacija ove površine uticaće na trajnu fregmentaciju riječnog i priobalnog ekosistema, odnosno na sve žive vrste koje tu obitavaju.
Stanište mladice i uticaj hidroelektrana
Hidroelektrane u gornjem toku Drine negativno će uticati na ključno stanište mladice koja je globalno klasifikovana kao ranjiva, a u Evropskoj uniji kao ugrožena vrsta.
U posljednjih 100 godina, mladica je doživjela ogroman pad populacije. Sada se nalazi samo u nekoliko najčistijih rijeka jugoistočne Evrope. Veoma je osjetljiva na nizak nivo kiseonika i dobar je pokazatelj zdravlja rijeke. Hidroelektrane su jedna od glavnih trenutnih prijetnji koje utiču na vrstu, njihov izvor hrane i stanište.
Mladica je zaštićena Aneksom III Bernske konvencije i Aneksom II Direktive Evropske unije o staništima, kao vrsta od interesa za zajednicu čije očuvanje zahtijeva određivanje posebnih područja zaštite.
Zašto je Drina važna za mladicu?
Rijeka Drina predstavlja najznačajnije stanište mladice u BiH, a jedno od najvažnijih u Evropi u smislu dužine staništa. Ukoliko se izgradi HE „Buk Bijela“, to više neće biti slučaj.
Na javnoj raspravi predstavljeni su argumenti obrađeni u studiji uticaja na životnu sredinu u kojima se tvrdi da rješenje za očuvanje mladice postoji i da je to izgradnja mrijestilišta koje je planirano na rijeci Bjelavi, pritoci Drine. Ove tvrdnje su takođe paušalne, s obzirom na činjenicu da je ovako osjetljivu vrstu izuzetno teško uzgojiti u vještačkim uslovima, na šta su ukazali i neki od prisutnih stručnjaka.
O važnosti i prisutnosti mladice u gornjem toku rijeke Drine ukazali su i naučnici sa Boku univerziteta u Beču koji su tokom 2024. godine istraživali uticaj hidroenergetskih projekata na populaciju ribljih vrsta u rijeci Drini i njenim pritokama. Ovo istraživanje dostupno je na LINKU.
Pravni postupci i hronologija slučaja HE „Buk Bijela“
Projekat „Buk Bijela“ osporava se još od 1970-ih zbog potencijalnog uticaja na zaštićeni kanjon Tare u Crnoj Gori, koji se nalazi na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine i dio je Nacionalnog parka Durmitor. Takođe, na ovom području je razvijena i turistička ponuda baziranu na raftingu i ribolovu koja bi izgradnjom bilo kakve brane u blizini, izgubila svoju autentičnost usljed koje privlači turiste iz cijelog svijeta i time bila trajno izmjenjena. Arhus centar Sarajevo podnio je 2018. godine dvije tužbe Okružnom sudu u Banjaluci protiv obnovljenih ekoloških dozvola za hidroelektrane Buk Bijela u Foča na rijeci Drini zbog proceduralnih nedostataka. Okružni sud Banja Luka je 13. maja 2019. godine donio presudu kojom se uvažava navedena tužba.
- Žalba međunarodnim organizacijama
U 2020. godini zbog projekta HE “Buk Bijela” Centar za životnu sredinu i Aarhus centar iz Bosne i Hercegovine (BiH) zajedno sa organizacijama Green Home i Ozon iz Crne Gore (CG) podnijeli su žalbu Sekretarijatu ESPOO konvencije (Konvencija o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu) protiv BiH zbog kršenja i izbjegavanja procedure o prekograničnoj procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje hidroelektrane (HE) Buk Bijela na rijeci Drini.
- Žalbeni postupak pred Sudom BiH
Žalbeni postupak se vodio i pred Ustavnim sudom BiH, koji je 2021. godine, utvrdio da postoji spor u vezi s odlukom Republike Srpske o izdavanju ove koncesije i naložio Komisiji za koncesije Bosne i Hercegovine da riješi to pitanje u roku od tri mjeseca. Međutim, zbog problema u vezi sa sastavom Komisije, ovo pitanje je još neriješeno.
- Odluka UNESCO iz 2023.
Na 45. sjednici Odbora za svjetsku baštinu UNESCO, 2023. godine usvojena je odluka, kojom se Bosna i Hercegovina obavezuje da procijeni potencijalni uticaj projekta hidroelektrane Buk Bijela koja je planirana na rijeci Drini na visoke prirodne vrijednosti Durmitora i na rijeku Taru, i to kroz ažuriranu procjenu uticaja na životnu sredinu u bliskoj konsultaciji sa državom Crnom Gorom.
Pravne prepreke danas
Da bi se studija koja je predstavljena juče u Foči izradila moraju se ostvariti zakonski uslovi, koji su u ovom slučaju pravno upitni.
“Naime, Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine jasno propisuje da se pod državnom imovinom podrazumijevaju rijeke, šume i šumsko zemljište, za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da predstavljaju državnu imovinu u svojim odlukama u predmetima br. U-9/19 i br. U-4/21”, objasnila je Nina Kreševljaković, pravnica iz Arhus centra BiH. Naglašava da bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati isključivo država Bosna i Hercegovina, kao njen titular, u skladu s odredbama ovog zakona:
“Svaka odluka, akt, ugovor ili bilo koji drugi pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom suprotno odredbama ovog zakona, ništavan je. S obzirom na navedeno, sasvim je jasno zašto je sporan projekat hidroelektrane Buk Bijela. O raspolaganju rijekom Drinom može odlučiti isključivo država BIH, a nikako entitet samostalno. U vezi ovog projekta je prije svega sporan koncesioni ugovor, ali i svaka odluka koja se donese u međuvremenu također predstavlja kršenje pomenutog Zakona, jer se na nezakonit način raspolaže rijekom koja čini državnu imovinu. Kršenje odluka Ustavnog suda za sobom povlači krivičnu odgovornost, stoga bi Ministarstvo trebalo biti vrlo oprezno kod nastavka postupka ishodovanja dozvola, poput rješenja o odobrenju Studije uticaja na životnu sredinu”.
Nina Kreševljaković/ Foto: S. Josović
Javni uvid do 7. marta
Javni uvid u posljednju studiju uticaja na životnu sredinu koja je prezentovana juče u Foči traje do 7. marta 2026. godine. Svi građani mogu dostaviti komentare, a studiju je dostupna na ovom LINKU.